Samo 10-22 posto upisanih završi doktorski studij, a prosječno studiraju 7,5 godina
Kako bi izradila opsežno izvješće o vrednovanju doktorskih studija u Hrvatskoj, Agencija za znanost i visoko obrazovanje je još 2013. godine sakupila informacije s fakulteta diljem Hrvatske koje su korištene u svrhu tog vrednovanja. Ukupno su se sakupljale informacije sa 125 studijskih programa, a one su ih dovele do jasnog zaključka – hitno je potrebna temeljita reforma svih doktorskih studija. Samo 10-22 posto polaznika ovu razinu visokog obrazovanja završi, studij im traje prosječno 7,5 godina, a najviše su školarine na studijima s umjetničkog područja.
U izradi izvješća sudjelovali su predstavnici javnih znanstvenih instituta, prorektori za znanost javnih sveučilišta te predstavnici AZVO-a. Samo istraživanje provedeno je na zahtjev tadašnjeg ministra obrazovanja, Željka Jovanovića.
Dodatni poticaj bile su primjedbe o prevelikom opterećenju nastavom, nedovoljnom stjecanju istraživačkih kompetencija, visokim školarinama te trajanju studija koje je iznad europskog prosjeka.
Najviše diplomskih studija osnovano u 2007. i 2008. godine
U Hrvatskoj je 2013. ukupan broj doktorskih studija bio 125, od čega ih je najviše, 65 bilo na Sveučilištu u Zagrebu, a najmanje, samo jedan, na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Što se tiče doktorskih studija prema znanstvenim područjima, najviše ih je u društvenim (24 posto) i humanističkim (21 posto) znanostima. Svega je 9 posto doktorskih studija na području biomedicine i zdravstva te 7 posto s područja biotehničkih znanosti.
Gotovo polovica ovih programa osnovana je u 2007. i 2008. godini, ukupno njih 55. Ne čudi, s obzirom da se tih godina hrvatsko visoko obrazovanje reformiralo u skladu s bolonjskim procesom. Posljednje godine koja se proučavala, 2013. osnovan je samo jedan studijski program.
Zapaženo je i kako pojedini studiji imaju nedovoljan broj nastavnika. Prosječno ih je bilo 34, ali čak 71 posto studija ima manje nastavnika od toga broja. Samo jedna trećina posto studija prati kvalitetu rada tih mentora, a jedini je preduvjet za mentorstvo zvanje u određenom polju.
Doktorski studiji prema znanstvenim područjima/ AZVO
Pri upisu najvažniji kriterij prosjek ocjena s diplomskog
Svi doktorski studiji osim jednog istraživačko opterećenje iskazuju ECTS bodovima, a najviše bodova donosi objavljivanje znanstvenog rada, pohađanje istraživačkih kolegija i izrada i prijava teme i disertacije.
– Od ukupno 180 ECTS bodova, većina ih slijedi salcburške preporuke u pogledu ograničavanja nastave na manje od 1/3 ukupnog opterećenja (78 posto), piše u istraživanju.
Same upisne kvote, stoji u istraživanju, određuju se prema potrebama društva.
Većina, 79 posto programa ima postupak privlačenja najboljih kandidata. Pri upisu je najvažniji kriterij prosjek ocjena na diplomskom studiju, a slijede broj i kvaliteta radova, preporuka mentora, intervju, znanje stranih jezika. Najmanje se vrednuje prijemni ispit i sudjelovanje na relevantnom projektu, a samo 9,5 posto programa navodi kako je važan kriterij za upis nacrt disertacije.
Privlače li se i kako najbolji kandidati?/ AZVO
Prosječno je bilo upisano 2.450 doktoranada, ali samo 10-22 posto završava studij
U promatranom razdoblju (od ak.god. 2006./2007. do 2011./2012.) broj upisanih doktoranada godišnje bio je od 2.100 do 2.800, prosječno dakle, 2.450 doktoranada.
Prema podacima AZVO-a, doktorski studij u prosjeku završava 10 do 22 posto doktoranada, a stopa onih koji su odustali je u proučavanom razdoblju iznosila 5 do 11 posto. To bi značilo da je velik broj onih koji nisu u ni jednoj od ovih dvaju kategorija. Oni ostaju u sustavu bez jasnog ishoda (niti doktoriraju niti odustanu), što ukazuje na probleme u lošoj upisnoj politici, sustavu praćenja i poticanja doktoranada.
Zanimljivo je i za primijetiti kako je za 71 posto programa prosječno vrijeme doktoriranja 7,5 godina. Na to najviše utječe financiranje studija.
– Školarine se tako okreću od 6.600 kuna u prirodnim, odnosno 22.500 kuna u umjetničkim studijima, iako društvene zauzimaju najveći udio u školarinama – jer ih je najviše i imaju prosječno 11.300 kuna po semestru školarine, stoji u zaključku istraživanja.
Na temelju svih podataka, AZVO je zaključio kako nužna i hitno potrebna temeljita reforma doktorskih studija koja će obuhvatiti sva sveučilišta i sve studije. Reforma koja će biti u skladu s doktorskim studijima u Europi i svijetu te kojom će se uvesti sustav stipendiranja i na toj razini visokog obrazovanja. Reforma koja još uvijek, tri godine od ove preporuke, nije provedena.
Prosječna cijena semestra u kunama prema području znanosti/ AZVO
