Selak oplela po Fuchsu, on joj vratio: ‘Ne da ste pomiješali kruške i jabuke, skuhali ste đuveč’
Marija Selak Raspudić jučer je poprilično oštro oplela po ministru Radovanu Fuchsu i njegovom novom nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. On joj nije ostao dužan kazavši u nekom trenutku da ne samo što je pomiješala kruške i jabuke, već je, ‘napravila đuveč’, a onda je optužio i da je zlonamjerna te na sveučilištima želi zadržati ‘cosa nostra’ princip upravljanja.
Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja
Foto: Screenshot; Internet TV Hrvatskog sabora
Na jučerašnjoj raspravi o novom zakonskom nacrtu ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, posebno je oštra i upadljiva sa svojim kritikama bila Marija Selak Raspudić, nezavisna zastupnica MOST-a i profesorica Filozofskog fakulteta. Njeni današnji komentari pretjerano ne čude one koji znaju da je prije 11 godina bila dio skupine koja je, de facto, srušila Fuchsa u njegovom prvom naumu da donese paket od, tada, tri zakona.
Selak Raspudić govori isto što i rektorat
Osim što je govorila o gušenju autonomije, političkoj kontroli i nedopustivom uplivu u sveučilišne stvari, Selak Raspudić u svojem se pojedinačnom izlaganju uhvatila fundamentalnih i primijenjenih znanstvenih istraživanja. Nije se dugo, doduše, zadržala na toj temi, već se ubrzo vratila na prozivanje ministra Fuchsa za preuzimanje većeg broja diskrecijskih ovlasti kako bi zadržao kontrolu nad sustavom.
Njeni su komentari, kako smo i napomenuli u jučerašnjem tekstu, dosta odskakali od ostalih oporbenih zastupnika. Drugi su, njih svega desetak prisutnih, u bitnome podržali ili pak propustili oštro kritizirati zakonski nacrt; konkretno, nije bilo značajnog protivljenja programskim ugovorima, jačem nadzoru nad trošenjem javnog novca na sveučilištima ni uspostavljanju sveučilišnog vijeća. Posebno se vokalno tome protivila, kanalizirajući praktički mišljenje vrhuške zagrebačkog sveučilišta, na čelu s Damirom Borasom i moćnim mu suradnikom Antom Čovićem, upravo Selak Raspudić.
‘Napravili ste đuveč’
No, ministar Fuchs, iako ga nismo naviknuli gledati u zahuktalim raspravama, nije propustio odgovoriti Mariji Selak Raspudić i dati joj do znanja što misli o njenim kritikama.
– Vi ne samo što ste ovdje pomiješali kruške i jabuke u svom izlaganju, nego ste napravili đuveč, i to pokazuje da poprilično ne poznajete sustav znanstvenih istraživanja niti problematiku koja se u ovome trenutku javlja u čitavom sustavu znanosti i obrazovanja. Spominjati temeljna istraživanja, primijenjena istraživanja, povezivati uopće tu problematiku s ovim zakonom, zaista vam govori nešto sasvim deseto, rekao je Fuchs.
Temeljna ili fundamentalna istraživanja, pojasnio je, onaj su dio koji rezultira pojedinim segmentima pojmova i rezultata u istraživanju kao takvom, a primijenjena onda primjenjuju neke spoznaje i pretvaraju ih u dodanu vrijednost.
– Smijte se vi samo, ali zaista govorite načelno jer nitko ovim zakonom ne zabranjuje niti definira kojim će se istraživanjima baviti niti sveučilišta niti instituti, nego propisuje da će se novac primijeniti na onaj dio, kada već govorite o Nacionalnim centrima izvrsnosti, koji će se baviti primijenjenim istraživanjima i tehnološkim razvojem.
‘Želite princip cosa nostra’
To je definirano, podcrtao je Fuchs, u sporazumu s Europskom unijom, a preostalih 180 milijuna kuna idu, naravno, i u ona istraživanja koja nazivamo fundamentalnima.
– Zaista ste zlonamjerni, želite zadržati kompletno ovaj sustav na principu kao što je bio i do sada, zapošljavanje po nekakvoj ‘cosa nostra’ varijanti kumova i rođaka, neodrživo, koncentriranje moći i špekuliranja unutar visokoškolskih institucija, tako da nitko nema utjecaja na provjeru kvalitete, da izvrsni i najbolji ne mogu biti zaposleni, nego mogu oni koji imaju bolje veze i bolje su probitačni na razinama je li ih netko u nekom trenutku negdje štiti. Takvom sustavu upravljanja u jednom trenutku treba reći dosta, kazao je Fuchs.
Treba, umjesto toga, pustiti najbolje koji zaslužuju biti asistenti, doktorandi, kasnije i nastavnici.
– Nitko ne kani staviti autonomiju pod kontrolu, nikakav ministar, a pogotovo ja ne kanim upravljati sveučilištima. Dapače, u redu, ovo što smo vam predložili kao kontrolni mehanizam nije naša originalna izmišljotina, to je austrijski model. Ok, razgovarat ćemo, razmislit ćemo, ako treba još dodatno pojednostaviti priču, da ne bi opet bio utjecaj Vladinih struktura, kako vi to želite reći, iako ja tu ne vidim nikakav spor, to se može mijenjati, kazao je Fuchs.
‘Nije autonomija anarhija, nego odgovornost’
No, pustiti da sveučilišta ostanu na razini upravljanja na kojoj su bili do sada, adamantan je bio Fuchs, gdje jedna ekipa može manipulirati da čak ni vlastite akte ne priznaje, tome, kazao je, treba stati na kraj.
– Nemoguće je da netko može upadati u državni proračun neovlašteno i još se onda tome kasnije čuditi i tumačiti zakonske propise o izvršenju državnog proračuna na svoj način jer je to njegovo autonomno pravo. Pa nije autonomija anarhija, autonomija je odgovornost. Tako da, možete pričati koliko god želite, ovakve eskapade, mislim da nećete postići efekt kakav mislite da želite postići i štititi onu strukturu koja je upravo na ovakav način vladala visokoškolskim sustavom, kazao je Fuchs.
Jučerašnju raspravu u Hrvatskom saboru, kroz četiri najvažnije točku, možete pregledati ovdje.
Pročitaj naše ostale tekstove o Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju:
Fuchsov zakon na prvom je čitanju u Saboru: Ovo su 4 stvari koje o tome trebate znati
Fuchsov zakon izglasan na Vladi, ide u Sabor: Ovo su sve velike promjene za studente i fakseve
Velika promjena za studente stručnih studija: Dobivaju nove titule nakon završetka faksa
Sindikat kritizirao Fuchsov novi zakon, posebno mu zamjeraju jednu stvar
