Slobodna studijska godina pravo je profesora na fakultetima: Evo koliko često i što ona znači
Jednom u sedam godina, uz uvjet efektivnog rada, profesori na fakultetima imaju pravo uzeti slobodnu studijsku godinu. Tijekom nje profesori imaju pravo na plaću u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. Ona bi trebala služiti za postizanje akademske izvrsnosti i profesionalnog napredovanja, a profesori nakon nje moraju podnijeti izvještaj senatu ili fakultetskom vijeću.
Profesorica | ilustracija: Unsplash
Profesori na fakultetima imaju pravo na slobodnu studijsku godinu. Kako stoji u Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, senat odnosno fakultetsko vijeće može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog ili umjetničkog rada.
Slobodna studijska godina može se koristiti jednom u svakih sedam godina, tijekom nje profesori dobivaju plaću
– Visoko učilište obvezno je u tom razdoblju organizirati redovito obavljanje nastave i drugih obveza nastavnika kojemu je odobrena plaćena slobodna studijska godina, piše u Zakonu o visokom obrazovanju.
Detaljnije se o slobodnoj studijskoj godini spominje u Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje. U njemu stoji da zaposlenik tijekom slobodne studijske godine ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.
– Pravo na slobodnu studijsku godinu zaposlenici imaju pravo koristiti jednom u svakih sedam godina i to nakon šest godina efektivnog rada kod poslodavca u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom ili nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu. Efektivnim radom smatra se redovito ispunjavanje obveza iz ugovora o radu zaposlenika, te se u isti ne uračunavanju razdoblja u kojima zaposlenik iz opravdanih razloga nije ispunjavao svoje obveze iz ugovora o radu dulje od tri mjeseca – bolovanje, rodiljni odnosno roditeljski dopust, obavljanje javne službe ili dužnosti, neplaćeni dopust te drugi opravdani slučajevi kada zaposlenik dulje od 3 mjeseca ne ispunjava svoje obveze iz ugovora o radu, piše u Kolektivnom ugovoru.
‘Pravo na korištenje slobodne studijske godine ne ostvaruje zaposlenik poslije isteka akademske odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života’
Nadalje, u njemu stoji i da nakon korištenja prava na slobodnu studijsku godinu, zaposlenik je dužan raditi kod poslodavca najmanje onoliko vremena koliko je proveo na slobodnoj studijskoj godini. Iznimka je ako zbog prestanka ugovora o radu po sili zakona ili odlukom poslodavca to nije moguće.
– Pravo na korištenje slobodne studijske godine ne ostvaruje zaposlenik poslije isteka akademske odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života, stoji u Kolektivnom ugovoru.
Sveučilišta i fakulteti sami donose svoje pravilnike o korištenju slobodne studijske godine. U takvom pravilniku Sveučilišta u Rijeci stoji da zahtjev nastavnika za korištenje slobodne studijske godine sadrži obrazloženje aktivnosti tijekom korištenja takve godine. Nakon završetka korištenja slobodne studijske godine, u roku od 30 dana nastavnik na Sveučilištu u Rijeci mora podnijeti Senatu ili fakultetskom vijeću pisano izvješće o provedenim aktivnostima tijekom slobodne studijske godine.
– Odlukom o slobodnoj studijskoj godini utvrđuje se znanstveni odnosno umjetnički doprinos koji nastavnik treba ostvariti korištenjem slobodne studijske godine. Slobodnu studijsku godinu u istoj akademskoj godini može koristiti onoliko nastavnika za koliko je osigurano redovito obavljanje nastave i njihovih drugih obveza. Korištenje slobodne studijske godine u pravilu započinje početkom akademske godine. Za vrijeme korištenja slobodne studijske godine nastavnik nema obvezu sudjelovati u nastavi, u radu vijeća i drugih radnih tijela. Uz suglasnost nastavnika kojem je odobrena slobodna studijska godina, nastavnik može biti imenovan članom povjerenstva, primjerice u postupcima izbora na više radno mjesto, stoji u Pravilniku o korištenju slobodne studijske godine na Sveučilištu u Rijeci.
U Pravilniku zagrebačkog PMF-a objašnjeno je da slobodna studijska godina doprinosi akademskoj izvrsnosti
U njemu piše i da nastavnici izabrani na položajna radna mjesta na određeno vrijeme ne mogu koristiti slobodnu studijsku godinu, ali mogu podnijeti zahtjev za korištenje slobodne studijske godine koju će koristiti nakon prestanka mandata. To se odnosi, primjerice, na mjesta rektora, prorektora, dekana ili prodekana. U Pravilniku Sveučilišta u Zadru stoji da slobodnu studijsku godinu tijekom jedne akademske godine može koristiti najviše do 10 posto djelatnika na znanstveno-nastavnim radnim mjestima na Sveučilištu.
– Na sveučilišnim odjelima slobodnu studijsku godinu može godišnje koristiti samo jedan nastavnik na znanstveno-nastavnom radnom mjestu. Ukoliko nastavnik raskine ugovor o radu tijekom korištenja slobodne studijske godine, dužan je Sveučilištu podmiriti sve troškove nastale uslijed njegova korištenja slobodne studijske godine, piše u Pravilniku zadarskog sveučilišta.
U Pravilniku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu objašnjava se da je slobodna studijska godina sastavni element akademske aktivnosti djelatnika kojom se postiže akademska izvrsnost i omogućava profesionalno napredovanje. Ona se odobrava, piše, radi znanstveno-istraživačkog rada, znanstvenog i stručnog usavršavanja, pripremanja znanstvenog rada, unapređenja nastavnih kvaliteta i kompetencija te drugih aktivnosti kojima djelatnik doprinosi jačanju veza PMF-a s relevantnim znanstveno-nastavnim ili istraživačkim ustanovama u zemlji i inozemstvu.
– Ako ovlašteno Vijeće odsjeka ne prihvati izvješće djelatnika zbog neizvršenja plana iz prethodnog stavka ovog članka, djelatnik gubi pravo na ponovno korištenje slobodne studijske godine ili slobodnog studijskog semestra u razdoblju dvostruko dužem od razdoblja potrebnog za ostvarivanje prava na korištenje slobodne studijske godine ili slobodnog studijskog semestra, odnosno nakon dvanaest godina efektivnog rada na PMF-u u znanstvenom, znanstveno-nastavnom ili nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu, na temelju odluke Vijeća odsjeka o neprihvaćanju izvješća, piše u Pravilniku PMF-a u Zagrebu.
