Sindikat kritizirao Fuchsov novi zakon, posebno mu zamjeraju jednu stvar
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja nije posve zadovoljan novim zakonskim nacrtom ministra Radovana Fuchsa. Problemi s fakultetima i sustavom znanosti nisu adekvatno adresirani, smatraju, a posebno su se zauzeli za asistente i njihov položaj prema novopredloženim propisima.
Foto i obrada: Screenshot HRT | srednja.hr
Vlada je koncem prošlog tjedna izglasala prijedlog nacrta Zakona o visokom obrazovanju i znanstvene djelatnosti koji je pripremila administracija ministra Radovana Fuchsa. Iako se, kako smo pisali, ne radi o dubinskoj reformi sustava, zakonski nacrt donosi neke od dugo iščekivanih i nužnih zakrpi u ključnim mehanizmima, posebice glede organizacije i upravljanja javnim sveučilištima.
Sindikalisti se zauzeli za asistente
No, takva rješenja Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, vodeća sindikalna organizacija u resoru, smatra nedovoljnima i neadekvatnima. Štoviše, Fuchsov zakonski nacrt, smatraju sindikalisti, ‘pokazuje manjak političke smjelosti da se naprave značajnije promjene’. To se posebice vidi, ističu, u ‘upravljanju sveučilištima i na planu zaštite akademskih prava i sloboda koje ugrožavaju uprave nekih ustanova’
– U tom smislu usvojena je i rezolucija o narušavanju akademskih sloboda i zloupotrebi autonomije kojom je Sindikat izrazio duboku zabrinutost, posebno stanjem na Sveučilištu u Zagrebu. Posebnu zabrinutost Sabor Sindikata iskazao je zbog neprihvatljive intencije prekarizacije radnog odnosa asistenata te je Sabor odlučio čvrsto se zauzeti za zaštitu položaja i radnog odnosa asistenata, priopćili su iz Nezavisnog sindikata.
Zaključci su ovo, redom, doneseni na 10. po redu Saboru gdje je, napomenimo, za novog sindikalnog predsjednika izabran Tvrtko Smital, dugogodišnji istraživač na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.
‘Propisati minimalno trajanje ugovora, prava i obveze…’
Posljednja verzija zakonskog nacrta ministra Fuchsa, kao i prethodne verzije, propisuje da se asistent, bilo na faksu ili znanstvenom institutu, zapošljava temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju najdulje šest godina. To, pravno, znači da ugovor može biti sklopljen i pet, četiri, tri godine ili bilo koji vremenski period koji ukupno ne prelazi šest godina. Upravo su u tome sindikalisti vidjeli problem; među ostalim, u javnom su savjetovanju isticali kako se radi o prekarizaciju asistentskog posla te kako mladi ljudi u tolikoj nesigurnosti ne mogu zasnovati obitelj i imati djecu.
– Smatramo kako je potrebno jasno propisati minimalno trajanje ugovora o radu kao i do sada za radno mjesto asistenta (po mogućnosti različitog, kraćeg minimalnog trajanja za asistente koji ne sudjeluju u nastavi), a koje bi objektivno omogućavalo asistentu završetak doktorskog studija, kao temeljnog zahtjeva i svrhe ovog radnog mjesta, istaknuli su u savjetovanju iz Nezavisnog sindikata.
Dodatno, iz Sindikata su podcrtali da Zakon treba napraviti razliku između asistenata na faksu i institutima, s obzirom na to da jedni izvode nastavu, a drugi ne, kao i da treba jasno odrediti da asistenti na plaći iz proračuna, kao i oni na projektima, imaju jednaka prava. Ministarstvo im je, uz implicitnu odbijenicu, zahvalilo na sudjelovanju.
– Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja kako propisivanjem minimalnog, odnosno obveznog trajanja ugovora o radu na određeno za asistente nije u skladu s propisima kojima se uređuju radni odnosi jer nije moguće zakonom unaprijed utvrditi rok u kojem će pojedini asistent izvršiti obveze propisane zakonom, stoji u izvješću savjetovanja o zakonskom nacrtu.
