Što kada morate učiti predmet koji ne volite? Tri savjeta koja će vam u tome pomoći
Ljetni semestar je u teoriji lakši od zimskog. Samim time što postoji jesenski rok, i što ste uspjeli upisati sve što ste trebali, stres je manji. No, u praksi, ljetni semestar ispadne jednako gadan koliko i zimski. Jednostavno, umorni ste.
Foto: Unsplash
Najveći studentski problem jest umor. Kroničan umor. Kao student, rijetko kada ćete imati vremena za brinuti o tome što jedete, paziti spavate li osam sati dnevno i uzeti povremeno pauzu od svega. Kao student ćete vječito biti u nekom kašnjenju, problemu i stresu. Takvo stanje jako umara i ‘troši’ tijelo.
Kada je tijelo umorna, nemoguće je dalje funkcionirati. Neko vrijeme ćete možda izdržati, no ubrzo će umor prevladati i morat ćete uzeti pauzu. Nije samo u pitanju fizički umor, već i psihički. Kako biti svjež i spreman na nove radne pobjede, kada vam se samo spava…I to jako? Naravno da to ne ide.
Najgore je i to što možda se možete natjerati učiti kada je u pitanju nešto što vas zanima, onaj kolegij čija predavanja biste pratili i da prisustvo nije obavezno. No, što kada je vrijeme za položiti onaj kolegij od kojeg vam je muka pri samoj pomisli? Kako se u ovakvim uvjetima natjerati na učenje takvih stvari?
I da, nemojte misliti da su na faksu nema takvih kolegija. Nisu većina, kao što je možda bio slučaj u srednjoj školi, no svakako ih ima. I vrlo često su baš ti kolegiji, oni koji su najteži. Nekad možda i objektivno, a nekad baš zato što je vaša volja za učenjem minus sedam tisuća. Donosimo nekoliko savjeta kako se pokrenuti upravo u tim situacijama.
Redovito ispunjavanje obaveza
Sasvim sigurno imate neke obaveze vezano uz taj kolegij. Bilo da je u pitanju pisanje zadaća, redovito odlaženje na predavanja ili pisanje blic testova – profesori se uvijek potrude nekako prisiliti studente da prate što se događa. I studenti se uvijek potrude pronaći način za to izbjeći, ali vi nemojte.
Izvršavajte sve obaveze točno onako kako je i potrebno. Osim što tako potičete stvaranje zdrave radne navike (koja će vam dobro doći i za ostale kolegije), smanjujete si obujam posla. Svaki dan potrošiti po pola sata je puno bolja opcija negoli u jednom tjednu potrošiti 800 sati na taj kolegij. I tako ćete uvijek znati što se događa i olakšati si ono finalno učenje pred ispit.
Prioritet
Kada naiđete na kolegij koji vam se ne sviđa i koji vas ne zanima, vrlo često ga u potpunosti zanemarite. Ili možda ne u potpunosti, ali sasvim sigurno ne gledate na njega kao na neki prioritet. I to je početna greška – kolegij koji vam se sviđa će vam biti lakše učiti i pripremati, pa će vam samim time trebati i manje vremena. Nije potrebno uopće spominjati da vas neće ni biti teško nagovoriti da mu se posvetite…
S druge strane, kolegij koji vam je zadnja rupa na svirali će sasvim sigurno to i ostati, ako sami sebi ne kažete da morate promijeniti situaciju. Kada vam je nešto skroz nebitno, zaista su male šanse da ćete se oko toga potruditi. A morat ćete, kad-tad. Ne postoji neka opcija u kojoj vi završite fakultet bez da položite sve ispite, pa možda je bolje stisnuti odmah na početku.
Povezivanje gradiva
Glavna pretpostavka u cijeloj ovoj priči jest da ste vi upisali fakultet koji vas zanima i da se zaista time želite baviti jednoga dana. Ako to ne postoji kao baza, velike su šanse da se nećete uspjeti sabrati za kolegije koji vas ne zanimaju, jer kao prvo, ne postoji svijetlo na kraju tunela. I kao drugo, još i bitnije – ne možete to povezati s nečime što vas zanima.
Koliko god neki predmet vam ne sjedao, sasvim sigurno ga slušate s razlogom. Možda vas to područje toliko ne zanima, ali sasvim sigurno je povezano i bitno za ono što vas itekako zanima. Stoga, potrudite se povezati gradivo i olakšajte si tako učenje. Čim shvatite da učenje bez razumijevanja nije opcija, bit će vam lakše.
