Sindikat: ‘Razina nebrige koju država iskazuje prema mladima u znanosti šalje katastrofalnu poruku’
Na današnji Međunarodni praznik rada nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) podsjeća na nepovoljan položaj mladih znanstvenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Sve više rade na privremene ugovore i uz niže plaće od ostalih, što je i ključni uzrok financijske nesigurnosti.
Foto: srednja.hr |Ramona Ščuric
Diljem svijeta danas se obilježava Praznik rada, u spomen na velike radničke prosvjede u Chicagu održane 1. svibnja 1886. godine. Prosvjedi su bili rezultat stoljetnog iskorištavanja radnika, prvenstveno kroz rad i do 18 sati dnevno za vrlo niske plaće.
Prekarnom radu u znanosti najizloženiji su mladi radnici
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) povodom ovog se praznika osvrnuo na položaj radnika u znanosti i visokom obrazovanju.
– Istraživačka radna mjesta na projektima u znanosti primjer su začaranog kruga nesigurnosti zaposlenja i izostanka karijerne perspektive uz plaće koje su često niže od razine zajamčene propisima i kolektivnim ugovorima. Ovu sivu zonu i ljude u njoj resorno ministarstvo već godinama tvrdoglavo ignorira, unatoč jasnim upozorenjima Sindikata, navodi se u priopćenju koje potpisuje Matija Kroflin, glavni tajnik NSZVO-a.
Upozoravaju kako su prekarnom radu najizloženiji upravo mladi radnici. Upravo oni, ističe Kroflin, sve više rade na privremene ugovore. I to često uz niže plaće od drugih kolega koji rade iste ili slične poslove.
– Iako su i jedni i drugi javni službenici, njihove pozicije su bitno različite. Problem leži u činjenici da projektna radna mjesta nisu prepoznata ni definirana u Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Sindikat je Ministarstvu znanosti i obrazovanja višekratno ukazivao na ovu problematiku i sugerirao da ta radna mjesta regulira prilikom donošenja resornog zakona, međutim to se nije dogodilo. Budući da većina zaposlenih na projektima ne može ostvariti pravo na uvećane koeficijente koje su dobili svi ostali zaposlenici, očigledno je da će sustav za ta radna mjesta ići u smjeru isplate manjih, a ne većih plaća, navodi Kroflin.
Kroflin: ‘Razina nebrige koju država iskazuje prema mladima u sustavu je teško objašnjiva’
Apsurdnim smatra da se to odnosi čak i na projekte Hrvatske zaklade za znanost koja se financira direktno iz državnog proračuna.
– Razina nebrige koju država iskazuje prema mladima u sustavu je teško objašnjiva i šalje katastrofalnu poruku svima koji razmišljaju o karijeri u znanosti i obrazovanju. Svojim nečinjenjem država sugerira da je prekarnost nešto normalno, a zakidanje zaposlenika sasvim prihvatljivo. Kako onda možemo od privatnih poslodavaca očekivati drugačiji odnos prema zaposlenicima, pita se Kroflin.
