S Filozofskog tvrde da ‘humanistima’ ide premalo novca, Ministarstvo pobija optužbe
U nedavnom otvorenom pismu Vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu prema Vladi Republike Hrvatske stoji kako je položaj humanističkih znanosti u Hrvatskoj dramatičan. Vijeće je napomenulo kako su humanističke znanosti i znanstvenost uopće očito diskriminirane i kriterijima koje je Ministarstvo predložilo za buduće programske ugovore. Jutros je stigla i reakcija Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, u kojoj tvrde da ‘su MZOS-u svi znanstvenici jednako važni’.
Nakon što je Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pismu upozorilo državne institucije da se iza ‘novog modela financiranja znanstvene djelatnosti krije odavno kompromitirani model glavarina’, Ministarstvo obrazovanja otvoreno je reagiralo.
Filzofskom smeta način na koji MZOS skuplja podatke o znanstvenoj djelatnosti
Vijeće Filozofskog fakulteta izrazilo je svoju zabrinutost na način na koji je Ministarstvo preko Sveučilišta počelo prikupljati i evaluirati podatke o djelatnosti znanstvenih i nastavnih djelatnika. U Vijeću smatraju kako bi se trebali jasno izložiti novi kriteriji za postupak vrednovanja znanstveno – istraživačkih projekata kao i raspisati javni poziv za nove projekte.
Iz Ministarstva tvrde da prikupljanje podataka o znanstvenim djelatnicima i njihovom radu traje već četiri mjeseca, te da se na tome aktivno radi.
– Intenzivno radimo na definiranju pokazatelja s pomoću kojih će se napokon sustavno i strukturirano pratiti znanstvena djelatnost, tvrde u MZOS-u. Dodaju kako je riječ o strukturiranom i sustavnom praćenju, a ne o vrednovanju znanstvene djelatnosti, jer samo vrednovanje je određeno zakonom i dano u nadležnost ekspertnim tijelima Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Jedni tvrde da premalo novca ide u humanističke znanosti, drugi da ide sasvim dovoljno
U otvorenom pismu s Filozofskog također se optužuje MZOS da financiranje malog broja znanstvenih projekata u Hrvatskoj vodi u stagnaciju i nazadovanje cijele znanstvene krize u Hrvatskoj, a poručuju da ‘to sigurno nije put ka izlasku iz krize’.
Unatoč ovom komentaru, u Ministarstvu se pravdaju time da Hrvatska izdvaja najviši postotak financijskog ulaganja u humanističke znanosti u Europi i to s 20, 4 posto od ukupnih sredstava namijenjenih znanosti i istraživanju u humananističkim znanostima. Sljedeća zemlja koja najviše ulaže je Slovenija i to s 11,8 posto, prema podacima EUROSTAT-a.
Priopćili su i da su ‘neki rektori htjeli ukinuti potrebu financiranja programa za potporu društvenim i humanističkim znanstvenim istraživanjima’, no samo Ministarstvo na to nije pristalo.
Ministarstvo smatra da Filozofski svojim optužbama unosi kontraproduktivnost
Zbog navedenih problema financiranja humanističke znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj, Vijeće Filozofskog fakulteta smatra kako je izuzetno dramatičan položaj humanističkih znanosti u Hrvatskoj.
– Humanističke znanosti i znanstvenost uopće očito su diskriminirane i kriterijima koje je Ministarstvo predložilo kao mjerila za buduće programske ugovore, ističu u priopćenju.
S time se nisu složili u Ministarstvu obrazovanja koji opetovano tvrde da su im svi znanstvenici jednako važni i da nema potrebe da se među različitim područjima znanosti stvara antagonizam.
Tvrde da su takve optužbe s Filozofskog kontraproduktivne i suprotne težnji MZOS-a da imaju dobru suradnju sa svim visokoškolskim institucijama. U svoju obranu, napomenuli su da je od ukupno 165 odobrena i financirana znanstvena skupa u 2012. godini njih 54 upravo iz područja humanističkih znanosti.
