Stigle nove prijave protiv nastavnika ADU-a, dekan šuti: ‘Svi čekamo što će se dogoditi’
Nakon prošlogodišnjeg incidenta, u siječnju su opet prijavljeni profesori ADU-a, ovoga puta dvojica. Detalji nisu poznati, a dekan Davor Švaić nam nije odgovorio na naš upit dok smo radili na ovome članku. No, jedna od studentica koja je organizirala prosvjed 2023. godine, Karla Jelić, navela nam je kako novi sustavi prijave i suočavanja s nasiljem imaju svoje prednosti i mane. S jedne strane, povjerenstvo dobro radi istrage, ali sankcije može izreći jedino dekan. Zadovoljna je izmjenama pravilnika za seksualno uznemiravanje prema željama studenata.
Akademija dramskih umjetnosti, foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
Bilo da je riječ o verbalnom, fizičkom, seksualnom ili bilo kojem drugom uznemiravanju, sigurnost i poštivanje studenata je na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti (ADU) postala tema broj 1. Nakon prosvjeda protiv profesora Ozrena Prohića koji se divljački derao i vrijeđao studente, ranijih slučajeva seksualnog uznemiravanja 2021. godine, studenti zahtijevaju promjene u cjelokupnom ponašanju. Kroz povjerenstva i radne skupine, uz studente se u zajedničkoj suradnji o ovom pitanju brinu i profesori. No, uz dosad, javnosti već poznate slučajeve nasilja, na stranici ‘Nismo tražile‘ stižu i nove prijave.
– Putem anonimnog formulara na Radnu skupinu pristigla je jedna prijava koja se odnosi na dva nastavnika ADU, kratko je objavljeno 19. siječnja ove godine na stranici koja prati kronologiju događaja na ADU-u.
Tko su dva najsvježije prijavljena nastavnika, što su napravili i kada nije poznato. Među studentima se, neslužbeno doznajemo, šire glasine da je riječ o dvojici profesora na filmskoj režiji koji su navodno verbalnim putem seksualno uznemiravali i studentice, ali i studente. No, dok napominjemo da su to samo glasine, dekan Davor Švaić, u trenutku pisanja ovog članka nije reagirao na upite koje smo slali o ovom cijelom slučaju.
Povjerenstvo odlično, dekan nesvjestan ozbiljnosti problema?
Da nam dekanat ADU-a nije želio dati ikakvo očitovanje o najnovijim prijavama, ne čudi Karlu Jelić, apsolventicu dokumentarnog filma koja je i bila jedna od organizatorica prosvjeda ‘Ovo je škandalozno’ prošle godine. Prisjetila se u razgovoru za Srednja.hr da je Švaić otpočetka odbijao razgovarati s medijima o problemima na ADU-u i umjesto toga čak prozivao studente moji su organizirali prosvjed i upozoravali na probleme.
Jelić trenutno djeluje i u studentskom pokretu ‘Škandal‘. Kroz taj pokret studenti i studentici surađuju i s drugim fakultetima, a na samom ADU-u imaju dobru suradnju s radnom skupinom te bivšim i sadašnjem povjerenstvom za seksualno uznemiravanje. Zajedno su napravili i novi pravilnik vezan uz seksualno uznemiravanje te su ispravili pogreške na koje su studenti ranije upozoravali. No, kada je riječ o dekanu Švaiću, priča nam Jelić, imali su samo jedno predavanje na temu ovih problema na ADU-u.
– Naša komunikacija, ne nužno s upravom i dekanom, već profesorima i profesoricama unutar povjerenstava za seksualno uznemiravanje je odlična. Prihvatili su naše zahtjeve i unijeli promjene u pravilnik. Ali, mislim da sam dekan ne shvaća ozbiljnost situacije i svoju odgovornost i ulogu. Mislim da su ogromni problem komunikacija i transparentnost. Kao što smo spominjali na prosvjedu, svi članovi radnih skupina i povjerenstava moraju potpisati ugovor o tajnosti i ne mogu komunicirati slučajeve prema studentima. Koliko sam shvatila, čak ni prema onima koji su prijavili. Tu onda dolazi do nepovjerenja, nekomunikacije i manjka transparentnosti. I tu sve puca, jer se ljudi koji prijave probleme ne osjećaju sigurno ni nakon prijave, prepričala nam je Jelić što smatra dobrim, a što lošim na ADU-u u ovom trenutku.
Studenti ne mogu vidjeti rezultate istraga?
Jelić je dodala i da je problem što povjerenstva mogu provesti svoje istrage, ali mogućnosti sankcioniranja ima jedino dekan. Povjerenstva su do sada osuđivala zlostavljača na temelju iskaza svjedoka i mišljenja profesora. No, veliki je problem što nema Stegovnog pravilnika za profesore i trenutno postoji samo njegov nacrt. Povjerenstvo može utvrditi činjenice, ali Jelić je strah da će sankcije izostati iako su i studenti i profesori napravili svoj posao.
– Mi nikad ne možemo vidjeti ništa što radne skupine rade niti njihovo mišljenje. To sve ide dekanu, a mi studenti ne možemo vidjeti rezultate osim ako nešto ne procuri. Ali, to se nikad ne događa. Glede novih prijava, svi čekamo da vidimo što će se dogoditi s njima. Budući da nema pravilnika, osnovalo se ad hoc povjerenstvo s tri profesora i tri studenta. Svi čekamo vidjeti kako će se to riješiti. Ovo je još jedna prilika da nam pokažu što mogu napraviti u zaštiti studenata, kazala nam je Jelić.
(Ne)poboljšanje institucionalne kulture
Iako nam Švaić u trenutku pisanja ovog članka nije odgovorio na naš upit o prijavama protiv dvojice nastavnika, s dekanom ADU-a smo imali prilike razgovarati ranije u siječnju. Tada nam je rekao da je Ozren Prohić i dalje zaposlenik ADU-a, ali ne predaje studentima niti se bavi poslovima vezanim uz nastavu. Naveo je i da je pozvao studente na prijavu svih incidenata, kao i da se mogu obratiti i na druge adrese ako nemaju povjerenje u sam ADU. Konkretno, spominjao je studentskog pravobranitelja, pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova te općinsko državno odvjetništvo.
– Stojim iza onoga što sam rekao, a to je da se institucijska kultura, otkad smo se počeli baviti tim temama, dosta promijenila. Tih problema na akademiji srećom doista nemamo, rekao nam je tada Švaić.
Međutim, iako nam apsolventica Jelić navodi da su povjerenstva donijela neke promjene nabolje, ovo smatra problemom koji traje generacijama. Stava je da kada bi ljudi prijavljivali sve što se treba prijaviti, ADU bi imao milijun prijava u rasponu od seksizma, neprimjerenih izraza pa čak i do fizičkih dodira. Nada se da će primjeri kako su prošli Prohić i raniji slučajevi uznemiravanja potaknuti profesore da se suzdrže od neprimjerenih postupaka. Ipak, nije sigurna da je javni pritisak sam po sebi dovoljan.
– Mislim da će se ovakve stvari događati i dalje jer se sustavne promjene ne mogu dogoditi u mjesec dana i jednim prosvjedom. Mislim da će ADU možda biti sigurno mjesto za studiranje kada jedna cijela generacija profesora ode u mirovinu i dođe nova. Kada mi kao društvo shvatimo da zlostavljanje nije pedagogija i nije način da se nešto nauči. Profesori bi trebali ići na edukacije o odnosima moći, odnosima sa studentima, seksualnom i verbalnom uznemiravanju. tada bi se ta institucionalna kultura promijenila, zaključila je Jelić.
