Sabor zaključio raspravu o novom zakonu o visokom obrazovanju: Ovo je 5 važnih stvari koje morate znati
Zaključena je rasprava o konačnom prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Većina zastupnika podupire donošenje novih propisa, uz primjedbe da nedostaje regulacija o etici i izvrsnosti. Manji dio zastupnika drži da je zakon udar na sveučilišnu autonomiju, a nezavisni Nino Raspudić traži treće čitanje. Današnju smo raspravu saželi u 5 točaka.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs
Foto: srednja.hr
U četvrtak je u 9:30 sati započela jedna od najvažnijih sjednica Hrvatskog sabora za sustav znanosti i visokog obrazovanja. Na drugom je čitanju konačni prijedlog novog Zakona koji pokriva taj resor, a koji je pripremila administracija ministra Radovana Fuchsa. Saborsku smo raspravu pratili iz minute u minutu pa smo saželi najbitnijih 5 stvari koje o tome morate znati.
Korekcije u konačnom prijedlogu zakona
Resorni je ministar Radovan Fuchs otvorio saborsku raspravu izlaganjem o korekcijama i izmjenama u konačnom prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Osnovni je cilj tog temeljnog propisa, ponovio je, osuvremeniti sustav visokog školstva i znanosti, ojačati institucijske kapacitete te ga uskladiti s načelima europskog prostora. Okosnica novog zakona je novi model financiranja preko programskih ugovora i jasnije definiranje državnog nadzora nad zakonitošću rada javnih sveučilišta te namjenskog i odgovornog trošenja javnog novca.
Kako bi ojačali autonomiju sveučilišta, konačni zakonski prijedlog više ne sadrži propisane kriterije za izbor rektora i dekana; to više, zakonski, ne moraju biti redoviti profesori i oni u trajnom zvanju kada je u pitanju rektorska funkcija, odnosno minimalno izvanredni profesori kada pričamo o dekanskoj poziciji. O tome sada mogu odlučivati visoka učilišta. Sveučilišno vijeće sastojat će se, ovisno o veličini sveučilišta, od predsjednika i 4, 6 ili 8 članova. Pola članova biraju sveučilišni senatori, polovinu država, a oni zajedno, kroz dva javna poziva imaju priliku izabrati predsjednika. Ako se ne dogovore, na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj predsjednik će tog nadzornog tijela imenovati Vlada. Zadaća je tog tijela, kako je najavljeno još u prvom draftu novog zakona, brinuti o zakonitosti rada sveučilišta, namjenskom trošenju sredstava, financijskom planu i odgovornom raspolaganju kadrovskim resursima.
Znanstvena vijeća na institutima provodit će znanstvenu politiku, a Nacionalno vijeće dobiva jaču stratešku ulogu propisivanja etičkih standarda, predlaganja interdisciplinarnih polja i grana te broja matičnih odbora. Kandidate za članove Nacionalnog vijeća utvrđuje Vlada, a imenuje ih Sabor na prijedlog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Programski ugovori detaljnije su pojašnjeni, morat će sadržavati podatke o ukupnim sredstvima koja se mogu doznačiti sveučilištu, mjerljivim kriterijima, strateškim ciljevima, ali i odgovornosti izvještavanja o provedbi planova zacrtanih u tim ugovorima. Vlada će donijeti uredbu kojom će se detaljnije propisati sadržaj, rokovi i pregovarački postupak programskih ugovora. Definira se i privremeno financiranje dok se ne sklope ugovori; tko ne sklopi programski ugovor, gubit će godišnje po 3 posto sredstava u odnosu na prijašnje razdoblje.
Studenti će dobiti cijeli niz novih mogućnosti
Studentice i studenti novim će propisima zadržati postojeća prava, ali dobiti i neka nova. I dalje će sudjelovati u fakultetskim vijećima i senatima gdje će birati rektore i dekane, a na odluke koje se posebno tiču studenata moći će uložiti suspenzivni veto. Psihološka pomoć i zdravstvena skrb, sukladno propisima u zdravstvu, i dalje će, naravno, studentima biti osigurana. Jasnije je tko su redovni, a tko izvanredni studenti.
Redovni će studenti dobiti priliku na stalno zaposlenje ili samostalni obrt, a pritom neće gubiti pravo na državnu subvenciju školarine; druga prava iz studentskog standarda, poput stipendija, smještaja u domu i subvencionirane prehrane, odmjereno, neće imati, dok će zdravstveno osiguranje, sukladno radnim obvezama, financirati poslodavci. Uz navedeno, posebno će uspješni studenti moći paralelno upisati dva redovita studija, a država će subvencionirati školarina u oba slučaja. Ovo je posebno istaknula HDZ-ovca predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković.
Problematičan izostanak etike i izvrsnosti
Većinski dio oporbenih stranaka i zastupnika identificirao je dva nedostatka u konačnom zakonskom prijedlogu. U prvom redu, nezadovoljni su time što Zakon ne adresira pitanje etike u znanosti na nacionalnoj razini; konkretno, zamjeraju ministru što ni u konačnom draftu više nema spomena nacionalnog tijela za etiku u znanosti poput saborskog Odbora za etiku čije je ovlasti srušio Ustavni sud još 2017. godine.
U drugom redu, nezadovoljni su činjenicom što se u zakonu tek dva ili tri puta spominje pojam ‘izvrsnost’. Nema kriterija izvrsnosti kod izbora rektora i dekana, niti pri izboru članova za Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Premda se ministar Fuchs brani tvrdnjom da je između različitih znanstvenih područja teško odrediti jedinstvene kriterije izvrsnosti, oporba inzistira da je izostanak kriterija izvrsnosti manjkavost konačnog zakonskog prijedloga. To su posebno u raspravi istaknuli Damir Bakić ispred kluba MOŽEMO, Sabina Glasovac iz redova SDP-a te Marijana Puljak u ime kluba zastupnika Centra i GLAS-a.
Manji dio zastupnika jadikuje zbog sveučilišne autonomije
Dok je većina oporbe nišno kritizirala zakona u pojedinostima, najavljujući manji broj amandmana sukladno tome, nekoliko je zastupnika umnogome nezadovoljno konačnim prijedlogom Zakona. Spominjao se tako udar na sveučilišnu autonomiju, stavljanje akademije pod politički nadzor Sveučilišnog vijeća, centralizacija ovlasti u funkciji ministra znanosti, financijski pritisci. Referenci na naše najveće i vodeće Sveučilište u Zagrebu, jedino koje je zakonski prijedlog u potpunosti odbacilo, nije nedostajalo.
Tu su se istaknuli Marin Lerotić ispred kluba zastupnika IDS-a, Ivan Penava iz Domovinskog pokreta te Nino Raspudić, nezavisni zastupnik na listi MOST-a. Potonji je najavio da će ispred tog kluba podnijeti čitav niz amandmana na zakon, a i jedini je koji je najavio da će tražiti treće čitanja zakonskog prijedloga u Saboru kako bi se dodatno raspravila pitanja koja smatra problematičnima.
Zastupnici su podnijeli svoje amandmane
Saborski su zastupnici, oni koji su to htjeli, ispred svojih klubova podnijeli amandmane, koje možete naći ovdje, na konačni zakonski prijedlog. Amandmane su podnijeli, redom, Odbor za zakonodavstvo, klubovi zastupnika IDS-a, Zeleno-lijevi blok, Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić zajedno s klubom zastupnika Domovinskog pokreta te Marijana Puljak kao zastupnica stranke Centar.
Izuzevši Raspudiće i Domovinski pokret, koji svoje amandmane raspisuju na 25 stranica, ostali su zastupnici i klubovi predložili svega po nekoliko amandmana. Hoće li ih prihvatiti odlučit će Vlada, a onda bi se na sjednici Sabora o prihvaćanju ili odbacivanju navedenih amandmana trebali izjasniti i saborski zastupnici. Nakon što taj postupak prođe glasat će se o donošenju Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
