Spašavanje prorektora: Etičko povjerenstvo Filozofskog preporučilo razmatranje stegovne odgovornosti prorektora Čovića, on isti dan obrazlagao izmjene Etičkog kodeksa Sveučilišta

Lijeni ljetni mjeseci već su se uvriježili kao stvoreni za brojne pokušaje ‘proguravanja’ nepopularnih ili diskutabilnih odluka. Tome redovito svjedočimo u političkoj areni, no izuzetak ne predstavlja ni akademska zajednica. Naime, Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu je krajem srpnja usvojio izmjene Etičkog kodeksa Sveučilišta, a desetak dana prije toga predložene promjene Kodeksa Savjetu je obrazlagao koordinator Etičkog savjeta, prorektor Ante Čović. Naizgled minorne promjene imaju krajnje problematičnu pozadinu i posljedice nesagledivih razmjera na račun etike u znanosti i visokom obrazovanju najvećeg hrvatskog sveučilišta. Priča je još ozbiljnija kada se u obzir uzme nedavno mišljenje Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta u Zagrebu upravo u slučaju prorektora Čovića, doneseno na isti dan kada je prorektor Čović Etičkom savjetu Sveučilišta obrazlagao izmjene Etičkog kodeksa Sveučilišta.

Prorektor Ante Čović | Foto: Ivan Klindić, www.ivanklindic.info i Sveučilište u Zagrebu

Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je 22. sjednici, održanoj 9. srpnja 2018. raspravljao o predloženim izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu. Tek nekoliko dana prije sjednice, predsjednica Savjeta Lana Vanić članovima je poslala materijale za sjednicu, među kojima se nalazio i Nacrt izmjena i dopuna Etičkog kodeksa.

Ključne novosti iz izmjena i dopuna Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu

Predložene izmjene i dopune Kodeksa predviđaju nekoliko novosti, od kojih se ističe ona prema kojoj Etički savjet Sveučilišta postaje svojevrsno drugostupanjsko tijelo u odlučivanju o povredama Etičkog kodeksa. Drugim riječima, otvara se mogućnost žalbe Etičkom savjetu Sveučilišta protiv mišljenja etičkog povjerenstva pojedine sastavnice Sveučilišta. Žalbu bi, u roku od 15 dana od dana primitka mišljenja etičkog povjerenstva, Etičkom savjetu mogli podnijeti i podnositelj zahtjeva i član sveučilišne zajednice u odnosu na čiju je etičnost povjerenstvo zauzelo stav i donijelo mišljenje.

Osim toga, otvara se mogućnost i za retroaktivan žalbeni postupak. Naime, predviđeno je da, nakon što Senat usvoji izmjene Etičkog kodeksa i one stupe na snagu, počinje teći rok od 15 dana za podnošenje žalbi u odnosu na već donesena mišljenja etičkih povjerenstava, i to u periodu od 18. svibnja 2007. (otkad je Etički kodeks na snazi) do dana stupanja na snagu izmjena i dopuna Etičkog kodeksa.

Ne manje bitno, izmjenama se uvodi i mogućnost da član akademske zajednice čija se etičnost ispituje, pred etičkim tijelom svoje argumente i navode može iznijeti putem punomoćnika. Osim toga, iako dosadašnji Kodeks izričito propisuje da etička tijela ne moraju provjeravati navode iz zahtjeva i očitovanja niti imaju istražne ovlasti utvrđivati činjenice po vlastitoj inicijativi, izmjene predviđaju kako je ‘povjerenstvo dužno provjeriti navode iz zahtjeva radi utvrđivanja relevantnih činjenica’.

Izmjene Kodeksa nakon pokretanja etičkog postupka na Filozofskom fakultetu u slučaju Čović, Veljak, Despot

Ekspresne izmjene Etičkog kodeksa našle su se na dnevnom redu Etičkog savjeta u srpnju, nakon što je mjesec dana prije na sjednici 18. lipnja 2018., Etički savjet obaviješten kako je dekanica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vesna Vlahović Štetić pokrenula postupak pred Etičkim povjerenstvom Filozofskog fakulteta u slučaju Ante Čovića, Line Veljaka i Branka Despota.

Radi se o slučaju koji datira u 2011. godinu, kada su filozofi Tomislav Bracanović, Pavel Gregorić, Tomislav Janović i Davor Pećnjak prijavili spomenutu trojicu ‘zbog neetičnog postupka iznošenja lažnih podataka o radovima dr.sc. Ante Čovića prilikom njegova izbora u zvanje redovitog profesora 2005.’. U prijavi iz 2011. godine, a potom i u dodatnom očitovanju na prijavu nekoliko mjeseci kasnije, Bracanović, Gregorić, Janović i Pećnjak taksativno nabrajaju tvrdnje o ‘akademskoj neopravdanosti i nezakonitosti izbora dr. Čovića u zvanje redovitog profesora’, detaljno problematizirajući Čovićeve višestruke publikacije, koje su protivno praksi i etičkim načelima znanstvenog rada, ujedno bile i višestruko vredovane u postupcima Čovićeva izbora u zvanje izvanrednog (1999.g.), redovitog (2005.) te redovitog profesora u trajnom zvanju (2010.). Veljaka i Despota u istoj su prijavi, kao članove stručnog povjerenstva za izbor Čovića u sva tri zvanja, njihovi kolege prijavili zbog ‘izravnog pogodovanja dr. Čoviću’, i to ‘prešućivanjem očiglednih nedostataka u znanstvenom opusu dr. Čovića’.

Mišljenje Etičkog povjerenstva iz 2012. u kojem mišljenja o prijavi za višestruko objavljivanje i vrednovanje – nema

Izdvojeni članak

[INTERVJU] Vesnica Garašić: Istupila sam iz Etičkog savjeta UniZG-a zbog narušene neovisnosti njegova rada

Nakon podnošenja prijave 2011. godine, Čović i Veljak protiv četvorice svojih prijavitelja podnose privatnu tužbu zbog kaznenog djela klevete Općinskom sudu u Zagrebu. Četvorka je oslobođena krivnje pravomoćnom presudom iz 2013. godine, a tijekom sudskog postupka Sveučilište u Zagrebu osniva ad hoc etičko povjerenstvo koje razmatra prijavu četvorice filozofa.

4. travnja 2012. godine ad hoc povjerenstvo Sveučilišta donosi mišljenje u kojem mišljenja o prijavi protiv Čovića – zapravo nema. Naime, u dijelu svog ‘mišljenja’ u kojem se, iako to nije izričito navedeno, članovi ad hoc povjerenstva nedvojbeno očituju o prijavljenom višestrukom objavljivanju i vrednovanju u Čovićevu slučaju, piše:

– (…) dvostruko objavljivanje smatramo neprihvatljivim, ukoliko je isto napravljeno suprotno pravilima struke. Radi li se u nekom konkretnom slučaju uistinu o višestrukom objavljivanju istoga znanstvenog rezultata može procijeniti jedino povjerenstvo odgovarajuće sastavnice Sveučilišta, tj. povjerenstvo sastavljeno od osoba dobro upućenih u odgovarajuće znanstveno područje i konkretnu znanstvenu problematiku. (…) Zbog nepoznavanja običaja struke, ovo Povjerenstvo nije u mogućnosti procijeniti radi li se ovdje o dvostrukom objavljivanju koje bi odudaralo od uvriježene prakse u specifičnom području.

Mišljenje AdHoc Etičko by on Scribd

S obzirom na to da ad hoc etičko povjerenstvo Sveučilišta zapravo nije donijelo mišljenje o višestrukom objavljivanju i vrednovanju iz prijave protiv Čovića, smatrajući se za to nekompetentnim, ono samo je preporučilo da se predmet uputi na odlučivanje ‘povjerenstvu odgovarajuće sastavnice Sveučilišta’, što je u ovom slučaju jedino mogao biti Filozofski fakultet u Zagrebu – Čovićeva matična institucija. Postupak je, dakle, na temelju prijave pokrenula dekanica FF-a Vesna Vlahović Štetić.

Predsjednica Etičkog savjeta na sjednici u lipnju o ‘predmetu za koji je etički postupak proveden i za koji je doneseno mišljenje’

Dekaničino pokretanje etičkog postupka na Filozofskom u slučaju Čović, Veljak, Despot vraća nas na sjednicu Etičkog savjeta Sveučilišta u lipnju ove godine. Podsjećamo, predsjednica Savjeta Lana Vanić tada je kazala članovima Savjeta kako je dekanica Vlahović Štetić poslala Etičkom savjetu na znanje obavijest da je pokrenula postupak pred Etičkim povjerenstvom Filozofskog u slučaju Čović, Veljak, Despot. Kako stoji u zapisniku sjednice iz lipnja, Vanić je podsjetila članove Etičkog savjeta da je ovaj predmet već bio na sjednicama Etičkoga savjeta i to u razdoblju od 2011. do 2012. godine.

Izdvojeni članak

Kontroverzni Odbor koji se bavio ‘omaškom’ ministra Barišića završio svoj mandat: Najviše se bavili plagijatima

– U predmetu je imenovano Ad hoc etičko povjerenstvo Sveučilišta čije je Mišljenje Etički savjet primio na znanje u srpnju 2012. godine. (…)Dekanica u dopisu spominje Mišljenje Ad hoc etičkog povjerenstva i nije posve jasno zašto se sada opet pokreće postupak (…). Također smatra upitnim da se ponovno pokreće etički postupak u predmetu za koji je etički postupak proveden i za koji je doneseno mišljenje, stoji u zapisniku sjednice u dijelu u kojem je riječ imala predsjednica Savjeta Vanić.

Članovi Etičkog savjeta potom su raspravljali o problematičnosti ‘ponovnog pokretanja etičkog postupka za predmet u kojemu je etičko povjerenstvo Sveučilišta već donijelo mišljenje’. Iz zapisnika iste sjednice Etičkog savjeta nije razvidno jesu li članovi Savjeta imali mogućnost uvida u mišljenje ad hoc Etičkog povjerenstva Sveučilišta iz 2012. Na temelju zapisnički notirane rasprave, nameće se zaključak da mišljenje nisu vidjeli, s obzirom na to da nitko od prisutnih nije problematizirao činjenicu da je ad hoc etičko povjerenstvo 2012. u svojem mišljenju jasno preporučilo da se predmet uputi ‘odgovarajućoj sastavnici Sveučilišta’.

Zapisnik 21. sjednice Etičk… by on Scribd

Nakon obavijesti o pokretanju postupka na Filozofskom, Etički savjet kreće u izmjene Etičkog kodeksa Sveučilišta

Nakon sjednice Etičkog savjeta u lipnju, na kojoj su članovi upoznati s pokretanjem etičkog postupka na Filozofskom fakultetu (matičnoj sastavnici prorektora Čovića), predsjednica Savjeta Vanić 5. srpnja šalje poziv na srpanjsku sjednicu Savjeta s utvrđenim dnevnim redom. Pod točkom 5. stoje ‘izmjene i dopune Etičkog kodeksa’. Također, u materijalima uz poziv na sjednicu, nalazio se preliminarni Nacrt izmjena i dopuna Etičkog kodeksa.

Nacrt odluke o izmjenama i … by on Scribd

Etički savjet potom se sastaje na 22. sjednici 9. srpnja 2018. kada raspravlja o izmjenama i dopunama Kodeksa. Sjednici prisustvuje i koordinator Etičkog savjeta, prorektor Sveučilišta u Zagrebu Ante Čović. Raspravu o izmjenama Kodeksa otvorila je predsjednica Savjeta Vanić te, kako stoji u zapisniku sjednice, ‘zamolila koordinatora Etičkog savjeta prorektora prof. dr. sc. Antu Čovića da preuzme riječ’.

Prema zapisniku, Čović zatim obrazlaže prijedlog izmjena Etičkog kodeksa, za koji kaže da je na njemu radio tim pravnih stručnjaka ‘kako s Rektorata tako i s Pravnog fakulteta, konzultiran je i Odbor za statutarna pitanja, ali i suci Ustavnog suda’. Ističe i kako je prijedlog prije slanja članovima Etičkog savjeta bio usvojen i na Rektorskom kolegiju u užem sastavu.

Izdvojeni članak

Sveučilište ne prestaje tužakati: Student se spasio od suda, ali je Sindikat nadrljao

Argumentira i predloženu mogućnost uvođenja žalbenog postupka.

– Osoba koja je u etičkom postupku proglašena ‘krivom’, odnosno da je njeno djelovanje ili ponašanje u suprotnosti s načelima i pravilima Etičkog kodeksa, nema pravo na žalbu niti se u samom etičkom postupku provjeravaju činjenice, odnosno istinitost činjenica. (…) Ovdje se očito radi o jednoj anomaliji jer etičko povjerenstvo donosi zaključke i mišljenja na temelju činjenica čija istinitost nije provjerena. Na temelju takvih činjenica može se dogoditi da etičko povjerenstvo, u kojoj neka interesna skupina ima većinu, donosi mišljenje na koje okrivljena strana nema pravo žalbe, a takva mišljenja su prema Statutu temelj za druge postupke, argumentirao je Čović, a stoji zapisano u zapisniku 22. sjednice.

Čović potom obrazlaže i retroaktivnu primjenu, odnosno mogućnost žalbe na već prije donesena mišljenja etičkih povjerenstava.

– Čović je naglasio da se po pitanju retroaktivne primjene konzultirao s pravnicima i dobio pojašnjenje da je moguće takvu retroaktivnu primjenu konzumirati u procesnim normama, ali ne i u materijalnim normama, stoji u zapisniku.

Čović svoje izlaganje zabilježeno u zapisniku zaključuje tvrdnjom kako je ključno da se ovim izmjenama Kodeksa ‘praksa u etičkim postupcima usklađuje s Ustavom Republike Hrvatske’, s obzirom na to da Ustav jamči pravo na žalbu, što je detaljno argumentirano u obrazloženju Nacrta izmjena i dopuna Etičkog kodeksa koji su članovi Savjeta dobili u materijalima uoči sjednice.

Rasprava Čović-Uzelac o izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa

Nakon Čovićeva izlaganja i obrazlaganja izmjena Kodeksa, za riječ se javio Alan Uzelac, član Etičkog savjeta i profesor na Katedri za građansko procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. U detaljnoj kontra-argumentaciji Čoviću zabilježenoj u zapisniku, Uzelac postavlja pitanje o tome koji su to pravni timovi utvrdili da je Etički kodeks suprotan Ustavu. Ističe kako je i sam radio na kreiranju Etičkog kodeksa te da bi, u slučaju da je pravni tim zaključio da je Etički kodeks protivan Ustavu, dao ostavku. Osim toga, Uzelac predloženu obvezu utvrđivanja istinitosti u etičkim postupcima naziva ‘inkvizitorskom’ te ističe da ona ne bi bila dobra. Problematizira i predloženo uključivanje opunomoćenika u postupke, za koje kaže da se najčešće radi o odvjetnicima što bi, kako stoji u zapisniku, dovelo do dodatnog prolongiranja postupaka i rokova koji su jasno propisani u Etičkom kodeksu. Problematizira i predloženi žalbeni postupak te tvrdi da bi on doveo do centralizacije ovlasti Etičkog savjeta, ali i veće odgovornosti.

– Uzelac je zaključio da se o ovakvom prijedlogu ne može donijeti odluka na brzinu, jer su materijali primljeni u četvrtak za sjednicu u ponedjeljak. Trebalo bi sagledati dalekosežne posljedice ovakvih izmjena jer mogu polučiti puno više od onoga što se na prvi tren, čitanjem ovog Prijedloga, može učiniti, stoji u zapisniku.

Izdvojeni članak

Reakcija sindikata na ustavnu tužbu Sveučilišta: “Skandalozno! Rektor Boras hoće državu u državi!”

Potom je uslijedila rasprava članova o predloženim izmjenama Kodeksa, no ona se ponajprije vodila između Uzelca i Čovića. U jednom je dijelu Čović optužio Uzelca da, argumentirajući svoje mišljenje, zastrašuje članove Savjeta. Uzelac predlaže i da se rasprava o izmjenama Kodeksa odgodi za prvu sljedeću sjednicu u rujnu te da se ‘ne može u ovako kratkoj i nepripremljenoj raspravi donijeti odluka o (ne)prihvaćanju na brzinu’.

– Prijedlog nije došao od Etičkog savjeta koji jedini ima ovlasti predlagati izmjene i dopune Etičkog kodeksa. Trebalo bi osnovati jednu mini radnu skupinu koja bi za sjednicu u rujnu doradila ovaj prijedlog, stoji u zapisniku sjednice u dijelu u kojem je riječ imao Alan Uzelac.

Prorektor Čović s time se nije složio.

– Čović se nije složio s Uzelcem te ponovio da ovaj Prijedlog Etički savjet može prihvatiti ili odbaciti. Nema trećeg. Predložio je da Vanić da Prijedlog na glasovanje. U Prijedlogu treba samo navesti neke dopune vezane uz žalbu odnosno što žalba treba sadržavati, stoji u zapisniku.

Potom je Uzelac ponovno upitao je li zaista nužno tako na brzinu donositi izmjene Kodeksa, na što Čović replicira ‘da ne vidi u čemu je problem i da bi se sada trebalo glasovati. Prijedlog Etički savjet može prihvatiti ili odbiti. Odgađanje nema smisla’.

Na kraju rasprave dogovoreno je da će se Prijedlog doraditi prema elementima iz rasprave te da će se novi Prijedlog uputiti članovima Etičkog savjeta elektroničkom poštom uz molbu da se jasno izjasne jesu li za ili protiv takvog prijedloga najkasnije do 20. srpnja 2018. Raspravu o izmjenama Etičkog kodeksa zabilježenu na pet stranica u zapisniku sjednice Etičkog savjeta 9. srpnja možete pročitati u dokumentu ispod:

Zapisnik 22. sjednice Etičk… by on Scribd

Elektroničkim glasovanjem izmjene Kodeksa prihvaćene s 8 glasova ZA i jednim PROTIV

Kako stoji u zaključku rasprave o izmjenama Kodeksa, za doradu Prijedloga izmjena i dopuna Kodeksa zaduženi su prorektor Ante Čović, predsjednica Savjeta Lana Vanić te pravnice Sveučilišta Melani Vukmirica i Heli Hajdić Nikolić. Prijedlog izmjena Kodeksa je dorađen sukladno opservaciji prorektora Čovića na način da su unesene dopune vezane uz žalbu odnosno upute o tome što žalba Etičkom savjetu kao drugostupanjskom tijelu treba sadržavati. Finalnu verziju izmjena i dopuna Etičkog kodeksa možete pogledati ispod:

Prijedlog izmjene i dopune … by on Scribd

13. srpnja predsjednica Savjeta Vanić elektroničkom poštom šalje dorađeni prijedlog izmjena i dopuna Kodeksa članovima Etičkog savjeta na glasovanje te moli da se o njemu izjasne svi članovi i svi zamjenici do 20. srpnja u 10 sati. 20. srpnja Vanić obavještava članove Savjeta da je Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu prihvaćen s 8 glasova ZA i 1 glasom PROTIV. Svi članovi glasali su ZA, osim Alana Uzelca. Protiv je bio i Tomislav Jarak, zamjenik člana Savjeta Nenada Malovića, no u službenoj obavijesti su se brojali isključivo glasovi članova, a ne i zamjenika članova.

Uz svoje odbijenice, odnosno glasove PROTIV, i Uzelac i Jarak obrazložili su svoje razloge, Uzelac u sedam točaka, a Jarak u četiri točke.

Usvajanjem Prijedloga Odluke, Vanić članove Etičkog savjeta obavještava da se izmjene Kodeksa upućuju u daljnju proceduru prema Odboru za statutarna pitanja , a nakon toga i Senatu Sveučilišta u Zagrebu.

Kontekst: Istoga dana kada Etički savjet raspravlja o žurnim izmjenama Etičkog kodeksa na inicijativu prorektora Čovića, Etičko povjerenstvo Filozofskog donosi mišljenje u predmetu Čović, Veljak, Despot

Ova priča bila bi daleko od potpune kada ne bismo spomenuli još jedan događaj od 9. srpnja. Dakle, istog dana (9. srpnja) kada je Etički savjet na svojoj sjednici raspravljao o žurnim izmjenama Kodeksa, Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu donijelo je Mišljenje u predmetu Čović, Veljak, Despot.

Naime, Etičko povjerenstvo FF-a, na čelu s predsjednicom Povjerenstva profesoricom Ladom Čale Feldman, na sjednicama 11. lipnja, 2. srpnja i 9. srpnja raspravljalo je o prijavi koju je četvorka filozofa s početka priče (Bracanović, Gregorić, Janović i Pećnjak) dostavila dekanici Filozofskog Vlahović Štetić 7. studenog 2017.

Izdvojeni članak

Sindikat od rektora Borasa traži smjenu uprave Hrvatskih studija: I Divjak od rektora traži odgovornost

Prijavitelji u prijavi mole da se pokrene postupak povodom njihove prijave iz 2011., a uz materijale dostavljaju i Obavijest o Mišljenju ad hoc Etičkog povjerenstva Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu iz 2012., ‘iz kojega ishodi da se to povjerenstvo ne smatra dovoljno kompetentnim za specifičnosti istraživačkog područja na koje se prijava odnosi te ustvrđuje kako o predmetu može pravi sud donijeti samo Etičko povjerenstvo sastavnice’.

Etičko povjerenstvo FF-a 11. lipnja, na prvoj sjednici na kojoj je raspravljalo o ovom predmetu, donosi odluku o pozivanju Čovića, Veljaka i Despota da se očituju na prijavu, bilo usmenim bilo pismenim putem, i to na idućem sastanku Etičkog povjerenstva 2. srpnja 2018.

Jedini koji se odazvao molbi Etičkog povjerenstva FF-a bio je Branko Despot koji se očitovao pismenim putem. Veljak se ispričao obavezama na fakultetu i zahtijevao da mu se odobri dodatni rok za očitovanje, a prorektor Čović na sjednicu je poslao svojeg opunomoćenika, odvjetnika Mara Mihočevića, da Etičkom povjerenstvu podnese njegovo pismeno očitovanje. (Inače, radi se o odvjetniku iz pravnog ureda Mihočević&Bajs koji je u ime rektora i Sveučilišta u posljednjih godinu dana podnio tužbe protiv studenta, sindikata i medija.)

U Mišljenju Etičkog povjerenstva FF-a stoji kako se Čovićevo pismeno očitovanje u cijelosti odnosi na komentare o kršenju procedure Dekanice i samog Etičkog povjerenstva te kako se ni u čemu ne dotiče merituma stvari ‘jer se tvrdi da za takvo očitovanje prof. dr. sc. Ante Čović nije imao dovoljno vremena, pa i on zahtijeva produženje roka’.

Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta mišljenje temeljilo na Etičkom kodeksu i Statutu Sveučilišta u Zagrebu

Međutim, Etičko povjerenstvo u Mišljenju ističe kako je iz priložene dokumentacije Čovićeva očitovanja vidljivo da su i Veljak i Čović sa sadržajem prijave odavno upoznati, ‘jer su istim povodom protiv prijavitelja podnijeli privatne tužbe za kazneno djelo klevete Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu kojim je povodom taj sud već 2013. donio presudu kojom se prijavitelji od optužbe za kazneno djelo klevete oslobađaju’. Etičko povjerenstvo stoga je ustvrdilo da su oba zahtjeva za produljenjem roka za očitovanje – neopravdana.

Izdvojeni članak

Ćaća se vraća: Bivši ministar Pavo Barišić postaje nositelj kolegija na Hrvatskim studijima, odakle je već jednom smijenjen

Etičko povjerenstvo FF-a ističe da svoje mišljenje temelji na Etičkom kodeksu Sveučilišta u Zagrebu i Statutu Sveučilišta u Zagrebu te napominje da prema Etičkom kodeksu Sveučilišta ‘nije dužno poduzimati dodatne istražne radnje nego svoje Mišljenje donosi isključivo na temelju navoda iz prijave i očitovanja onih koji su prijavljeni’.

Etičko povjerenstvo FF-a ističe i to da je Etički kodeks Sveučilišta donesen u svibnju 2007. te da zbog toga može iznositi mišljenje o etičnosti postupanja isključivo u razdoblju nakon donošenja sveučilišnog Etičkog kodeksa. Povjerenstvo to naglašava s obzirom na to da su prijavitelji u svojoj prijavi problematizirali Čovićeve izbore u zvanja 1999. (izvanredni profesor), 2005. (redoviti profesor) i 2010. godine (redoviti profesor u trajnom zvanju).

– Što znači da se o povredi etičnosti u postupku izbora u zvanje iz 2005. ne može izjašnjavati niti povredom pojedinih članaka postojećeg Etičkog kodeksa Sveučilišta teretiti povjerenstvo za izbor prof. dr. sc. Ante Čovića u zvanje redovitog profesora, stoji u Mišljenju Povjerenstva.

Povjerenstvo se očitovalo o prijavljenim neetičnim postupcima iz razdoblja nakon donošenja Etičkog kodeksa, odnosno o Čovićevu izboru u redovitog profesora u trajnom zvanju 2010. godine

No, Povjerenstvo ističe kako se može očitovati samo o onim prijavljenim neetičnim postupcima koji su počinjeni nakon što je Etički kodeks Sveučilišta donesen (tj. nakon 2007.), ‘a koje oni koji su prijavljeni u svojim očitovanjima nisu činjenično osporili’.

– Prof. dr. sc. Ante Čović tako jest povrijedio članak 17. Etičkog kodeksa Sveučilišta kad je, kako iz prijave ishodi, 2008. u svojemu izvještaju kao rezultat istraživanja unutar znanstvenog projekta pokrenutog 2006. naveo publikaciju u kojoj se preko pedeset posto sadržaja odnosi na rezultate istraživanja koja nisu provedena u razdoblju u kojemu se projekt odvijao. Riječ je o bugarskom prijevodu i izdanju knjige ‘Etika i bioetika’ koje se proširuje za dva nova članka, koju je prof. dr. sc. Ante Čović naveo kao novu publikaciju za izbor u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju 2010. godine, premda se preko pedeset posto njezina sadržaja već, kako se u prijavi navodi, vrednovalo u čak dvama prethodnim izborima (najprije u formi članaka, a zatim i u formi knjige istoga naslova na hrvatskom jeziku), stoji u Mišljenju Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta.

Su-potpis na ‘izvještaj u duhu kolegijalnog povjerenja’

Izdvojeni članak

Hrvatski studiji meka za (auto)plagijatore: Filozof s mišljenjem o plagijatu došao na mjesto svog prijavitelja

Osim toga, Povjerenstvo u Mišljenju navodi da je Lino Veljak, kao član povjerenstva za izbor u zvanje Ante Čovića, povrijedio Načelo jednakosti i pravednosti Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu, ‘jer je, suprotno svojim prethodnim odlukama u drugim slučajevima (prijavitelji navode negativnu odluku u izboru dr. Frana Šage iz 2007. godine, iz koje ishodi da je prof. Lino Veljak razlikovanje knjige u odnosu na druge radove smatrao bitnim), vrednovao tu publikaciju’, te time nije ‘osigurao jednake uvjete ostvarivanja profesionalnih obveza, intelektualnih sposobnosti i napredovanja’.

Povjerenstvo potom iz pismenog očitovanja Branka Despota, drugog člana povjerenstva za izbor u zvanje Ante Čovića, zaključuje kako ni Despot nije provjeravao koje publikacije je u postupku izbora svojim potpisom zapravo vrednovao. Despot je naime, u svojem očitovanju, formulirao kako ‘nije pisao’ nego je ‘su-potpisao izvještaj u duhu kolegijalnog povjerenja’ pri čemu su ‘mogući propusti i previdi’.

‘Flagrantno kršenje Etičkog kodeksa’

Najvećom povredom Etičkog kodeksa Sveučilišta, Etičko povjerenstvo FF-a pak smatra povredu članka 10. stavka 4. Kodeksa koji kaže kako su ‘u svakome slučaju u kojemu postoji neslaganje pri tumačenju i primjeni načela Etičkog kodeksa članovi sveučilišne zajednice obvezni nastojati da se sporna pitanja najprije riješe unutar sredine u kojoj je do povrede došlo ili kod mjerodavnih tijela Sveučilišta’. Etičko povjerenstvo potom se referira na privatne tužbe za kazneno djelo klevete koje su Čović i Veljak podnijeli protiv Bracanovića, Gregorića, Janovića i Pećnjaka, ‘što smatramo flagrantnim kršenjem ne samo netom spomenutog članka, nego i izravnom ugrozom članka 2. stavka 1. same Svrhe Etičkog kodeksa, kojim se „obvezuju sve sastavnice, tijela i zaposlenici Sveučilišta da promiču vrijednosti specifične za sveučilišnu djelatnost u najširem smislu“ ‘.

Izdvojeni članak

Autoplagijator Mislav Kukoč postao povjerenik za doktorske studije na Hrvatskim studijima

Tužbu za kazneno djelo klevete, na temelju Etičkog kodeksa, karakteriziraju uznemiravanjem kolega (pozivajući se na članak 12. stavak 2. Kodeksa). Etičko povjerenstvo FF-a u Mišljenju iznosi da je iste odredbe Etičkog kodeksa Čović povrijedio još jednom:

– (…) kada je, umjesto da se sam očituje ili očitovanje preda u pismenom obliku, na sastanak Etičkog povjerenstva 2. srpnja poslao svojeg opunomoćenika, odvjetnika Mara Mihočevića, koji nije član sveučilišne zajednice, a koji je – na zahtjev Predsjednice Etičkog povjerenstva da napusti sjednicu jer nije riječ o sudu niti ikakvom upravnom postupku, pa na njoj nema pravo ni prisustvovati bez nazočnosti osobe kojoj je opunomoćenikom, ni govoriti bilo što što se ne tiče očitovanja o meritumu prijave – verbalnim napadima o pravničkoj nekompetenciji pokušao zastrašiti članove povjerenstva, stoji u Mišljenju Etičkog povjerenstva Filozofskog.

Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta preporučilo razmatranje stegovne odgovornosti svog profesora Ante Čovića

U zaključku, Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta izriče mišljenje ‘da je riječ o krupnom i opetovanom kršenju spomenute svrhe i načela Etičkog kodeksa Sveučilišta, koje je uključilo i neovlašteni pritisak na članove Etičkog povjerenstva sastavnice’.

Sukladno tome, Etičko povjerenstvo FF-a preporučuje razmatranje stegovne odgovornosti prijavljenih, a takvo je mišljenje doneseno jednoglasno, tajnim glasovanjem.

Spomenute izmjene i dopune Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu (koje predviđaju žalbeni postupak, retroaktivnu primjenu u žalbenom postupku i mogućnost uvođenja opunomoćenika), Odbor za statutarna pitanja Sveučilišta jednoglasno je prihvatio na sjednici održanoj 5. rujna.

Etički savjet Sveučilišta potom se sastao na sjednici 10. rujna na kojoj je inicirana izrada ‘Smjernica za postupanje etičkih tijela po zaprimljenoj žalbi na mišljenje doneseno u etičkom postupku’. Ovim Smjernicama, Etičkom je savjetu ‘cilj dati članovima akademske zajednice i dionicima etičkih postupaka na Sveučilištu u Zagrebu i njegovim sastavnicama pojašnjenja i upute za provedbu postupka po zaprimljenoj žalbi na mišljenje doneseno u etičkom postupku’. Odnosno, Etički savjet Smjernicama pojašnjava žalbeni postupak koji se uvodi izmjenama i dopunama Kodeksa. Smjernice u cijelosti možete pročitati u dokumentu ispod:

Smjernice za postupanje po … by on Scribd

Sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu trebala se održati dan nakon rujanske sjednice Etičkog savjeta, odnosno 11. rujna. Međutim, sjednica Senata odgođena je za 28. rujna zbog dugotrajnog oporavka rektora Damira Borasa od ozljede. Na sjednici Senata Sveučilišta očekuje se donošenje konačne odluke o (ne)usvajanju izmjena i dopuna Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu.

Izdvojeni članak

[INTERVJU] Bivši rektor Šunjić: Smijenio sam Čovića i Barišića jer su pokušali privatizirati Hrvatske studije

Konačno, 12. rujna Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu raspisuju natječaj kojim na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu zapošljavaju na radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju, i to u znanstvenom području humanističkih znanosti, polju filozofije, grani etike. Po profilu natječaja, on posve odgovara prorektoru Čoviću.

Spomenimo i kako još na svojoj srpanjskoj sjednici Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija predlaže Izvedbeni nastavni plan za preddiplomski dvopredmetni studij filozofije za akademsku godinu 2018./2019., prema kojemu je predviđeno da studenti u 6. semestru imaju mogućnost slušati izborni predmet ‘Nova etička kultura’, profesora Ante Čovića.

_________________________________________________________________

Komentar: Gotovo je, Tama je zlokobno odsvirala kraj etici hrvatske znanosti i visokog obrazovanja