Ako se usvoji, Zakon o obavljanju studentskih poslova bit će protuzakonit: Evo i zašto
Javno savjetovanje oko prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova završeno je 9. prosinca. Najvažnije promjene koje se njime predlažu su da pravo rada putem studentskog ugovora dobiju i izvanredni studenti, da se minimalna satnica poveća na 20 kuna, da novac od posredstva odlazi u poboljšanje studentskog standarda te da se ovlasti inspektorata rada prošire i na ovo područje. Na javnu raspravu pristiglo je 154 komentara, a sve njih saželi smo u jedan tekst, osvrćući se na one koji se najviše tiču studenata. Najupečatljiviji su komentari Ureda pučke pravobraniteljice, koja upozorava da dio stavki prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova nije u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kao ni činjenica da se to područje uopće uređuje zakonom.
Foto: srednja.hr
Ukoliko se prijedlog Zakona o obavljanju studentskih poslova usvoji on će biti u neskladu s drugim Zakonom, upozorava Pučka pravobraniteljica. Naime, Članak 88. stavak 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisuje kako se uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenta, što uključuje i zapošljavanje posredstvom studentskih centara, uređuju pravilnikom kojeg donosi ministar, a ne zakonom.
– Uvažavajući navedeno, područje studentskog rada potrebno je urediti, bilo izmjenama i dopunama već postojećeg, bilo donošenjem novog Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. U protivnom je, prije donošenja Zakona o studentskom radu, potrebno izmijeniti navedenu odredbu ZZDVO, komentiraju iz Ureda pučke pravobraniteljice.
Više stavaka Zakona o studentskom radu nije u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
U neskladu s istim zakonom, naglašava Pravobraniteljica, odrednica je i prijedlog mogućnosti rada izvanrednih studenata posredstvom student servisa. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisuje kako je zapošljavanje posredstvom studentskih centara pravo isključivo redovitih studenata.
– Njihova definicija, kao i definicija izvanrednog studenta, također je postavljena ZZDVO, stoji u komentaru Pučke pravobraniteljice koja smatra i da omogućavanje angažmana izvanrednih studenata na ‘studentskim poslovima, iako bi možda i moglo doprinijeti sprječavanju rada na crno i drugih zlouporaba studentskog statusa, otvara prostor za manipulacije koje mogu prouzročiti potrese na tržišta rada i smanjiti dostupnost studentskih poslova redovitim studentima.’
Istovremeno, problematična je i neusklađena sa ZZDVO-om i odrednica prijedloga Zakona o studentskom radu koja kaže da će visoka učilišta koja imaju centar za studentski standard moći biti posrednici.
– U članku 7. stavku 1. stoji kako djelatnost posredovanja pri obavljanju studentskih poslova može obavljati i visoko učilište koje ima centar za studentski standard, što je suprotno odredbi članka 88. stavka 4. koja upućuje da poslove posredovanja pri zapošljavanju studenata provode studentski centri, komentira Pučka pravobraniteljica.
Dio sudionika javne rasprave protivi se omogućavanju studentskog rada izvanrednim studentima
Iako je želju za omogućavanjem rada posredstvom student servisa izvanrednim studentima kroz peticiju izrazilo preko 7.000 potpisnika, baš kao i Pravobraniteljica, Institut za razvoj obrazovanja ne smatra da je to dobro uvesti novim Zakonom.
– Proširivanjem prava na korištenje studentskog rada poništava se smisao postojanja instituta izvanrednog studenta. Ta je pravna kategorija uvedena upravo zato da bi se pristup visokom obrazovanju omogućio ljudima koji rade. Ovakvim rješenjem bi Vlada zapravo podržala ono što je već neformalno poznato: da izvanredne studije upisuje dio ljudi koji nisu uspjeli steći status redovnih studenata; pri čemu dobar dio visokoobrazovnih institucija to potiče radi povećanja prihoda. Kao da nije dovoljno da takva praksa negativno utječe na kvalitetu visokog obrazovanja jer se upisuju studenti koji nisu zadovoljili minimalne upisne kriterije, ovo rješenje otvara mogućnost da izvanredni studenti, koji studiraju u bitno manjem opterećenju, postanu novi izvor jeftine i sindikalno neorganizirane radne snage čije prisustvo na tržištu rada može ugroziti ionako krhka prava najugroženijeg dijela “redovne” radne snage, komentiraju iz IRO-a uz dodatak da prepoznaju ‘činjenicu da mnogi izvanredni studenti imaju gotovo jednako radno opterećenje kao redovni’, ali ovaj Zakon nije instanca na kojoj je to potrebno rješavati.
Sličnog je mišljenja i Mreža mladih hrvatske, odakle kažu da će omogućavanjem rada izvanrednim studentima Vlada podržati ono što je već neformalno poznato – da izvanredne studije upisuje dio ljudi koji nisu uspjeli steći status redovnih studenata. Predlažu da se umjesto omogućavanja rada putem studentskog ugovora, radnicima koji uz rad studiraju omogući neka vrsta porezne olakšice.
Nejasno konkretno značenje ‘povremenog rada’
Značajan broj sudionika u javnoj raspravi osvrnuo se i na činjenicu da Zakon o obavljanju studentskih poslova uređuje nešto što se naziva ‘povremenim radom’, koji u prijedlogu Zakona nije dovoljno dobro definiran.
– U Zakonu nigdje nije definirano što točno znači „povremeni rad“. Prema trenutnom prijedlogu ne postoji nikakva prepreka da se studentski rad koristi u opsegu jednakom ili većem od uobičajenog radnog opterećenja redovnih radnika i time vrši supstitucija redovnog rada studentskim radom. Smatramo da Zakon mora definirati maksimalan opseg radnih sati za studente kako bi studentski rad zaista i u praksi bio povremen. To je moguće učiniti na godišnjoj ili na mjesečnoj bazi, kaže Institut za razvoj obrazovanja.
Da je potrebno Zakonom bolje definirati što je studentski rad kao i spornu ‘povremenost’ smatra i Matica hrvatskih sindikata, koja smatra da studentski rad ne bi smio imati obilježja posla za koji se zasniva radni odnos.
– Potrebno je urediti i studentski rad na način da on uistinu bude povremeni rad za studentske poslove, a ne supstitut za redovna radna mjesta i iskorištavanje studenata u formi jeftine radne snage. Kako bi se osigurao karakter „povremenosti“ potrebno je zakonom predvidjeti osigurače za takvu vrstu rada. Stoga se predlaže da ukupni fond sati studentskog rada kod poslodavca na godišnjoj razini ne smije prijeći 50 % ukupnog fonda radnih sati u godini (1.040 sati). Ukoliko student pređe taj fond sati, poslodavac je dužan prema studentu i prema državi podmiriti poreze i doprinose u iznosu kao da je student angažiran na ugovor o djelu, smatraju iz matice i dodaju da je studentima potrebno ostaviti što više vremena da se posvete studentskim obvezama, a ranjivim skupinama pomoći tako da mjesečni iznos stipendija odgovara stvarnim troškovima studiranja navedenih skupina.
Hrvatski studentski zbor smatra da se kazna za zlouporabu ugovora treba postrožiti
Kako su se studenti nebrojeno puta našli u situaciji da im poslodavac ne isplati naknadu za obavljeni posao, to bi trebalo biti regulirano novim Zakonom, koji definira da se naknada isplaćuje najkasnije u roku od 15 dana od obavljenog posla. Predsjednik Hrvatskog studentskog Zbora, Stjepan Ćurčić predlaže da se zakonom definira rok unutar kojeg posrednici moraju isplatiti izvođače, ukoliko to ne naprave naručitelji poslova u zakonski predviđenom roku. Osim toga, Ćurčić je kao i dobar dio drugih sudionika, komentirao činjenicu da novac od posredstva posrednici moraju uložiti u studentski standard. Smatra da se novac treba namijeniti ne samo za sport i kulturu, već širi spektar studentskih aktivnosti.
– Projekti studentskih organizacija različiti su po svom sadržaju, i svakako su širi od kulturnih i sportskih aktivnosti. Neki projekti obuhvaćaju područje inovacija i tehnologija, drugi su fokusirani na različite edukativne radionice, predavanja i tribine, tu su naravno i studentski mediji, znanstveno istraživački radovi, organizacije stručnih studentskih skupova, međunarodnih seminara, studentski časopisi i različiti oblici društveno korisnih projekata. Smatramo da ukoliko se korištenje sredstava od posredovanja između studenata i poslodavaca zakonski ograniči samo na sport i kulturu, zakinut ćemo sjajne projekte kojih ima na svakom visokom učilištu te diskriminirati studentske organizacije koje ne djeluju unutar područja i kulturi, komentirao je Ćurčić.
Osim toga, predsjednik studentskog zbora predložio je i strože kazne za one koji zlouporabljuju svoje studentske ugovore.
– U članku 17. stavku 16. propisana je kazna izvođaču (studentu) koji zlouporabi ugovor o obavljanju studentskih poslova. Kazna se sastoji od mjere zabrane korištenja usluge posredovanja do jedne godine. Smatramo kako bi efikasnija kazna bila novčana kazna u vrijednosti rada isplaćenog preko studentskog ugovora, budući da je pretpostavka da netko tko je ustupio svoj studentski ugovor drugome na korištenje ne koristi isti i za sebe. Stoga, gubitak prava na korištenje usluge posredovanja ustvari i nije nikakva kazna, komentirao je Ćurčić.
‘Ne podržavamo uvođenje minimalnih satnica’
Jedna od novina koju je pozitivno pozdravila većina studenata uvođenje je minimalne satnice, oko koje nije bilo previše komentara u javnoj raspravi. Ovu promjenu nije podržao Poduzetnički inkubator ZIP d.o.o.
– Ne podržavamo uvođenje minimalnih satnica nego mislimo da se to treba prepustiti tržištu. U praksi na području Zagreba ionako su studentske satnice koje se postižu već više od sada zamišljenih cca 20 kn po satu, ali nismo sigurni da je to ostvarivo u manjim manje razvijenim sredinama te bi ovakvo uvećanje satnice moglo uroditi umanjenjem angažiranih studenata. Isto tako nije jasno zašto se minimalna satnica koja je kod studenata definirana neto iznosom vezuje za bruto minimalnu plaću jer je moguće da takvo postavljanje izračuna dovede studente u nepovoljniji položaj jer postaju skuplji od stalno zaposlenoga radnika što može umanjiti angažiranost studenata na studentskim polovima, komentirali su iz Poduzetničkog inkubatora.
Javna rasprava na Zakon o obavljanju studentskih poslova zaključena je 2. prosinca, a sve pristigle komentare možete pročitati ovdje. Objava izvješća očekuje se 9. veljače 2018. godine.
