Pretraga

Stižu novi kriteriji za priznavanje stranih diploma: Sveučilište u Mostaru pošteđeno

A- A+

AZVO je 2020. zaprimio 1.497 zahtjeva za priznavanje stranih diploma, od kojih je 884 stečeno u BiH. Kako doznamo iz Agencije 62 % stečeno ih je na Sveučilištu u Mostaru, 12 % na Univerzitetu u Sarajevu, a ostatih 26 % s manjih, što privatnih, što javnih, sveučilišta. Ministarstvo pak do kraja godine planira izmjene Zakona o priznavanju inozemnih kvalifikacija pa smo ih pitali koje točno novosti planiraju time uvesti.

Foto: Unsplash

– Cilj donošenja novog Zakona o prepoznavanju i priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija  je unaprijediti politiku prepoznavanja odnosno priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u skladu s europskim trendovima, ukloniti slabosti postojećeg zakonodavnog i institucijskog okvira te unaprijediti postupak prepoznavanja odnosno priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija, kažu nam iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Novi zakon u javnu raspravu planiraju pustiti prvim danom rujna, dok očekuju da će ga Hrvatski sabor usvojiti u prosincu. Hrvatska će novim Zakonom ugraditi Preporuke Vijeća Europske unije o međusobnom automatskom priznavanju kvalifikacija donesene u studenom 2018. godine.

Nacrt prijedloga Zakona uvodi, u skladu s pravnom stečevinom EU, odredbu koja se odnosi na priznavanje kvalifikacija osoba pod međunarodnom i supsidijarnom zaštitom, a koje nisu u mogućnosti dostaviti dokaze stečenih kvalifikacija.

– Jedan od prijedloga je da kao nadležno tijelo za prepoznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija sa svrhom pristupa tržištu rada u nereguliranim profesijama za sve razine obrazovanja bude ENIC/NARIC ured pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Time se želi objediniti postupke prepoznavanja sa svrhom zapošljavanja u nereguliranim profesijama na jednom mjestu (umjesto na tri kako je sada) na instituciji koja ima najviše iskustva i stručnosti u području priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija i u području kvalifikacijskih okvira općenito, kažu iz MZO-a.

I Agencija i MZO složni: Mostarsko sveučilište nije upitno

Međutim, napominju kako je izrada nacrta prijedloga zakona tek započela te da je “potrebno usuglasiti stavove svih dionika u sustavu priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija”. Ipak, u javnosti kolaju glasine kako će se novim zakonom urediti i pitanje priznavanja velikog broja diploma iz BiH, koje često dolaze s visokih učilišta upitne kvalitete, odnosno da se te diplome više neće priznavati automatizmom jer njihova sveučilišta nemaju jasne pokazatelje kvalitete.

Izdvojeni članak

Predsjednik HGK ima diplomu s privatnog fakulteta iz Republike Srpske koji je sumnjiv i tamošnjim vlastima

No, valja napomenuti kako se to se ne tiče statusa Sveučilišta u Mostaru, jer je ono, prema riječima ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje objavljenim na sveučilišnim stranicama, “prošlo postupak reakreditacije u skladu sa Standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja, čime je potvrđena vjerodostojnost kvalifikacija stečenih na tom Sveučilištu”. Potvrđuju to i iz Ministarstva. Na naše pitanje kakav će ostati status Sveučilišta u Mostaru, ako će se mijenjati odnos prema diplomama iz BiH, odgovaraju da se “ovim zakonom neće rješavati pitanje statusa navedenog visokog učilišta”.

Četvrtina bosanskohercegovačkih diploma s malih sveučilišta

Agencija za znanost i visoko obrazovanje otkrila nam je kako su u 2020. godini zaprimili 1.497 zahtjeva za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, od kojih je 884 stečeno u BiH. Zanimalo nas je i o diplomama kojih se točno sveučilišta radi kad je u pitanju BiH. Iako je 62% diploma stečeno na Sveučilištu u Mostaru, a 12 % na Univerzitetu u Sarajevu, četvrtina diploma dolazi s manjih, što privatnih, što javnih, sveučilišta.

Evo cjelovitog popisa bosanskohercegovačkih diploma priznatih u 2020.:

  • 62% stečeno je na Sveučilištu u Mostaru
  • 12% na Univerzitetu u Sarajevu
  • 5 % na Internacionalnom univerzitetu u Travniku
  • po 2 % na Univerzitetu u Tuzli, Visokoj  školi “Logos centar” u Mostaru i Panevropskom univerzitetu Apeiron
  • po 1 % na Visokoj školi “CEPS-Centar za poslovne studije”, Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka, Univerzitetu modernih znanosti – CKM Mostar i na Univerzitetu u Travniku
  • po manje od 1 % na sljedećim visokim učilištima: Univerzitet u Banjoj Luci, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, Visoka škola Primus, Sveučilište/Univerzitet Vitez, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Sveučilište Hercegovina, Internacionalni univerzitet u Sarajevu, Univerzitet Džemal Bijedić, Univerzitet u Bihaću i dr.
Izdvojeni članak
ministrica Blaženka Divjak

Zbog neoprezne izjave ministrice Divjak, strano ministarstvo umiruje građane

Podsjetimo, tadašnja ministrica Blaženka Divjak prije godinu dana upozorila je kako Republika Srpska odbija surađivati pri provjeri isprava nastalih na njezinom teritoriju, zbog čega je čak najavila kako će zabraniti zapošljavanje zaposlenika iz tog entiteta. O svemu se oglasilo i resorno ministarstvo Republike Srpske iz kojeg su umirivali građane, tvrdeći da navodi hrvatske ministrice nisu točni. Nasreću, nije došlo do međunarodnog incidenta.