Saborski zastupnici raspravljali su o još jednom zakonu koji je vezan za fakultete: Evo što su rekli
Inicijalna akreditacija, jačanje Agencija za znanost i uključivanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Novosti su to kod ocjenjivanja fakulteta i njihovih studija koje donosi prvi prijedlog Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju. Zakon je bio na prvom čitanju u Hrvatskom saboru, a tek je nekoliko prisutnih zastupnika o tome dalo svoje mišljenje.
Foto: Unsplash
Prema dostupnim podacima u Hrvatskoj, samo na javnim sveučilištima, imamo 1.557 akreditiranih studijskih programa. Na javnim visokim školama i veleučilištima još njih 95. Samo u posljednjih godinu dana na javnim sveučilištima je samoakreditirano 89 novih studija. Istovremeno, broj studenata u posljednjih je šest godina pao za 12.507 studenata.
Prema dostupnim podacima, u Republici Hrvatskoj je samo na javnim sveučilištima u ovom trenutku akreditirano 1.557 studijskih programa, a na javnim visokim školama i veleučilištima 95 studijskih programa. Iz tog je razloga Ministarstvo znanosti i obrazovanja ove godine, uz donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju, odlučilo donijeti i novi Zakon o osiguravanju kvalitete. Jučer je bio na prvom čitanju u Hrvatskom saboru.
Zakon o kvaliteti nosi brojne promjene
Novi zakon, kako ih je predstavio Ivica Šušak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, donosi brojne promjene. Kako je pojasnio državni tajnik Ivica Šušak, predloženim će zakonom, što čini glavnu novost, Agencija za znanost i visoko obrazovanje provoditi inicijalnu akreditaciju programa. Na javnim se sveučilištima više neće moći otvarati novi studiji dok ne dobiju zeleno svjetlo AZVO-a. Osim toga, u tom će postupku o važnosti biti i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o usklađenosti novog studija s potrebama na tržištu radu.
Osim toga, po novome će se zahtjevi podnositi Agenciji, koja će donositi i konačne akte u postupcima ocjenjivanja fakseva, umjesto Ministarstva koje je to radilo dosad. Takvi akti su, podsjetimo, pisma očekivanja, odluke o izdavanju ili uskrati dopusnice za pojedine studija i visoka učilišta. Konačno, ovi će propisi, kako je istaknuo Šušak, stvoriti okvir za usklađivanje studija sa standardima kvalifikacija upisanih u Hrvatski kvalifikacijski okvir.
Ove promjene donose se i zbog toga što je, analizom broja studijskih programa i visokih učilišta, potrebno racionalizirati sustav. Upravo je zbog toga potrebno, stoji u prijedlogu Vlade kao predlagatelja ovog Zakona, ocjenjivati nove programe prije no što ih sveučilišta pokrenu. Kriteriji se ujednačavaju, neovisno radi li se o privatnim ili javnim sveučilištima, stručnim ili sveučilišnim studijskim programima, svi moraju proći akreditaciju po istom obrascu.
Sveučilišna autonomija
Nino Raspudić, nezavisni zastupnik s liste MOST-a, kao i u slučaju rasprave o Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, govorio je o sveučilišnoj autonomiji. Sveučilišna autonomija na udaru je u zakonskom nacrtu, smatra Raspudić, samim time što se uvodi inicijalna akreditacija studija. Konkretno, zbog toga što će javna sveučilišta po novom Zakonu o osiguravanju kvalitete, kad se jednom donese, biti obvezna dobiti dozvolu za pokretanje novog studija.
Ponovio je još jednu točku kritike. Državnog tajnika Šuška upozoravao je na navodno manjkavu metodologiju prikupljanja podataka o broju studija i visokih učilišta u pojedinim zemljama Europe. Preciznije, Raspudić tvrdi da se metodologije razlikuju pa da se iz tog razloga ne mogu uspoređivati podaci iz Hrvatske s onima iz, primjerice, Austrije i Češke.
Osim toga, Raspudić problem vidi i u odabiru država s kojima je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uspoređivalo Hrvatsku. Nije mu jasno zašto su na listi Češka, Austrija, Slovenija i Irska i zašto ih se naziva zemljama Europske unije, a ne tek dijelom zemalja. Podsjetimo, metodologija i podaci o kojima Raspudić govori dio su ocjene trenutnog stanja u resoru pa time i povod za donošenje novih zakona, kako o visokom obrazovanju, tako i o osiguravanju kvalitete.
Smanjuju se kriteriji za osnivanje sveučilišta
Damir Bakić, saborski zastupnik platforme MOŽEMO, ukratko se osvrnuo na probleme u sustavu koje novi Zakon o osiguravanju kvalitete treba riješiti. Iako je glavna novost inicijalna akreditacija studijskih programa na javnim sveučilištima korak naprijed i dobra promjena, Bakić upozorava da nije problem samo s novim, već i postojećim studijima. Preciznije, kaže da postoji problem s reakreditacijom već postojećih visokih učilišta i njihovih studijskih programa.
Osim toga, Bakić se referira i na pozivanje na potrebe tržišta rada ističući kako školstvo, pa tako ni visoko obrazovanje, nikada ne može i ne smije u potpunosti biti u službi tržišta. Postoje društveni, humanistički i umjetnički studiji koji nikada neće opravdati tržišnu potrebu, ali su iznimno važni i potrebni društvu iz niza drugih razloga.
Na koncu je istaknuo da nijedan zakon neće riješiti problem koji postoji u akademiji. Sveučilišta i konkretno sveučilišni profesori, smatra Bakić, trebaju shvatiti da je osiguravanje kvalitete na studijima njihova briga. Dok to ne shvate, implicira, ništa se neće promijeniti. Nejasno mu je i na koji će način zakonski nacrt o osiguravanju kvalitete, kad jednom postane vlastiti zakon, dovesti do povećanja državnih investicija u resoru, što je MZO najavio u materijalima.
Hvalospjevi o Sveučilištu Sjever
SDP-ov saborski zastupnik Mišel Jakšić istaknuo je kako podržava sve inicijative koje ciljaju na osiguravanje i pojačanje kvalitete u visokom obrazovanju. Istaknuo je da Agenciju za znanost i visoko obrazovanje, koja ovim zakonskim prijedlogom dobiva cijeli niz novih ovlasti, treba još ojačati.
AZVO treba okupiti različite dionike, smatra Jakšić, posebno studente. Osvrnuo se i ne mrežu visokih učilišta i studijskih programa koju je Sabor jednoglasno podržao i izglasao 2011. godine. Složio se s predstavnicima Ministarstva da očito postoje određeni problemi, no ističe da ne može odustati od te ideje.
Kao i kod rasprave o Zakonu o visokom obrazovanju, Jakšić je ponovio svoj stav o financiranju Sveučilišta Sjever. Smatra nepravednim što Sjever po glavi studenta dobiva manje novca nego neka druga sveučilišta koja ne uspijevaju privući studente jednako dobro kao oni. Tim se hvalospjevima Sveučilištu Sjever pridružilo i nekoliko HDZ-ovaca, konkretno Nadica Dreven Budinski i Marko Pavić, dok je Marijana Puljak iz Centra podsjetila na dubiozne okolnosti osnivanja Sveučilišta Sjever. To je bio presedan koji nikako ne treba, kazala je, ponovno pratiti i uzimati kao primjer.
