Skočio broj strukovnjaka koji su pali maturu, veleučilišta traže spas u studijima za koje nije potrebna
Veleučilište u Kninu, koje je ove godine upisalo 20-ak brucoša, želi uvesti tri kratka stručna studija. Njih mogu upisati učenici sa završenom srednjom strukovnom školom bez uvjeta položene državne mature. Ove godine, valja podsjetiti, na ljetnom je roku bilo 47,5 posto strukovnjaka koji su pali državnu maturu. I Veleučilište u Križevcima htjelo je uvesti jedan takav studij, no zahtjev im je odbijen.
Matura | foto: srednja.hr, Pixabay
Kratke stručne studije mogu upisati učenici nakon trogodišnje ili četverogodišnje strukovne škole, bez da su položili državnu maturu. Gimnazijalci su iz toga izuzeti jer je njima položena državna matura kriterij za završetak srednje škole. Upisnik studijskih programa Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih pokazuje da u Hrvatskoj trenutno postoje četiri takva studija. Ljevarstvo na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Internetski marketing Sveučilišta Algebra, Poduzetništvo EFFECTUS veleučilišta i Digitalne tehnologije Veleučilišta Velika Gorica. Po njihovom završetku dobiva se svjedodžba, a potom se može nastaviti studiranje na prijediplomskim studijima.
Na kninskom veleučilištu pripremaju tri kratka stručna studija
Da bi brojna veleučilišta mogla krenuti u otvaranje ovakvih studija jasno je iz više razloga. Mnoga od njih bore se sa sve manje brojem upisanih studenata, a rezultati ovogodišnje državne mature iznimno su loši. Primjerice, obvezni dio mature palo je 8,1 posto gimnazijalaca i 47,5 posto učenika strukovnih škola. Ujedno je to najveći postotak strukovnjaka koji je pao maturu u posljednjih šest godina. Otvaranjem studija bez uvjeta položene državne mature lakše bi mogli pridobiti studente da upišu neki studij u manjoj sredini gdje su javna veleučilišta obično smještena.
Dekanica Veleučilišta u Kninu Marijana Drinovac Topalović kazala nam je da pripremaju čak tri kratka stručna studija. To ne znači da će ona biti i odobrena jer sva moraju proći inicijalnu akreditaciju Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Inače, na ljetnom roku na kninskom veleučilištu ove godine pravo upisa ostvarilo je 16 brucoša, a mjesta je bilo za njih 160. Na jesenskom roku pravo upisa ostvarilo je devet studenata.
– U ovome trenutku, pokrenut je postupak izrade dva stručna kratka studija: iz područja društvenih znanosti i polja ekonomije te iz područja biotehničkih znanosti i polja poljoprivrede. Planira se i pokretanje stručnog kratkog studija iz područja biotehničkih znanosti i polja prehrambene tehnologije. Također je pokrenut postupak izrade stručnog diplomskog studija iz područja biotehničkih znanosti i polja prehrambene tehnologije. Dokumentacija još nije predana na inicijalnu akreditaciju. Za sve ostale studijske programe, Veleučilište ima važeće dopusnice MZOM-a, a njihovo izvođenje ovisi o broju upisanih studenata, odgovorila nam je Drinovac Topalović krajem rujna.
U Križevcima htjeli uvesti kratki stručni studij Poljoprivrede, AZVO ih odbio
Zakonski propisi nalažu da postupak upisa na sva visoka učilišta za sve vrste i razine studija provodi Središnji prijavni ured AZVO-a. Otamo su nam kazali da uvjete upisa na kratki stručni studij prema zakonskim propisima utvrđuje visoko učilište. Ono je dužno, nastavili su, AZVO-u dostaviti uvjete upisa na studij kako bi mogao započeti postupak prijave na studij. Središnji prijavni ured, naglasili su, provodi postupak prijave na kratke stručne studije Ljevarstva i Internetskog marketinga. Što se tiče ostala dva studija, internetske stranice pokazuju da se Poduzetništvo na EFFECTUS-u upisuje u njihovom centru ili online nakon poslane online prijavnice, a Veleučilište Velika Gorica isto ima online prijavu.
Novi kratki stručni studij pokušalo je uvesti i Veleučilište u Križevcima, no to im nije prošlo. Javno dostupni dokumenti pokazuju da im je AZVO, odnosno resorno ministarstvo odbilo zahtjev za izdavanje dopusnice zamišljenog kratkog stručnog studija Poljoprivreda ovog ljeta. Stručno povjerenstvo ocijenilo je da novi studij nije zadovoljio teme studijskog programa te nastavnog procesa i podrške studentima.
– Ovako koncipiran studijski program nije usklađen sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji između ostalog definirana da ‘stručni kratki studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim specijaliziranim stručnim poslovima’. Predloženi studijski program je preopćenit, više koncipiran na općim znanjima, a manje na stjecanju specijaliziranih vještina što dovodi u pitanje osposobljavanje studenata za rad na određenim specijaliziranim stručnim poslovima. (…) Takav stav stručnog povjerenstva temelji se i na pregledu sličnih studijskih programa u EU, gdje je naglašena izrazita stručna orijentacija. Studijski programi Stručnog kratkog studija se upravo po tome razlikuju od prijediplomskih i diplomskih studijskih programa. (…) Često korišteni glagoli u ishodima učenja kolegija su neodgovarajući za visoko obrazovanje. (…) Ishodi učenja većine kolegija nisu u skladu ishodima učenja studijskog programa, naročito u dijelu stručne prakse, stoji u izvješću stručnog povjerenstva.
