Saznajte koji je faks dao najviše rektora zagrebačkog Sveučilišta od 2. svjetskog rata do danas
Od osamostaljenja Hrvatske zagrebačkim Sveučilištem ponajviše su vladali PMF-ovci no u posljednjih 70 godina situacija je znatno drugačija. Provjerite tko je dao najviše rektora od drugog svjetskog rata do danas.
srednja.hr
Sveučilište u Zagrebu 3. studenog slavilo svoju 345 godišnjicu. Toliko je vremena prošlo otkad je diplomom Leopolda 1 tadašnjoj Isusovačkoj akademiji priznat sveučilišni status. Narednih stotinjak godina akademija je ostala u rukama isusovaca, a u oba smjera, teološki i filozofski, kombinirano upisivalo se oko 200 studenata.
U drugoj polovini 19. stoljeća formirano je moderno zagrebačko Sveučilište kojeg su tvorili Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski fakultet. Tim potezom započet je razvoj institucije koja danas stoluje na Trgu maršala Tita. Osjetne promjene u obujmu zabilježene su nakon dva svjetska rata, a mi ćemo se fokusirati na poslijednjih 70 godina.
Tema ovog teksta nije direktno vezana za razvoj Sveučilišta već za one koji su bili na njegovom čelu – rektore.
Sveučilište u Zagrebu promijenilo 83 različita rektora od kojih je nekolicina imala više mandata. Početnih godina, nakon uspostave modernog Sveučilišta, na čelnoj poziciji su se stalno izmjenjivali čelnici Mudroslovnog i Bogoslovnog fakulteta te Pravoslovnog i državoslovnog fakulteta odnosno akademije. Od jednogodišnjih mandata odustaje se tek 1954. kada na dvije godine Sveučilište u svoje ruke dobiva Hrvoje Iveković s Farmacije.
Naravno, do promjena u principu izbora vodstva došlo je i ranije samim povećanjem broja sastavnica.
Ono što nas je zanimalo i što smo analizirali jeste broj rektora koji dolaze iz pojedinih znanstvenih područja.
Sveučilište je danas podijeljeno na šest područja – tehničkog, biotehničkog, društveno – humanističkog, umjetničkog, prirodnog te biomedicine i zdravstva.
Kod prebrojavanja smo kao početnu točku uzeli završetak Drugog svjetskog rata, a prvi rektor koji ulazi u popis jeste Andrija Štampar.
PMF i Filozofski dali najviše rektora
Od Štampara do Damira Borasa, današnjeg rektora, na čelnom mjestu najvećeg visokoobrazovnog sustava u Hrvatskoj izmijenjalo se 27 različitih ljudi sa 12 fakulteta.
Najviše rektora, čak po pet, dali su Filozofski fakultet i PMF. Pravo, Ekonomija i FER su iznjedrili po tri rektora u posljednjih 70 godina, a osim njih više od jednog mandatara je ponudila tek Medicina (uz ranije spomenutog Andriju Štampara s MF-a je došao i Zvonimir Krajina).
Lako je uočljivo da su glavnu riječ većinu vremena vodili fakulteti s najviše studenata, a pažnju privlači tek PMF koji je imao iznenađujuće jak utjecaj u proteklom periodu.
Spomenimo kako su rektore uz gore spomenute fakultete po jednom davali Veterina, Farmacija, RGNF, FKIT, Geodezija te KBF. Pri tom valja napomenuti da je mandatar s KBF-a, Tomislav Ivančić, dao ostavku nakon samo tri mjeseca praktički i ne stupivši na dužnost.
Zadnjih 70 godina vladaju društvenjaci i humanisti
Interesantnije od same podjele po fakultetima jeste raspodjela po područjima. Odmah na početku valja reći kako su društveno – humanistički fakulteti bili dominantni tijekom analiziranog perioda što ne čudi s obzirom na broj fakulteta koji obuhvaćaju te količinu studenata koje obrazuju. Osim toga moć je bila relativno ravnomjerno raspoređena između prirodnih, tehničkih te biomedicinskih i zdravstvenih institucija dok su umjetnici i biotehničari potpuno isključeni iz vodstva.
Naime, potonji nisu imali niti jednog rektora u proteklih 70 godina. Ostalih pet područja je moć podijelilo na sljedeći način – društveni – humanistički fakulteti su imali 12 mandatara, prirodni i tehnički po pet, a četiri rektora su dale institucije koje svrstavamo pod biomedicinu i zdravstvo.
Od osamostaljenja prirodnjaci najčešći izbor
Naposljetku treba se osvrnuti i na period od kada je Hrvatska samostalna i neovisna država. U posljednje 23 godine zagrebačko Sveučilište je dominantno vođeno od strane tehničara i prirodnjaka. Uz bivšeg rektora Aleksu Bjeliša još je jedan PMF-ovac Marijan Šunjić odradio osam godina na čelu ove institucije. Po jedan mandat su imali i Branko Jeren s FER-a te jedina rektorica u povijesti FKIT-ovka Helena Jasna Mencer.
Damir Boras, bivši dekan Filozofskog fakuteta i sadašnji rektor, prvi je društvenjak na čelu sveučilišta nakon 23 godine odnosno otkada je s dužnosti otišao pravnik Zvonimir Balenović.
