Sindikat zaprijetio Fuchsu: ‘Ako brzo ne pokrenu pregovore, moramo dizati našu agresiju’
Čak 76 posto zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja nezadovoljno je povišicom plaće koju su dobili proljetos, a njih oko 90 posto spremno je na sindikalne akcije poput prosvjeda i štrajka. Rezultat je to ankete koju je među zaposlenicima u sustavu proveo Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. U slučaju da ubrzo ne dođe do početka pregovora za granske kolektivne ugovore, u rujnu će se održati prosvjed ispred Ministarstva obrazovanja, najavljuju iz sindikata. Inzistirat će i na pregovorima oko povećanja osnovice plaće te novim razgovorima o koeficijentima.
Prosvjed nastavnika i školskog osoblja za veće koeficijente pod vodstvom sindikata Preporod. Foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja proveo je među zaposlenicima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja anketu o zadovoljstvu povišicom koju su dobili proljetos. Anketa, navodi glavni tajnik Matija Kroflin, nije bila orijentirana samo na članove sindikata nego su je mogli ispuniti svi zaposlenici u sustavu. Pitanja su bila i jesu li spremni i dalje boriti se oko koeficijenata i na koji način i kako biraju prioritete kojima bi se sindikat trebao baviti.
Plaćama nezadovoljno 76 posto zaposlenika
Broj zaposlenika u sustavu koji su ispunili anketu je 2.657, od čega ispravno njih oko 70 posto, čime se dolazi do uzorka od skoro 1.857 osoba. Kroflin ističe da se na sličnom uzorku provode i izlazne ankete na izborima te druga ispitivanja javnog mnijenja. Na pitanje jesu li zadovoljni svojim novom plaćom od ožujka, ukupno 76 posto sudionika odgovorilo je da su ili potpuno ili uglavnom nezadovoljni. Preostali su uglavnom ili potpuno zadovoljni. Među najnezadovoljnijima su voditelji računovodstva, stručni suradnici u sustavu, oni na čelnim radnim mjestima, zaposlenici na radnim mjestima IV. vrste (spremačice, domari…) te asistenti. Upravo su ovo, naveo je Kroflin i bile kategorije o kojima je sindikat najviše govorio prilikom donošenja koeficijenata. No, priznaje pomaci koji jesu učinjeni očito nisu bili dovoljni.
Kada je riječ o spremnosti na sudjelovanje u sindikalnim aktivnostima, 90 posto sudionika ankete navelo je da je spremno boriti se za vlastito radno mjesto, a njih 87 posto spremno je za borbu za druga radna mjesta. Na pitanje o temama kojima bi se sindikat nužno trebao baviti u top tri prioriteta su visina plaće, pozicija plaće u odnosu na druge radnike u zemlji te kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje.
– Ovo je osnovna slika koja nama ukazuje da moramo nastaviti raditi po pitanju koeficijenata i da će za neke kategorije zaposlenika trebati inzistirati na što skorijem otvaranju uredbe i korekciji koeficijenata za te zaposlenike. A mislimo da bi ovu anketu i rezultate u obzir trebala uzeti i naša nova administracija u MZOM-u, naveo je Kroflin.
Podsjetio je i da su u suradnji sa Sindikatom Preporod i trima nastavničkom grupama na Facebooku, još kod donošenja koeficijenata, prikupili 40.000 potpisa onih koji su koeficijentima bili nezadovoljni. Kroflin je zato stava da nezadovoljstvo postoji i u nekim drugim sustavima, ne samo sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
‘Mi u devetom mjesecu moramo dizati našu agresiju’
U nastavku je govorio i koje aktivnosti sada predstoje te ocijenio da Ministarstvo ‘gura probleme pod tepih’, budući da su ministra Radovana Fuchsa pozvali na dijalog još u svibnju, ali odgovor nisu dobili. Podsjetio je i da od 12. mjeseca prošle godine prijedlog granskog kolektivnog ugovora koji je sastavio sindikat stoji u MZOM-u, ali se o njemu iz ministarstva još nisu očitovali. Kroflin potvrđuje da se ide prema scenariju u kojem će u rujnu sindikat organizirati prosvjed ispred MZOM-a. Sindikatu smeta i to što se nije riješio problem zaposlenika fakulteta koji su na studijskoj godini, a nisu dobili povišice. Upozoravali su, ističe i na probleme na projektnim radnim mjestima, koje je, ocjenjuje sindikalist, dodatno produbio novi Zakon o plaćama. Iako načelno nisu protiv takvih radnih mjesta, važeći propisi, naglašava, omogućuju zlouporabu na štetu radnika. No, ni na to nisu dobili odgovor. Za jesen su prvi prioritet sindikatu pregovori oko granskih kolektivnih ugovora.
– Ako se ti pregovori ne pokrenu vrlo brzo, mi u devetom mjesecu moramo dizati našu agresiju zbog nedjelovanja ministarstva, kaže Kroflin.
Druga stvar je sistematizacija radnih mjesta za koje bi ministarstvo trebalo kreirati smjernice koje bi pomogle dekanima. Uz to, navodi, sindikat je doznao da je s današnjim danom na snagu stupio Pravilnik o vlastitim prihodima, bitan za sve institucije u sustavu znanosti i visokog obrazovanja jer regulira raspodjelu značajnog dijela sredstava. Prijedlozi korekcija koje je davao sindikat nisu usvojeni, kaže glavni tajnik NSZVO-a. Osim svega navedenog, pred sindikatom su i daljnji pregovori o rastu osnovice plaća koju će NSZVO tražiti, kao i oni oko koeficijenata, što su zaposlenici tražili anketom. Kroflin podsjeća i da je na snazi novi Zakon o plaćama koji predviđa ocjenjivanje zaposlenika u sustavu.
– Mi smo oko tog ocjenjivanja izrazito skeptični i imamo brojne bojazni kakve bi to posljedice moglo izazvati. Pripremamo se na to s pravne strane, a bilo bi izrazito bitno da otvorimo socijalni dijalog s našim ministarstvom oko toga. Tražili smo i to, ali za sada oko toga nema inicijative s druge strane, rekao je Kroflin dodavši da će se morati zalagati i za izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju za koji smatraju da ima propusta i nedorečenosti.
‘Štrajk je uvijek opcija’
Ako do početka devetog mjeseca ne dođe do pregovora za granske kolektivne ugovore, prvi korak je prosvjed pred Ministarstvom. Siguran je da će im se pridružiti Sindikat Preporod, a možda i neki drugi dijelovi sustava znanosti i visokog obrazovanja. Oko ostalih stvari odlučit će se u hodu, kaže Kroflin, jer puno toga ovisi o pristupu ministarstva. Na pitanje novinara je li izgledan štrajk, odgovara:
– Štrajk je uvijek opcija, vidjeli ste i ovdje da relativno velik postotak zaposlenih u sustavu, bez obzira na to što je rast plaća išao nedavno i što je Vlada rekla da je riječ o povijesnom rastu, to percipira nedovoljnim. Nezadovoljstvo postoji, a kada ćemo i na kojoj temi to potpiriti, o tome moramo još malo razmisliti. Saznat ćete to na vrijeme. Ali sada, u ovom trenutku, ključni forte je na granskom kolektivnom ugovoru, početku devetog mjeseca i tom prosvjedu.
O rodnim studijima: ‘Ovakvi studiji postoje i na nekim katoličkim sveučilištima’
Osvrnuo se i na pritiske desnice da se obustavi pokretanje rodnih studija te komentar komisije Hrvatske biskupske konferencije da ‘zakonodavac ima pravo, čak i dužnost, ograničiti i zabraniti studijske programe na javnim sveučilištima koji nisu u skladu s uvjerenjima većine građana’.
– Većina naroda se sutra može ne slagati s time da je cijepljene potrebno, većina se može početi slagati s time da zemlja nije okrugla. Idemo u neke paradokse, rekao je Kroflin i dodao da je nejasno i kako bi se utvrdila većinska volja građana.
Dodaje i da ne zna koji su to sadržaji studija koji bi toliko pogađali Crkvu.
– Ovakvi studiji postoje i na nekim katoličkim sveučilištima u Europi, izučavaju upravo teme kojima bi se trebali baviti i Rodni studiji na Filozofskom. Nisam detaljno slušao izjavu, ali ako su pozivali na to da ministar mora spriječiti ili zbog nekog drugog razloga taj studij ne bi trebao postojati, onda je to očigledno i njihovo miješanje u sveučilišnu autonomiju, kaže Kroflin.
Čitavu konferenciju poslušajte u nastavku:
