Pretraga

Statistika kaže da gotovo 1.500 brucoša u RH ima završenu ‘nepoznatu školu’: Saznali smo što to znači

A- A+

Iz ‘nepoznate škole’ na prvu godinu faksa dolazi 1.463 studenata. Podaci su to iz najnovijeg izvješća DZS-a koji su nam bili malo nejasni pa smo tu instituciju upitali za pojašnjenje.

studenti u dvorani

Foto: Duje Kovačević, srednja.hr

U Hrvatskoj je ukupno 155.627 studenata, od čega studentica 89.187, odnosno gotovo šezdeset posto.  Podaci su to iz najnovijeg izvješća Državnog zavoda za statistiku za prošlu akademsku godinu 2020./2021. Već smo detaljno proučili to izvješće, o čemu više možete pročitati ovdje, a tom smo prilikom naletjeli i na jedan dosta zanimljiv detalj.

Izdvojeni članak
dvorana za predavanje, sveučilište

Ovo su novi podaci DZS-a o broju studenata u Hrvatskoj: Iznenadit će vas koliko ima brucoša

Studenti iz nepoznatih škola

Naime, u dijelu o studentima upisanima u prvu godinu studija prema prethodno završenoj srednjoj školi, iščitali smo podatak da 1.463 brucoša dolaze iz – nepoznatih škola. Nije nam bilo jasno o čemu se točno radi; je li uistinu nema podataka o tome koje su škole završili, otkud su točno ti podaci, ili se pak odnose na određene obrazovne ustanove koje ne upadaju u već određene kategorije. Iz tog smo razloga kontaktirali Državni zavod za statistiku te ih upitali da nam pojasne te podatke.

– Podaci o upisanim studentima na stručni i sveučilišni studij (dodiplomski, preddiplomski, diplomski i integrirani studij) u ak. g. 2020./2021. rezultat su godišnje statističke obrade Prijavnih listova za upis studenata na stručni i sveučilišni studij (obrazac ŠV-20), koje ispunjavaju studenti pri upisu u zimski semestar. Podaci za veći dio visokih učilišta koja su u sustavu Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU) Sveučilišnoga računskog centra preuzeti su elektroničkim putem, kazali su nam iz DZS-a.

Ako je podatak nepoznat, onda se u obrascu, napominju, generira kao nepoznat. Najveći dio nepoznatih podataka, pa sukladno tome i tzv. nepoznate škole, pojavljuje se kod studenata drugih država čije podatke direktno preuzimaju visoka učilišta.

Izdvojeni članak
Studenski dom Stjepan Radić, na Savi, Šesti paviljon Save

Imamo nove podatke: Pogledajte koliko studenata živi u domu, a koliko ih ne uspije dobiti mjesto

Studenti žele u dom, ali nema mjesta

Ovo, podsjetimo, nije jedini zanimljiv detalj iz najnovijeg izvješća DZS-a o studentima. Posebnu pažnju privlači i dio o studentima stanarima studentskih domova, kao i o onima koji planiraju živjeti u domu, ali zbog ograničenih kapaciteta ne uspijevaju dobiti mjesto. Studentskih domova u prošloj je akademskoj godini diljem države bilo 24. U dvadeset i četiri studentska doma živjelo je ukupno 12.467 studenata, od čega 4.919 dečkiju, a 7.548 djevojaka.

Iako se u posljednjih šest godina broj studentskih domova gotovo pa udvostručio, i iako je stanara među studentima u tim domovima za otprilike tisuću i pol više danas, i dalje postoji jedan izražen problem – problem onih studenata koji su se prijavili za stanovanje u domu, ali zbog popunjenosti kapaciteta nisu uspjeli dobiti mjesto. Takvih je studenata u prošloj akademskoj godini bilo 4.438. Uzmimo u obzir da u domovima u pravilu žive studenti koji studiraju u krajevima znatno udaljenim od mjesta prebivališta te da su neki od njih i slabijeg socio-ekonomskog statusa, ova statistika ocrtava već dulje prisutan problem u sustavu visokog obrazovanja. Više o tome možete pročitati ovdje.