Rumunjka otkriva kako je studirati u zemlji prepunoj genijalaca, ali bez fakulteta na svjetskim top listama
Studentica međunarodnih političkih odnosa u Bukureštu nam je otkrila iz prve ruke kakve prednosti i nedostatke nudi studiranje u zemlji koja obiluje genijalcima, ali i bije bitku protiv nereda u obrazovnom sustavu. Mladi Rumunji uživaju u besplatnom obrazovanju, ali nakon diploma teško dolaze do posla i plaćeni su jako loše no Manolache vjeruje u bolju budućnost.
Ne tako davno renomirani Economist analizirao je rumunjski obrazovni sustav čudeći se kako je moguće da u zemlji koja ima dvostruko veći postotak darovitih od prosjeka tek svaki drugi maturant prođe prijemni ispit. Novinari britanskog lista su kopali po obrazovnoj povjesti ove tranzicijske zemlje i usprkos zaključcima paradoks rumunjskih genijalaca i visokoškolskog rasula tek je djelomično razjašnjen.
Naime, rumunjski se obrazovni sustav nije postavio na noge već više od 25 godina, jer je od 1989. godine promijenjeno čak 19 ministara obrazovanja, a ulaganja u visoko školstvo su debelo ispod prosjeka EU-a. Kako god iz tih razloga ne čudi činjenica da ova istočnoeuropska zemlja nema niti jedno sveučilište na listi top 500, šokantno je da je upravo Rumunjska bila najbolje plasirana europska zemlja na Matematičkoj olimpijadi 2012. godine
Nedostatak prakse
Što stoji iza niza paradoksa koje krije Drakulina domovina pokušali smo razjasniti s Beatrice Catalina Manolache, studenticom međunarodnih odnosa na bukureštanskom AES-u.
Ona ima zapravo vrlo jednostavno objašnjenje disbalansa koji vlada obrazovnom sustavu njene domovine.
– Najveći problem je što su naši fakulteti previše orijentirani na teorijska znanja, a premalo na praksu. Često nas zasićuju informacijama koje nisu relevantne ili su pak zastarjele umjesto da nam omoguće da učimo na praktičnim primjerima. Na primjer, na području financija bi idealni suradnici u nastavi bili ljudi iz bankarske profesije koji bi studente mogli podučiti onim bitnim stvarima, odlučno elaborira Manolache na samom početku razgovora dodavši kako je sustav zapeo u nekom prošlom vremenu.
Portugal i Rumunjska sličniji no što izgleda
Loše plaće i nespremnost za tržište
Nespremnost za tržište rada očituje se i kasnije, kada nakon diplomiranja, mladi intelektualci teško dolaze do posla. Čak i oni koji uspiju naći zaposlenje neadekvatno su plaćeni pa vrlo često traže priliku za bolji život u razvijenijim zemljama Europske unije.
– Posao u struci je zaista teško pronaći. Svi traže radno iskustvo no iskustvo se ne može steći ako vam netko ne da posao, a posao ne možete dobiti bez iskustva. Prilično paradoksalna situacija. To je jedan od razloga zbog kojeg veliki broj obrazovanih odlazi iz zemlje. Doktori, na primjer, imaju vrlo niske plaće i zbog toga traže put u inozemstvo. Slična je situacija i s profesorima koji ozbiljniju plaću mogu zaraditi tek kada skupe više godina radnog staža, prepričava nam rumunjska studentica situaciju u domovini.
Besplatno obrazovanje najveći plus
Beatrice, inače vrlo perspektivna studentica koja bi lako našla angažman u inozemstvu, ipak ne namjerava krenuti putem kojim idu njene brojne kolege. Ostat će u Rumunjskoj, kaže, i svoja znanja i inteligenciju upregnuti kako bi pomogla.
Tvrdi kako slika ipak nije tako crna kao što možda na prvi pogled izgleda. Naime, rumunjski sustav ima i dobre karakteristike te nudi dosta beneficija studentima.
– Visoko obrazovanje je besplatno i to je najveća prednost. Naravno, oni koji studiraju na privatnim fakultetima to i plaćaju no većina studenata studira na državnim fakultetima. Također, smještaj u studentskim domovima je vrlo povoljan. Ne mogu svi dobiti mjesto u domu, ali oni koji imaju tu povlasticu vrlo dobro prolaze. Smještaj se plaća 25 eura mjesečno. Sobe su uglavnom četverokrevetne, ali su vrlo komotne. U domovima zaista ništa ne dostaje, tvrdi Beatrice.
Rumunjski studenti ne biju bitke oko cijena hrane kao što to rade njihove hrvatske kolege jer, Manolache tvrdi, kako u menzama jedu po vrlo pristupačnim ciframa. Svaki fakulteti ima svoju menzu, a hrana je prilično kvalitetna i jeftina pa po obroku potroše svega dva do tri eura.
Niski troškovi i kvalitetan noćni život Bukurešt čine poželjnim
Na ruku rumunjskim studentima ide na ruku i fantastičan noćni život koji nudi njihova metropola.
– Ponuda za studente je raznolika i ima zaista puno mjesta na kojima se mogu zabavljati. Osobno i nakon četiri godine studija izlazim gotovo svaki vikend, otkriva nam sugovornica dodavši kako se kvalitetan izlazak može priuštiti gotovo svaki student.
Usprkos očiglednom nedostatku organiziranosti i kvalitete fakulteta buduća intelektualna elita zbog prihvatljivih troškova ipak nije nezadovoljna. Činjenica je i da ne moraju nužno raditi uz studije što svakako studentske dane čini ugodnijima.
– Nije potrebno raditi, jer nam je školovanje besplatno, a domovi, kao što sam već rekla, su jeftini. S druge strane nije loše zaraditi sebi koji euro no to nije lako,zaključila je Manolache dodavši kako je ipak lijepo biti student u Bukureštu.
