Sad je i to poznato: Sveučilište u Zagrebu u jednom mjesecu na emerituse potroši preko 80 tisuća eura
Umirovljenim profesorima koji tijekom akademske karijere posebno doprinesu razvoju sveučilišta, sveučilište može dodijeliti počasno zvanje professor emeritus. Osoba koja ga stekne ne diči se samo titulom, može se pohvaliti i za hrvatske prilike pristojnim dodatkom na mirovinu. Naknadu za emerituse Sveučilište u Zagrebu u siječnju je isplatilo za 206 osoba, a bruto iznos koji odlazi na svakog od njih je 406,63 eura.
Foto: srednja.hr
Od prošlog mjeseca korisnici državnog proračuna na svojim mrežnim stranicama trebaju, jednom mjesečno, objaviti informacije o trošenju sredstava. To, jasno, uključuje i fakultete i sveučilišta, koja su prošli mjesec objavila troškove za siječanj. Već smo proučili na što su četiri najveća sveučilišta trošila javna sredstva, kao i da su neka od njih dobrano sakrila izvještaje na svojim web stranicama. Jedan od troškova koji sveučilišta imaju je i isplata naknada professorima emeritusima.
U siječnju na emerituse Sveučilišta u Zagrebu otišlo 83.765,78 eura
Prema izvještaju Sveučilišta u Zagrebu, u siječnju je to sveučilište naknadu za počasno zvanje professor emeritus isplatilo 206 osoba. Bruto iznos naknade za svakoga od njih bio je 406,63 eura. To bi značilo da je na Sveučilištu u Zagrebu ukupan trošak za isplate naknada professorima emeritusima u siječnju 2024. godine iznosio 83.765,78 eura. Prosječni neto iznos naknade za professore emerituse je 261,37 eura, odgovorili su na naš upit sa Sveučilišta u Zagrebu.
Treba spomenuti da je na webu sveučilišta navedeno kako je izabranika u zvanje professor emeritus trenutno 282. Iz službe za odnose s javnošću Sveučilišta citiraju pravilnik koji kaže da sveučilište ne plaća naknadu svojim professorima emeritusima koji su članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, budući da oni od HAZU primaju mjesečnu naknadu u skladu sa Zakonom o HAZU-u.
Tko je sve na listi za isplatu u siječnju?
Da pojasnimo, prema Zakonu o visokom obrazovanju sveučilište ili neka sastavnica istaknutom umirovljenom nastavniku ili znanstveniku može dodijeliti počasni naslov professor emeritus. Ona se na sveučilištima dodjeljuje najboljima tijekom akademske karijere, onima koji su posebno doprinijeli razvoju sveučilišta. Izabranici u to počasno zvanje trebaju imati, prema pravilniku Sveučilišta u Zagrebu, priznati međunarodni i domaći znanstveni, stručni i pedagoški doprinos. Barem je tako teoriji.
Emeritusi imaju savjetodavnu ulogu, a mogu i, primjerice, sudjelovati u izvođenju nastave. Sveučilište u Zagrebu godišnje dodjeljuje, u pravilu, petnaest počasnih zvanja i titula professor emeritus. Pravilnik je dopunjen za vrijeme mandata bivšeg rektora Damira Borasa na način da sam rektor, izvan te kvote, može podnijeti dodatna dva prijedloga. Već smo pisali o inflaciji emeritusa u prvim godinama njegova mandata.
Boras je prije nekoliko mjeseci, kao što je to i uobičajeno za ranije rektore, i sam nakon umirovljenja postao emeritus te danas prima spomenuto ‘podebljanje’ mirovine. Naravno, pravni akti ne obavezuju Senat da nužno mora usvojiti prijedlog za izbor u počasno zvanje, pa su to senatori mogli odbiti u slučaju Borasa, kao i u bilo kojem drugom. Koji su još umirovljeni profesori Sveučilišta u Zagrebu u siječnju 2024. dobili spomenutu naknadu od sveučilišta, možete vidjeti u nastavku. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
