Sestre dobile Rektorovu nagradu za rad u kojemu predlažu novi način za odvajanje staklene ambalaže
Dvije sestre, Magdalena i Marija Kuštelega koje su zajedno studirale na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, dobile su rektorovu nagradu za svoj rad ‘Na putu do cirkularne ekonomije i održivog razvoja: Mogućnosti implementacije i usvajanja novog pristupa u odvajanju staklene ambalaže’. Njihova ideja koncipirana je na povratu staklene ambalaže u trgovine, na sličan način kao povratna ambalaža plastičnih boca, a u intervjuu su nam otkrile i kako je to moguće već sutra uvesti u cijeloj Hrvatskoj.
Foto: Magdalena i Marija Kuštelega | Privatna arhiva
Jeste li znali da je staklenim bocama i drugim staklenim predmetima koje koristimo potrebno 1 do 2 milijuna godina da se razgrade? I da se pri tome nikada ne mogu razgraditi u potpunosti? Upravo iz tog razloga važno je odlagati staklenu ambalažu u zelene spremnike koji se onda razbijaju kako bi se reciklirali i pretvorili u novo staklo.
Magdalena i Marija zajedno su studirale i zajedno su pisale rad za koji su dobile Rektorovu nagradu
No, dvije sestre, Magdalena i Marija Kuštelega, koje su zajedno studirale na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu osmislile su puno brži i jednostavniji način odvajanja staklene ambalaže što su opisale u svom radu ‘Na putu do cirkularne ekonomije i održivog razvoja: Mogućnosti implementacije i usvajanja novog pristupa u odvajanju staklene ambalaže’ i za to su dobile rektorovu nagradu.
– Mi smo sestre koje su išle na isti fakultet, ali različite smjerove, jer ne može baš sve biti isto. Iako je svega dvije godine razlika između nas, ja sam ove godine diplomirala na diplomskom studiju Ekonomike poduzetništva, a Marija je trenutno posljednja godina diplomskog studija Organizacija poslovnih sustava, objasnila nam je Magdalena.
Najbolja stvar zajedničkog studiranja je to da su uvijek imale osjećaj kao da su doma jer su bile i cimerice u studentskom domu.
– Zapravo sam ja došla do same ideje, pri čemu sam to slučajno u razgovoru spomenula sadašnjoj mentorici Tamari Šmaguc koja me potaknula na njezinu realizaciju. Naknadno se zbog obujma posla i Marija uključila u pisanje rada kako je već bila upućena u sve njezine dijelove, navodi studentica Magdalena.
‘Ne lomi što je vrijedno!’
Geslo koje najbolje opisuje njihov rad je ‘Ne lomi što je vrijedno!‘, odnosno poruka da se spriječi bacanje potpuno ispravne staklene ambalaže ako se ona putem depozitnog sustava može direktno vratiti u sustav proizvodnje, kao što je to slučaj s pivskim bocama.
– Glavni razlog zbog čega je za pivske boce usvojen depozitni sustav odnosi se na to da sama pivska boca spada među najkvalitetnija stakla pa je bilo isplativije ‘ne lomiti staklo’ nego nakon temeljitog čišćenja puniti pivske boce i tako ih staviti u ponovnu upotrebu. Dakle, u suštini zalažemo se za depozitni sustav koji će vrijediti za svu staklenu ambalažu, objašnjavaju nam sestre.
U radu su provele detaljnu kritičku analizu postojećeg stanja u procesu prikupljanja i recikliranja komunalnog otpada i staklene ambalaže te ispitale mišljenje građana Hrvatske o recikliranju i odvajanju staklene ambalaže. Održale su i fokus grupu s ispitivanjem stavova eksperata o uvođenju novog pristupa u odvajanju staklene ambalaže.
– Ne smatramo da je trenutan način odvajanja staklene ambalaže loš, samo nije učinkovit koliko bi mogao biti. Trenutno se većina potpuno ispravne staklene ambalaže odlaže u predviđene spremnike zelene boje i/ili unutar reciklažnih dvorišta. Naravno, svatko tko reciklira staklenu ambalažu pridonosi zaštiti okoliša, ali smatramo kako je dug proces od recikliranja pa do konačnog vraćanja novog stakla u proizvodnju, navode cure.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Umjesto zelenih spremnika, predlažu povratnu naknadu od 50 lipa ili popust za kupnju istog proizvoda u staklenci
Zato su predložile novi pristup u odvajanju staklene ambalaže koji se odnosi na situaciju u kojoj bi u Hrvatskoj bila važeća odredba da se staklena ambalaža više ne odvaja u kontejnere, već da sva staklena ambalaža ima oznaku ‘Povratna naknada 50lp’.
– Povratna naknada se ostvaruje na blagajni trgovine kroz gotovinu od 50 lipa po staklenoj posudi ili bi ljudi dobili popust za kupnju istovjetnog finalnog proizvoda u istoj staklenci. Zapravo se ne radi o radikalnoj ideji koja bi drastično promijenila način na koji se odvaja staklena ambalaža, već želimo da se učinkovitije raspolaže otpadom, odnosno da se za svu staklenu ambalažu primijeni depozitni sustavna koji su potrošači već naviknuti, objašnjavaju Magdalena i Marija.
‘Ima više smisla da se staklena ambalaža vraća i da se u nju opet stavljaju isti proizvodi’
Rezultati njihove ankete građana pokazali su kako u prosjeku ispitanici imaju pozitivan stav prema uvođenju novog pristupa u odvajanju staklene ambalaže, pri čemu on najviše ovisi o dobi ispitanika. Tako su stariji ispitanici nešto manje skloni usvojiti ovakav način odvajanja staklene ambalaže, dok je mlađa populacija puno spremnija na ovakvu promjenu, ali trenutno podaci pokazuju kako najviše staklene ambalaže odvaja upravo starija populacija, dok mlađa u tom pogledu nešto malo ‘kiksa’.
– I inače sam ekološki osviještena osoba, stoga podržavam sve takve inicijative koje pridonose okolišu. Također, ima mi više smisla da se staklena ambalaža vraća i da se u nju opet stavljaju isti proizvodi nego da se prvo mora smrskati da bi se opet dobila ista takva ambalaža. Već su neki brendovi koji koriste plastičnu ambalažu krenuli s tim da, npr. kupite jedan gel za tuširanje, a onda samo kupujete punjenje za tu istu bocu, stoga mislim da bi se to svakako dalo primijeniti i za staklo, jedan je od komentara koje su Magdalena i Marija dobile u anketi.
Uvođenje ovakvog načina odvajanja ne može proći bez određenih zapreka
Na pitanje bi li se takav sustav mogao primijeniti u Hrvatskoj već sutra, studentice kažu – naravno. No, prije same provedbe ovakvog načina odvajanja staklene ambalaže, postoji nekoliko problema koje se moraju riješiti.
– Najveći problem u sve tome nije toliko pitanje troškova, već same organizacije. Primjerice, ako bi se usvojilo da sva staklena ambalaža ima oznaku ‘Povratna naknada 50lp’ koja se ostvaruje na blagajni trgovine kroz gotovinu, to bi potencijalno dovelo do otpora i prevelikog opterećenja za trgovine koje bi to trebala primjenjivati. To opterećenje bi se čak jednim dijelom moglo smanjiti ako se uvedu automati za obrnutu prodaju, ali onda bi uistinu mogli govoriti o potencijalno visokim troškovima jer bi svaka veća trgovina trebala izdvojiti sredstva za kupnju takvih uređaja. Inače, automati za obrnutu prodaju su uređaji koji prihvaćaju prazne boce za pića i vraćaju novac korisniku i tako olakšavaju sami proces povrata staklenih boca za same korisnike, ističu sestre.
Ključan problem je manjak motivacije komunalnih poduzeća za razvrstavanje otpada
Osim samog anketnog upitnika, kako bi ispitali mišljenje eksperata iz znanstvene i stručne zajednice, kao tehnika prikupljanja podataka korištena je fokus grupa u kojoj je online sudjelovalo petero eksperata iz područja ekonomike okoliša. Točnije, njeni sudionici bile su tri doktorice znanosti: Kristina Afrić Rakitovac, Mirjana Matešić i Sanja Radović, zatim diplomirana inženjerka kemije Vesna Petrović i doktor biotehničkih znanosti, Neven Voća.
– Sudionici fokus grupe su kao ključne probleme naveli manjak motivacije komunalnih poduzeća za razvrstavanje otpada, a potencijalna rješenja uviđaju u uvođenju naplate komunalnog otpada po volumenu (kao što je to slučaj kod Međimurske županije) i neizbježnom povećanju cijena odvoza miješanog komunalnog otpada. Također smo od doktorice znanosti Sanje Radović, predsjedavajuće Odbora za kružno gospodarstvo unutar Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, saznali da su dobili brojne zahtjeve građana za proširenjem asortimana staklene ambalaže, pogotovo za one staklenke od zimnice, što pogoduje usvajanju novog pristupa u odvajanju staklene ambalaže koji predlažemo, rekle su Magdalena i Marija.
‘Ista ideja se može primijeniti i na ostale proizvode’
U svom radu su navele i podatke prema kojima se vidi kako se zapravo jako malo staklene ambalaže u Hrvatskoj reciklira – tek 27 posto, a istovremeno se tijekom godina primjećuje konstantan rast količine odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, dok za staklenu ambalažu ne postoji stalna tendencija povećanja njihovog odvojenog prikupljanja. Za kraj, studentice Magdalena i Marija objasnile su zašto je uopće toliko važno odvajati staklenu ambalažu.
– Niste mogli postaviti teže, a ujedno i jednostavnije pitanje. Staklo samo po sebi predstavlja najčišći i najkvalitetniji materijal, ali kao i kod svakog proizvoda važno je imati što manje miješanog komunalnog otpada, odnosno čim više razvrstanog otpada. Iako je rad zbog ideje bio usmjeren na proučavanje staklene ambalaže, ista ideja se može primijeniti i na ostale proizvode, poručile su Magdalena i Marija.
