Savjetnik dekana, koji je primio 98.000 kuna dodatka na plaću, dobio izvanredni otkaz
Fakultet hrvatskih studija rijedak je, ako ne i jedini primjer javnog faksa koji je na trajnom radnom mjestu zaposlio savjetnika dekana. Petar Marija Radelj posljednjih je nekoliko godina boravio na toj poziciji, dok su se izmijenila ukupno tri dekana. Posljednji, privremeni dekan Stjepan Ćosić nakon razornog nalaza upravnog nadzora na tom faksu svom je savjetniku dao – izvanredni otkaz. U odluci Radelja optužuje da je navodno faksu nanio veću materijalnu štetu i izgubio povjerenje poslodavca. Radelj, pak, za srednja.hr sve demantira, a otkaz naziva vrhuncem ‘šikaniranja i mobinga’ te ‘činom odmazde’ privremenog dekana.
Petar Marija Radelj, savjetnik dekana, dobio je otkaz na Fakultetu hrvatskih studija
Foto: Dubrovačka biskupija | srednja.hr
Petar Marija Radelj bio je čudna pojava u akademiji. Prije nekoliko godina zaposlen je kao savjetnik pročelnika, sada dekana, na Fakultetu hrvatskih studija. Dobio je trajnu poziciju koja se nije mijenjala čak ni kad bi se promijenio dekan. On je bio tu da savjetuje svaku sljedeću osobu, neovisno o tome u kakvom je odnosu i kakvog stava bila prema svomu prethodniku. Tu poziciju, izgleda, više neće uživati.
‘Dovođenje poslodavca u zabludu’
Kako doznajemo iz naših izvora na Fakultetu hrvatskih studija, Radelj je početkom prošlog tjedna, 2. siječnja, dobio izvanredni otkaz. Jedan od glavnih razloga koji se, kako nam pričaju, navodi u odluci o otkazu je nanošenje veće materijalne štete i dovođenje poslodavca u zabludu.
Sada već bivši savjetnik dekana Petar Marija Radelj navodno je svom matičnom faksu zatajio informaciju o tome da su Fakultet hrvatskih studija i Sveučilište u Zagrebu nepotrebno vodili paralelne sporove protiv Državnog hidrometeorološkog zavoda u vezi zgrada na Borongajskom kampusu.
Prema informacijama kojima raspolažemo, Radelju je otkaz uručen, a službenici su od njega tražili da vrati evidencijsku karticu i ključeve. Time je, po svemu sudeći, prestao biti zaposlenik Fakulteta hrvatskih studija. Na faksu se već priča o tome kako je Radelj već poduzeo neke pravne korake u vezi otkaza. Privremeni dekan Stjepan Ćosić, koji potpisuje odluku o otkazu, za srednja.hr nije htio komentirati detalje ovog slučaja.
PISALI SMO VEĆ O NJEMU
U siječnju 2018. aktivistička inicijativa Studenti govore otkrila je da su Hrvatski studiji prepisali dio svoje Strateškog programa znanstvenih istraživanja. Malo od FPZG-a, a malo od katoličkog portala Vjera i djela. Autor prepisanog teksta na katoličkom portalu bio je upravo Petar Marija Radelj, u tom trenutku savjetnik pročelnika Hrvatskih studija. Otkrili smo i da je tijekom 2017., iako je primao plaću kao savjetnik, bio oslobođen od plaćanja školarine na doktorskom studiju pri istom faksu.
Bivši savjetnik kaže da je otkaz ‘čin odmazde’
Petar Marija Radelj na naš upit dao je detaljan odgovor, s datumima, referencama na propise i sjednice fakultetskih tijela. Osim toga ponudio je na uvid dokumentaciju kojom bi potkrijepio svoje navode. Iz prostornih razloga zamolili smo ga za sažetu izjavu koju u nastavku, u citiranim odlomcima, prenosimo u cijelosti.
– Izvanredni otkaz koji mi je Stjepan Ćosić, obnašatelj dužnosti dekana Fakulteta hrvatskih studija, dao 2. siječnja 2023. vrhunac je i logična posljedica mobinga kojemu sam s njegove strane izložen već dulje vremena. Izvanredni otkaz uslijedio je kao čin odmazde zbog toga što sam 20. prosinca 2022. službenoj osobi Fakulteta podnio prijavu o nepravilnostima u poslovanju o. d. dekana Ćosića. Riječ je o eklatantnom primjeru otkaza iz osvete, što je zakonom o zaštiti zviždača izrijekom zabranjeno, stoji u odgovoru bivšeg savjetnika Radelja.
Dalje pojašnjava kako to nije jedini razlog koji je naveden, a otkaz čini neodrživim.
– To je, međutim, samo jedan u nizu razloga zbog kojih je ovaj izvanredni otkaz pravno neodrživ. Za sve navodne povrede radnih obveza, na koje se otkaz poziva, trebalo je prethodno provesti stegovni postupak i u njem utvrditi činjenično stanje, što nije učinjeno. Prije izvanrednog otkazivanja ugovora o radu poslodavac je radniku dužan omogućiti iznošenje obrane, što također nije učinjeno, istaknuo je Radelj.
‘Unutarsindikalna spletka, a ne radnopravna proceduralna radnja’
Osvrnuo se i na pitanje savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima, koje prethodi donošenju odluke o izvanrednom otkazu.
– O namjeri otkazivanja ugovora u radu poslodavac se bio dužan savjetovati sa sindikalnim povjerenicima oba sindikata na Fakultetu. Međutim, Ćosić se savjetovao samo sa sindikalnim povjerenikom Hrvatskoga sveučilišnoga sindikata Mijom Beljom, svojim donedavnim asistentom, pa se utoliko našao u sukobu interesa. S obzirom da je Ćosić istodobno član Upravnoga odbora Hrvatskoga sveučilišnoga sindikata i zakonski zastupnik poslodavca, njegovo se savjetovanje sa svojim bivšim asistentom prije može shvatiti kao unutarsindikalna spletka nego kao radnopravna proceduralna radnja, piše nam Radelj.
Na koncu, navodi još jedan razlog zbog kojeg smatra da je otkaz koji je dobio pravno neodrživ.
– Konačno, otkaz je formalno neodrživ jer je dan izvan zakonskoga roka od 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se temelji. Činjenica koja je navedena kao razlog za izvanredno otkazivanje ugovora o radu bila je Ćosiću poznata ili mu je morala biti poznata čitavu godinu dana, zaključuje Radelj u dopisu za srednja.hr
Dobio najveći dodatak na plaću, sve završilo na DORH-u
Nedavno je, podsjetimo, izašao nalaz upravnog nadzora koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja provelo na Fakultetu hrvatskih studija. Otkrili su, bez pretjerivanja, leglo nepravilnosti; od neovlaštenih zapošljavanja na teret državnog proračuna, nezakonitog upisivanja studenata i izvođenja pojedinih studija pa sve do krajnje dubioznih dodataka na plaću.
Među stotinjak zaposlenika Fakultet hrvatskih studija koji su tijekom 2021. godine dobivali dodatke na plaću, Petar Marija Radelj najviše se ističe od svih. On je, naime, tijekom te godine prema nalazu MZO-a dobio najviši pojedinačni iznos dodataka na plaću od 98.398 kuna, što je oko 13.052 eura.
Kako je navedeno u nalazu upravnog nadzora, procedura obračunavanja dodataka na plaću bila je poprilično bizarna. Zaposlenica iz računovodstva službenicima Ministarstva znanosti i obrazovanja kazala je da su dodaci zaračunavali na temelju ‘rukopisne bilješke’ koju bi joj predao dekan. Nalaz upravnog nadzora završio je na provjeri ne samo Ministarstva financija i Porezne uprave, već je predan i DORH-u.
Otkud meteorolozi i DHMZ u ovoj priči?
Što se uopće događa između faksa i DHMZ-a? Prije točno godinu dana s Fakulteta hrvatskih studija bunili su se zbog planiranog rušenja zgrada na zapuštenom borongajskom kamšusu. Objekte 59, 60 i 61 taj je faks koristio tek djelomično, nekoliko prostorija, a DHMZ ih je predvidio rušiti kako bi na tom mjestu izgradio svoju središnjicu. Meteorolozi, naime, imaju problema s prostorom, posebno nakon potresa, i ‘raštrkani’ su na nekoliko lokacija po gradu.
To se nije svidjelo Fakultetu hrvatskih studija, ali i ni upravi zagrebačkog sveučilišta. Bivši rektor Damir Boras prvo je podnio prigovor na izdavanje građevinske dozvole meteorolozima, i to pri Gradu Zagrebu, a onda i podigao tužbu za ometanje posjeda. Vlastitu je tužbu protiv DHMZ-a pokrenuo i sam Fakultet hrvatskih studija.
Dopuna tekstu 13.1.2023. u 11:30 sati
Petar Marija Radelj uputio je portalu srednja.hr zahtjev za ispravak netočnih navoda u ovome članku, naslova ’Savjetnik dekana, koji je primio 98.000 kuna dodatka na plaću, dobio izvanredni otkaz’, koji je objavljen 11. siječnja 2023. godine. Njegov ispravak možete pročitati ovdje.
