Show ispred rektorata zbog stanja na zagrebačkom sveučilištu: ‘Studenti su taoci rektora Borasa’
Danas je pred rektoratom zagrebačkog sveučilišta održan znakovit performans. Forum mladih SDP-a izveo ga je kako bi istaknuo ‘tko je uzročnih najvećih problema u visokoškolskom obrazovanju’. Misleći na rektora Damira Borasa, iznijeli su na tapet njegove aktualne afere i loš plasman Sveučilišta na međunarodnim rang listama.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Forum mladih SDP-a danas je pred zgradom zagrebačkog rektorata, na Trgu Republike Hrvatske 14, izveo znakovit performans. Učinili su to kako bi ukazali “tko je uzročnik najvećih problema u visokoškolskom obrazovanju”.
‘Problem stoluje u zgradi rektorata’
– Uzročnik problema i problem stoluje u zgradi Rektorata Sveučilišta. Riječ je, naravno, o rektoru Damiru Borasu. Rektoru drugi mandat službeno istječe početkom listopada 2022. godine, no s obzirom na brojne afere, tridesetak članova Senata, dekana, dalo je potpis za uvrštavanje točke o njegovoj smjeni na sjednici Senata. (Ne)briga o Sveučilištu pokazuje se i kroz trenutno stanje u kojem se sjednice Senata ne održavaju niti videovezom već isključivo izjašnjavanjem putem e-maila, rekao je Kristian Čarapić, privremeni predsjednik Foruma mladih SDP-a.
Na teret mu uz brojne afere koje se tiču stanja na Filozofskom fakultetu, prijava za seksualno uznemiravanja studentica i ”rektorove neučinkovitosti po tom pitanju”, stavljaju i loš plasman zagrebačkog sveučilišta na međunarodnim listama najboljih.
– Nisu zadnje afere jedine, ali su se uistinu nagomilale u posljednje vrijeme: od nerješavanja problema na Filozofskom fakultetu, seksualnog uznemiravanja studentica i rektorove neučinkovitosti po tom pitanju, preko zaštite prorektora Ante Čovića od odlaska u mirovinu, iako je napunio 71 godinu, ističu iz Foruma mladih.
Presudna sjednica Senata
U petak se, napomenimo, nakon gotovo godine dana dopisivanja mailom, prvi puta uživo sastaje Senat zagrebačkog sveučilišta. Njegovo temeljno upravljačko tijelo raspravljat će o stanju na zagrebačkom sveučilištu. Tu sjednicu, valja naglasiti, sazvao je rektor Boras, no tek nakon što je to od njega izrijekom zatražio Sveučilišni savjet, tijelo koje inače nadzire zakonitost djelovanja sveučilišnih tijela pa tako i samog rektora.
Prošlog mjeseca pokrenuta je neformalna inicijativa za razrješenje rektora među zagrebačkim senatorima. Kako smo izvijestili, njih tridesetak spremno je glasati za stavljanje točke o opozivu rektora Borasa na dnevni red. Naglasimo, kako bi se ta točka uopće našla na dnevnom redu potrebno je da 36 senatora javno izglasa pokretanje opoziva; ako do toga eventualno dođe, u drugom krugu glasanja, koje se odvija tajno, opet je potrebno 36 ili više glasova za konačno razrješenje rektora. Ova će sjednica, neovisno o ishodu, biti presudna. Ona će pokazati hoće li zagrebačko sveučilište nastaviti putem koji je Borasova uprava utabala u posljednjih šest godina koliko se nalaze u rektoratu.
Osim ove izvanredne sjednice Senata koja će se održati uživo, za tjedan dana, 16. ožujka, trebala bi se održati i redovna sjednica. Kako stoji u pozivu, ona bi se opet, pod izlikom epidemiološke situacije, trebala održati putem elektroničke pošte, što su neki članovi Senata već nazvali “vrhunskom sramotom”. Dodatno, sutra se na Arhitektonskom fakultetu održava i sastanak rektora s dekanima fakulteta, a razgovarat će o “stanju i perspektivama razvoja Sveučilišta”. Već smo imali prilike popratiti jedan sastanak na Arhitekturi, kada su dekani mahom bježali od novinara i naših pitanja o seksualnom uznemiravanju na Sveučilištu.
Pritisci sa svih strana
Šuškanje o opozivu rektora Borasa ne događa se slučajno. Posljednjih nekoliko tjedana svjedoci smo raznih pritisaka zbog rastućeg broja afera i skandala koji se vezuju za njegovo upravljanje Sveučilištem. Osim senatskih sjednica na kojima je de facto onemogućena rasprava, svjedočili smo i skandalima s prijavama za seksualno uznemiravanje. Rektor Boras znao je za jednu takvu prijavu, no unatoč tome prijavljenog je profesora nagradio počasnom titulom professor emeritus.
I među njegovim bliskim suradnicima vlada stihija. Prorektorica Mirjana Hruškar prošlog je mjeseca podnijela neopozivu ostavku na tu funkciju; prorektor Miljenko Šimpraga svojevoljno je, no valja istaknuti, nakon golemog pritiska javnosti, neslavno otišao s čela Filozofskog fakulteta; a Borasovom najbližem suradniku, moćnom zagrebačkom prorektoru Anti Čoviću opasno prijeti odlazak u mirovinu. On je naime još uvijek zaposlen kao prorektor i profesor filozofije, iako će na ljeto proslaviti 72. godine, a Ministarstvo tvrdi da je zakonski u mirovinu morao otići prije dvije godine. Zbog te je problematike resorni ministar Radovan Fuchs prorektora Čovića prijavio inspekciji rada, a došlo je i do raskola Čovićeve dugogodišnje suradnje s bivšim ministrom znanosti Pavom Barišićem.
