Pretraga

Skandalima nema kraja: Borasov najbliži suradnik prijavljen inspekciji rada

A- A+

Moćni zagrebački prorektora Ante Čović na ljeto će napuniti 72 godine, no i dalje je u radnom odnosu, a njegova se plaća financira javnim novcem. Ministarstvo obrazovanja već je istaknulo kako su mišljenja da je zakonski u mirovinu morao još prije dvije godine, a sad se tim slučajem bavi i državna inspekcija rada kojoj je pristigla prijava protiv profesora Čovića.

Ante Čović, prorektor zagrebačkog sveučilišta
Foto i obrada: Screenshot HRT | srednja.hr

Kako doznaje Telegram, Borasov najbliži suradnik i moćni zagrebački prorektor Ante Čović prijavljen je državnom inspektoratu rada. U prijavi se problematizira produljenje njegova ugovora o radu.

Izdvojeni članak

Doznajemo: Prorektor Čović po treći bi put mogao izbjeći mirovinu, na ljeto će proslaviti 72. rođendan

Prijavljen zbog ‘nezakonitog produljenja’

Preciznije, Čović je sektoru inspekcije rada prijavljen zbog “nezakonitog produljenja ugovora o radu nakon 70. godine života”. Kako smo ranije pisali, početkom je tjedna stopirano treće po redu produljenje njegova ugovora o radu.

“S obzirom na to da je prof. dr. sc. Ante Čović na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koristio mogućnost produženja ugovora o radu nakon 65. godine života za 5 godina sukladno odluci Ustavnog suda od 18. srpnja 2014., njegovo je daljnje produžavanje ugovora o radu nakon 70. godine života protuzakonito, a nije u skladu ni sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu (Članak 120a)”, stoji u prijavi Državnom inspektoratu.

Prvo je produljenje Čović dobio još 2014. i to temeljem odluke Ustavnog suda radni mu je odnos jednokratno produljen za 5 godina, dakle, do kraja one godine u kojoj navršava 70. No, Čović prije dvije godine ponovno traži i dobiva produljenje, tada kao profesor Hrvatskih studija, u trajanju od dvije godine; na tome ne staje pa je i ovog tjedna pokušao ponovno, po treći put izbjeći mirovinu.

“Odluka o produženju ugovora o radu nakon 65. godina života zbog potreba za nastavkom rada na jednoj instituciji, ne može se tumačiti kao odluka o produženju ugovora o radu na drugoj instituciji gdje taj postupak nije proveden”, navodi se u prijavi koju posjeduje Telegram i argumentira kako se, u skladu s time, sklapanje Čovićeva ugovora o radu s Hrvatskim studijima “može smatrati ništavnim”.

Poznata imena u komisiji

Podsjetimo, jako su zanimljiva i imena u povjerenstvima koja su Čoviću pokušala omogućiti novo produljenje; to su Pavo BarišićLino Veljak i Mislav Kukoč. Barišić, profesor filozofije i notorni bivši ministar znanosti i obrazovanja, javnosti poznat po osporavanom plagijatu, s prorektorom Čovićem ima dugu povijest. Upravo je taj dvojac bio dijelom osnivačkog vodstva Hrvatskih studija s kojih su sredinom devedesetih, kako nam je u ekskluzivnom intervjuu rekao tadašnji rektor Marijan Šunjić, potjerani zbog “njihovih nastojanja da privatiziraju Hrvatske studije”. Više od dvadeset godina nakon dvojac se vratio na tu instituciju, a Barišić je čak postao i dekan. O povezanosti dvojice profesora govori i podataka da je Barišić član savjeta časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis Philosophica, na čelu kojih se nalazi upravo Čović kao glavni urednik.

Izdvojeni članak

Doznajemo: Čovićev bliski suradnik, kojemu je uskoro 69, ne želi u mirovinu. Upravo se glasa o produljenju

Ime još jednog filozofa važno je u kontekstu postupaka razmatranja navodnog znanstvenog nepoštenja prorektora Ante Čovića. Čović je prije gotovo deset godina prijavljen da je nezakonito napredovao u zvanje redovnog profesora. U povjerenstvu za izbor u to zvanje sjedio je Lino Veljak. Prijava je na koncu odbačena nakon što je matični odbor za filozofiju prije nešto više od dvije godine donio odluku da je s prorektorovim napredovanjem sve bilo u redu. Tu je odluku kao predsjednik matičnog odbora potpisao, pogađate, upravo Veljak. Kao i dvoje spomenutih kolega filozofa, i Veljak je član savjeta dvaju časopisa na čijem se uredničkom čelu nalazi Čović.

Spašavali i suradnika od mirovine

Valja se osvrnuti i na Mislava Kukoča, još jednog seniora filozofije, inače bliskog suradnika prorektora Čovića. Profesor Kukoč član je znanstveno-upravnog odbora i znanstvenog vijeća Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku čiji je voditelj, pogađate, prorektor Čović. Osim toga, obojica su trenutno profesori filozofije na Hrvatskim studijima, a baš kao i Barišić, profesor Kukoč član je savjeta dvaju spomenutih znanstvenih časopisa.

Upravo se jučer i profesora Kukoča ekspresno spašavalo od mirovine. Iako će uskoro napuniti 69 godina, Društveno-humanističko vijeće zagrebačkog sveučilišta jučer je izglasalo kriterije znanstvene izvrsnosti profesora Kukoča u svrhu produljenja njegova ugovora o radu u trajanju od dvije godine. Produljenje su tražili Hrvatski studiji gdje Kukoč predaje filozofske predmete.

Još malo spornih detalja

Kako smo već pisali, Barišić se našao u povjerenstvu Hrvatskih studija koje je trebalo utvrditi ispunjava li prorektor Čović kriterije znanstveno-nastavne izvrsnosti kako bi mu se ugovor mogao produljiti na još dvije godine. Kao da već očite poveznice nisu dovoljne da bi netko dovodio u pitanje Barišićevo mjesto u komisiji, imamo dokumente koji ovoj priči daju još jednu dodatnu dimenziju. Naime, povjerenstvo u kojem sjedi Barišić sastavljalo je izvješće o znanstvenom i nastavnom radu prorektora. Između ostalog, to je tijelo složilo i kratki izvještaj o novim znanstvenim člancima prorektora Čovića. I tu dolazimo do najspornijeg detalja. Od ukupno četiri znanstvena članka koja se navode u izvješću, povjerenstvo u kojem sjedi i bivši ministar Barišić, pregledavalo je i članak čiji je autor – pogađate – Barišić.

Izdvojeni članak

Priča s Čovićevim produljenjem još nije gotova: Imamo dokumente s novim spornim detaljima tog slučaja

Radi se o znanstvenom članku naslova “Ethisierung im Licht der Dichotomie von Recht und Moral” (Etizacija u svjetlu dihotomije prava i morala) koji su zajedno napisali i prije dvije godine objavili Barišić i Čović. Barišić je dakle, ponovimo, s još dvoje kolega filozofa sastavljao izvješće o znanstvenom članku koji je upravo on pisao. Taj članak je, da stvar bude još gora, objavljen u časopisu Synthesis Philosophica, na čijem se čelu kao glavni urednik nalazi prorektor Čović, dok Barišić sjedi u savjetu istog časopisa.