Stigle su rang liste najboljih sveučilišta na svijetu: Zagreb se opet pravda niskim financiranjem
Od ove godine i Sveučilište u Rijeci našlo se na QS listi najboljih tisuću sveučilišta u svijetu. Pozicionirana između 801. i 1000. mjesta, Rijeka se prvi puta našla na toj rang listi. Sveučilišta u Splitu na QS listi nema, no na današnjoj konferenciji za novinare istaknuli su kako mogu biti ponosni svojim plasmanom na svjetskim listama sveučilišta jer su prepoznati po kvaliteti obrazovanja i znanstvenog rada. Sveučilište u Zagrebu također se pohvalilo svojim rezultatima, ponovno ističući kako Hrvatska premalo od BDP-a izdvaja za istraživanje i razvoj.
Konferencija za novinare Sveučilišta u Splitu
Foto: Sveučilište u Splitu
Dva velika sveučilišta, ono u Rijeci i Splitu, danas su se pohvalili plasmanima na rang listama najboljih svjetskih sveučilišta. Rijeka se prvi put pozicionirala na prestižnoj QS listi najboljih, dok je Split ponosan zbog plasmana na nekoliko svjetskih rang lista.
Rijeka između 801. i 1000. mjesta
Sveučilište u Rijeci ove se godine našlo na QS rang listi tisuću najboljih svjetskih sveučilišta. Riječko sveučilište pozicioniralo se između 801. i 1000. mjesta, a ovo je prvi puta u njihovom povijesti da su dospijeli među tisuću najboljih.
– Nakon što je Sveučilište u Rijeci nedavno uvršteno u još jedan prestižan sustav rangiranja, čime je ušlo u krug od 4 posto najboljih svjetskih sveučilišta, onu Clarivate Analyticsa “Round University Ranking” (RUR) na koju ulaze samo najbolja svjetska sveučilišta (i trenutačno se nalazi na 705. mjestu na ljestvici od 829 sveučilišta), sada je u svijetu visokog obrazovanja prestižni QS World University Rankings prepoznao Sveučilište u Rijeci kao jedno od najkvalitetnijih, uvrstivši ga na svoj popis najboljih 1000, koju pak predvode impozantna imena iz svijeta visokog obrazovanja, ističu na stranicama Sveučilišta u Rijeci.
Sveučilište u Splitu nije se našlo na QS listi, no ističu uspjeh drugim plasmanima
Sveučilište u Splitu ne može se pohvaliti plasmanom na QS listi, no kako su danas istaknuli na konferenciji za novinare, ponosni su što su prepoznati po kvaliteti obrazovanja i znanstvenog rada.
– Možemo biti ponosni jer smo prepoznati po kvaliteti obrazovanja i znanstvenog rada, zatim kao jedna od top 25 institucija u cijelom svijetu po broju znanstvenih radova u otvorenom pristupu, ali i kao inovativna institucija s praksom društveno korisnog učenja. U kategoriji Etičke vrijednosti i društvena odgovornost rangirani smo na visoko kao 15. sveučilište na svijetu, rekao je splitski rektor Dragan Ljutić.
Na rang listi Centar za rangiranje svjetskih sveučilišta (CWUR) zauzeli su ukupno 763. mjesto, a prema bodovima u kategoriji kvalitete znanstvenog rada zauzeli su 721. mjesto.
Na međunarodnoj ljestvici U-Multirank u čiju je analizu ušlo gotovo 1800 institucija obrazovanja iz 92 zemlje u cjelini je Split ocijenjen kao najbolji, u odnosu na EU zauzeo je 335. mjesto, u odnosu na Europu 472. mjesto, a u svijetu 803. mjesto. Osim toga, Sveučilište u Splitu u U- multirank rangiranju dobilo je priznanje kao jedna od Top 25 institucija u cijelom svijetu po broju znanstvenih radova u otvorenom pristupu.
Na WURI rang listi sveučilišta sa stvarnim utjecajem (World’s Universities with Real Impact) u kategoriji etičke vrijednosti i društvena odgovornost zauzelo je 15. mjesto na ljestvici, a globalno se pozicioniralo kao 78.
Više informacija možete pročitati na ovoj poveznici.
Sveučilište u Zagrebu: ‘Hrvatska sveučilišta djeluju u teškom i kompleksnom okruženju’
Kao i Split, Sveučilište u Zagrebu pohvalilo se svojim plasmanom na CWUR rang listi najboljih sveučilišta.
– Center for World University Rankings (CWUR) objavio je rezultate rangiranja sveučilišta za 2020. godinu i svrstao Sveučilište u Zagrebu na 517. mjesto, čime ono spada u 2,6% najboljih svjetskih sveučilišta. Pored Sveučilišta u Zagrebu na CWUR listi našlo se i Sveučilište u Splitu koje je zauzelo 763. mjesto, ističu u priopćenju.
Zagrebačko sveučilište nije zaboravilo napomenuti ni niska financiranja za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj.
– Hrvatska sveučilišta djeluju u teškom i kompleksnom okruženju budući da Hrvatska za istraživanje i razvoj izdvaja samo 0,86% BDP-a, čime spada među najslabije zemlje u EU. Istovremeno, Njemačka za istraživanje i razvoj izdvaja 3,02% BDP-a, Austrija 3,16%, SAD 2,79%, a Južna Koreja čak 4,55% svoga BDP-a. Budući da su kvaliteta i financiranje povezani, niska ulaganja u istraživački rad zasigurno nepovoljno utječu i na pozicioniranje hrvatskih sveučilišta na globalnim rang-listama. Trenutni sustav financira temeljni znanstveni rad s otprilike 11.000 kuna po znanstveniku godišnje, što nije dovoljno da se objavi jedan znanstveni članak u otvorenom pristupu u prosječnom časopisu, a pogotovo nije adekvatno za financiranje znanstvenoga rada, ističu u priopćenju koje u cijelosti možete pročitati ispod.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
