Sindikat znanosti: Ako Vlada nalaže povećanje minimalca za 15%, onda to može dati svojim zaposlenicima
Oko 30 posto zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, oni s najvećim koeficijentima, a time i plaćama, nije bilo obuhvaćeno posljednjim povećanjem plaća u lipnju. Time su, kao i ‘neredom’ koji vlada zbog implementacije novog zakona, izrazito nezadovoljni – zaključci su to današnje konferencije za medije u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja. Na njoj je bilo riječi i o pregovorima oko povećanja osnovice, koji su trenutno u tijeku.
Matija Kroflin, NSZVO | screenshot: N1 televizija/foto: srednja.hr
Sindikat znanosti održao je konferenciju za medije o položaju plaća u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Predsjednik Velikog vijeća Predrag Marković i glavni tajnik Matija Kroflin govorili su o nezadovoljstvu zaposlenih u tom sustavu i to ne samo kada su u pitanju plaće, nego i po pitanju ‘nereda’ koji vlada u sustavu visokog obrazovanja radi implementacije novog Zakona.
’30 posto naših članova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja je izostavljeno iz dodataka’
Kako navodi Marković, zaposlenici u znanosti i visokom obrazovanju nezadovoljni su načinom na koji se povećala plaća od lipnja. To je bila i ranija poruka ovog sindikata – posljednjim povećanjem plaća nisu obuhvaćeni zaposlenici u sustavu znanosti i visokog obrazovanja s najvišim koeficijentima. Naime, povišica je ovisila o visini koeficijenta pa oni s koeficijentom iznad 1,867 nisu u lipnju dobili nikakvo povećanje.
– 30 posto naših članova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja je izostavljeno iz dodataka koje je Vlada dodijelila svim zaposlenicima u sustavu do određenog koeficijenta. Mi smo sa svoje strane nudili rješenje koje nije bilo prihvaćeno – da se i tim zaposlenicima u najvišim zvanjima, znanstvenicima i profesorima na kojima je temelj ovog sustava dodjeli isto dodatak, rekao je Marković dodavši kao taj dodatak financijski ne bi opteretio državni proračun, koji, tvrdi, jako dobro stoji.
Smatra da je tim postupkom Vlada poslala poruku kako spomenuti djelatnici koji obrazuju studente sustava ‘nisu toliko bitni’.
– Zapostavljena znanost je nepokrenuta Hrvatska. Mislim da toga još nismo svjesni, a to je krilatica koju smo izgovarali već u nekoliko navrata ranije, ali uvijek se susrećemo s istim problemom, kaže Marković.
‘Sustavom vlada veliki nered’
Tvrdi i kako izostavljanje onih s najvišim zvanjima i koeficijentima od povećanja nije jedini razlog nezadovoljstvu. Mnogi smatraju da čitavim sustavom vlada veliki nered.
– Čuli ste vjerojatno da postoje poteškoće oko primjena Zakona o visokom obrazovanju – kako se provodi pitanje reizbora, dodatnih uvjeta koje neke ustanove, ja bih rekao ad hoc uvode, pitanje programskih ugovora i na koji način će se oni odraziti, a koji su sada u tijeku i koji se uspostavljaju – ljudima uvodi zabrinutost i nesigurnost. Na to treba dodati i pitanje famoznog Zakona o plaćama, koji bi navodno trebao riješiti sve ove stvari i dovesti ih u red. S obzirom na sve nepoznanice oko uredbi, raste zabrinutost da ćemo ostati kratkih rukava, navodi Marković.
Problem je i neraspisivanje natječaja za doktorante, dodaje, jer stariji zaposlenici ne izlaze iz sustava, a pritom ih mlađi ne zamjenjuju. Zaključuje i kako Vlada nije napravila niti jedan potez koji bi im dao nadu da će se poviše navedeni problemi riješiti.
Sindikatu su trenutni prioritet pregovori oko povećanja osnovice plaće, naveo je Matija Kroflin, glavni tajnik sindikata. No, sindikatima bi uskoro trebali biti poznati i novi koeficijenti za sva mjesta u državnim i javnim službama, iz čega će se vidjeti budućnost plaća u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
– Naš zahtjev je da osnovica raste 15 posto. Smatramo da, ako Vlada određuje privatnim poslodavcima da minimalnu plaću povećaju za taj postotak, to znači da je opravdano tražiti za sve naše članove jednako povećanje plaća. Što će se događati u suprotnom? Događa se situacija u kojoj smo bili prije nekoliko šest, sedam mjeseci, da će država ponovno imati veliki broj ljudi koji, kad im se uzmu u obzir njihovi parametri za određivanje plaća – koeficijent, osnovica i staž – će s tim parametrima biti po visini svoje plaće ispod razine minimalne plaće. Do travnja, svibnja imali smo situaciju da je država kao poslodavac imala velik broj svojih zaposlenika po navedenim parametrima nisu dosezali tu minimalnu plaću, to je za državu sramota, navodi Kroflin.
Zahtjev za povećanjem osnovice obuhvaća i iduću godinu
Kaže kako je to jedan od temelja zahtjeva za povećanjem od 15 posto, kako se to isto ne bi dogodilo iduće godine. Ponavlja i da su svjesni da je iduća godina izborna, nakon čega ide period sklapanja Vlade pa bi uslijedio ljeto pa se s Vladom, izgledno je, neće moći sjesti za stol sve do kraja iduće godine.
– Imamo i iskustva s tim kako idu pregovori s novom Vladom – idu puno teže i puno sporije nego s Vladom koja je u mandatu ili pri kraju mandata, kaže Kroflin i dodaje da znaju da ono što se dogovori sada vrijedi i za iduću godinu.
Kao treći aspekt zbog kojeg traže ovo povećanje plaća je ‘kaskanje za dinamikom plaća u privredi’.
– To traje posljednjih 15-ak godina i u ovom je trenutku stvorilo izrazito velike probleme za neka radna mjesta u javnim i državnim službama i to do te mjere da je nemoguće pronaći adekvatnu radnu snagu za ta radna mjesta. To posljedično dovodi u pitanje i kvalitetu, ali i samoodrživost nekih javnih servisa u Hrvatskoj, rekao je, među ostalim, Kroflin.
Istaknuo je i nekonkurentne plaće asistenata, oni u nekim privatnim firmama mogu dobiti veće početne plaće. To, kaže, stvara ogroman problem za privlačenje adekvatnih ljudi u sustav i njihovo zadržavanje.
Kakve su plaće na visokim učilištima?
Podsjetimo, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja prosječna neto plaća redovitih profesora u trajnom zvanju na fakultetima za srpanj je iznosila 2.618 eura, odnosno medijalno 2.623 eura. Radi se o zaposlenicima koji imaju u prosjeku 59 godina.
Najmanje prosječne plaće u sustavu visokog obrazovanja, ispod državnog prosjeka, imaju asistenti. Oni su za srpanj dobili prosječnu neto plaću od 1.140 eura, odnosno medijalno 1.115 eura. U prosjeku se radi o ljudima koji imaju 32 godine.
Izvor: MZO
