Što je plagijat i koje su sankcije? S nekih fakulteta studenti zbog toga mogu biti izbačeni
Najjednostavnije objašnjeno – plagiranje je čin u kojemu jedna osoba doslovno preuzme ili djelomično preuzme tuđi rad bez navođenja izvora, predstavljajući tuđi rad kao vlastiti. Plagiranje je česta pojava u akademskoj zajednici, a studenti zbog toga mogu biti i izbačeni s fakulteta. Proučili smo statute i pravilnike pojedinih fakulteta i otkrili što je sve plagijat te koje su sankcije za počinitelje.
Foto: Unsplash
Rak rana akademske i znanstvene zajednice je – plagijat. Na latinskom je ‘plagium’, što znači otimanje ili krađu, a prema Hrvatskoj enciklopediji plagijat je ‘slijepo ponašanje, odnosno prisvajanje tuđeg djela u cjelini ili u pojedinim odlomcima’. Dakle, svako prepisivanje tuđeg rada, u većoj ili manjoj mjeri te predstavljanje kao vlastitog smatra se plagijatom.
Svaki fakultet za sebe odlučuje koje su sankcije za plagijat
Fakulteti u svojim pravilnicima i statutima većinom imaju navedene sankcije za studente koji plagiraju seminarske, diplomske, doktorske te sve ostale studentske radove. Pregledali smo nekoliko takvih dokumenata i izdvojili što sve neki fakulteti u Hrvatskoj smatraju plagijatom te koje su sve sankcije za počinitelje.
Na stranicama Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu jasno je definirano što je plagijat kao i tipovi plagijata, ali i što je to akademska čestitost. Tako navode da je plagiranje ‘pojava koja se veže uz različita područja, a definicija se proširuje ovisno o području ili mediju’.
– Plagiranje za koje se svjesno odlučilo razlikuje se od nesvjesnog ili nenamjernog plagiranja. Ovisno o tome je li namjerno ili nenamjerno rješava se različitim pristupom, edukacijom ili sankcijom, stoji na stranicama Filozofskog fakulteta.
Kako studenti mogu izbjeći nesvjesno plagiranje?
Navode kako postoji više vrsta plagijata: potpuni plagijat, plagijat prijevodom, copy/paste plagijat, parafraziranje, autoplagijat, ghostwriter te citiranje izvan konteksta. Svojim studentima napominju kako prilikom izrade bilo kakvog akademskog rada trebaju paziti na više stvari.
– Pravilno parafraziranje znači da je vjerodostojno prenesen izvorni tekst vlastitim riječima, logično kombiniran s ostatkom teksta i jasno naznačenim relevantnim izvorima. Pravilno citiranje odnosi se na pravilno, potpuno i točno citirane izvore te ako se kao izvor koristi raniji vlastiti rad da se on citira kako bi se izbjegao autoplagijarizam. Rad mora, uz sve navedeno, pokazivati dozu originalnosti, stoji na stranici Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Plagiranje je i kada se rad ‘kupi’
Uz to spominje se i kupnja studentskih radova, kada studenti nekoj drugoj osobi plate da umjesto njih napravi određeni akademski rad.
– To je pojava kad autor rada uopće nije autor. Pojava je prisutna i prešutno prihvaćena. Tako se može kupiti rad koji pišu tzv. autori duhovi, radovi se mogu preuzeti s interneta, predati već ocijenjeni radovi drugog kolege, možda i nekoliko puta, ili servirati prijevod kao original. U svakom slučaju kad autor nije autor, namjera je sasvim jasna, navode s fakulteta.
Kada se studenta ulovi u plagiranju, na njega se primjenjuju određene sankcije koje propiše fakultet. U slučaju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sankcije mogu biti ukor, posljednja opomena pred isključenje, zabrana polaganja ispita i/ili pohađanja određenih oblika nastave do 6 mjeseci, isključenje iz studija do dvije godine te u konačnici i trajno isključenje iz studija.
– Plagiranje nije ilegalan, ali je ozbiljan etički i moralni prijestup. U akademskoj zajednici smatra se posebno zabrinjavajućim, jer bi etika trebala biti u osnovi svake znanosti. Plagiranje radova nosi određene sankcije, ovisno o stupnju obrazovanja i utjecaju određenog teksta na znanost i stručnost, povredu nečijih prava ili ugleda, ističu s Filozofskog fakulteta.
Na nekim fakultetima student zbog toga može biti izbačen s fakulteta
Gotovo identične sankcije ima i Fakultet političkih znanosti, samo što se kod njih student može izbaciti i sa samog Fakulteta i to do godine dana ili čak trajno. Da se sankcije razlikuju od fakulteta do fakulteta vidi se u usporedbi Filozofskog i FPZG-a. U Uputama za sprječavanje akademskog nepoštenja u pisanim radovima FPZG-a navodi se kako nastavnik može studenta kojega je ulovio u plagiranju kazniti negativnom ocjenom.
– U slučaju da se plagijat utvrdi kod eseja od 2,5 ECTS boda, nastavnik će studentu uskratiti prihvaćanje eseja od 2,5 ECTS boda. Nastavnik će studenta kojem utvrdi plagiranje uputiti na daljnji postupak na Stegovno povjerenstvo Fakulteta političkih znanosti, navodi se u uputama FPZG-a.
Kako stoji u uputama FPZG-a, navedene mjere se odnose na ‘sve studentske pisane radove, uključujući preddiplomske, diplomske i specijalističke završne radove, doktorske disertacije, eseje za 2,5 ECTS boda te sve eseje, seminarske radove, prezentacije i podneske koje student izrađuje u sklopu pojedinog kolegija’.
Sankcija za plagijat definirana je i Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti
Plagijat, odnosno sankcija koja uključuje oduzimanje akademskog ili stručnog naziva za počinjenje tog djela, definirano je i Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
– Akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj oduzima se ako se utvrdi da je stečen protivno propisanim uvjetima za njegovo stjecanje, grubim kršenjem pravila studija ili na temelju završnog, diplomskog, specijalističkog odnosno doktorskog rada koji je plagijat ili krivotvorina. Pokretanje i provođenje postupka oduzimanja akademskog ili stručnog naziva ili akademskog stupanja provodi se u skladu s odredbama općeg akta visokog učilišta na kojemu je stečen akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj, stoji u Zakonu.
Novi Zakon nije predvidio ponovno osnivanje nacionalnog etičkog tijela
Do prije nekoliko godina imali smo Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji se bavio etikom u znanosti na nacionalnoj razini, no prema novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne predviđa se njegovo osnivanje. Takvu odluku, s objašnjenjem kako je to nacionalno etičko tijelo bilo nesvrsishodno i neučinkovito, profesorica Vesnica Garašić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu smatra neprihvatljivom, rekla nam je krajem prošle godine.
– Jedno je zakonom uspostavljeni mehanizam tj. alat koji omogućava diskusiju i demokratično donošenje najboljih odluka (postojanje Senata) odnosno borbu protiv nečestitog djelovanja (postojanje Odbora za etiku), a drugo je konkretni sastav ljudi koji se služe tim mehanizmom ili alatom i o čijoj kompetenciji ovisi kvaliteta donesene odluke. I najbolji alat u rukama ljudi koji s njim ne rukuju na pravilan način postaje neučinkovit. Ali to ne znači da alat treba ukinuti, rekla je za srednja.hr prije nekoliko mjeseci profesorica Garašić, koja je jedno vrijeme bila na čelu Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu.
Je li neki rad plagijat, danas se može provjeriti preko raznih alata koji su na internetu dostupni i za širu javnost, ali na fakultetima se uglavnom koriste softveri PlagScan i Turnitin. Koji fakulteti koriste koji softver za provjeru autentičnosti radova možete pogledati na ovoj poveznici.
