Što reći: Poznati profesor glasao za produljenje vlastitog ugovora na Institutu, taj glas presudio

Anđelko Milardović, poznati politolog i znanstvenik na Institutu za migracije i narodnosti, glasao je za produljenje vlastitog ugovora o radu, ekskluzivno doznaje srednja.hr. I ne samo to, već je taj njegov glas bio presudan. Ovo je prvi korak procesa koji, dođe li do kraja, Milardovića spašava od penzije i omogućuje mu još barem dvije godine na visokoj plaći iz državnog proračuna.

Anđelko Milardović ove godine puni 65 i po sili zakona, bez produljenja, prestaje njegov ugovor o radu na Institutu za migracije i narodnosti
Foto: Youtube screenshot; Blaženko Boban | Screenshot Google Maps | ilustracija srednja.hr

Kako ekskluzivno doznaje srednja.hr, na Institutu za migracije i narodnosti koncem prošlog mjeseca odvijao se zaista teško prepričljiv triler, čak i za standarde domaće akademske zajednice.

Glasao za produljenje svog ugovora

Na dnevnom redu elektroničke sjednice Znanstvenog vijeća tog instituta, koja se održavala od 26. do 27. svibnja našle su se četiri točke. Jedna od njih ticala se i izglasavanja potrebe za nastavkom rada Anđelka Milardovića, profesora političkih znanosti i znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Početni je to korak procedure za produljenje ugovora o radu znanstvenicima i nastavnicima koji u tekućoj godini pune 65 pa bi, po sili zakona, trebali ići u mirovinu.

Iako mnogima problematično, za domaću akademsku zajednicu to samo po sebi nije ništa neobično. Već smo izvještavali o stopiranom produljenju ugovora moćnom zagrebačkom prorektoru Anti Čoviću, kao i o sličnim postupcima za njegovog suradnika Mislava Kukoča te Mirjanu Matijević Sokol, vrsnu povjesničarku blisku trenutnoj upravi zagrebačkog sveučilišta, čiji je sin istaknuti HDZ-ov europarlamentarac. No, kod Milardovića se dogodilo nešto bitno drugačije. Naime, za nastavak njegova rada, prema prijedlogu zapisnika sjednice, glasalo je 9 članova vijeća, 7 ih je bilo protiv, a jedan suzdržan. Naglasimo ovdje da je za nastavak procedure bila potrebna većina glasova; drugim riječima, kod ovog je produljenja presudio tek jedan glas.

Presudni je glas za produljenje bio upravo – Milardovićev. Iako  se u akademiji podrazumijeva da znanstvenik ili nastavnik, o čijem se zvanju ili ugovoru raspravlja, izuzme iz glasanja, Milardović to nije učinio. O sve četiri se točke dnevnog reda očitovao glasom za; među ostalim, ponovimo, i za točku o potrebi za nastavkom vlastitoga rada. Ovo produljenje još kroz kriterije znanstvene izvrsnosti treba potvrditi Nacionalno vijeće za znanost, a ostanak u centralnom obračunu plaća (COP) treba pak dozvoliti resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Ako do toga eventualno dođe, umjesto mirovine, Milardović bi iduće dvije godine mogao zadržati visoku plaću znanstvenog savjetnika.

Ravnateljica šuti

Premda smo sve informacije dobili napismeno na uvid i u njihovu točnost nema baš nikakve sumnje, dali smo priliku Marini Perić Kaselj, ravnateljici Instituta za migracije i narodnosti, da nam sve i službeno potvrdi. Konkretno, upitali smo je da nam potvrdi da se procedura odvijala, da se profesor Milardović nije izuzeo iz glasanja o pitanju potrebe za nastavkom svog rada i, konačno, da nam potvrdi ishod glasovanja. Poslali smo joj dva pisana upita zaredom, 1. i 2. lipnja. Gotovo tri tjedna nakon još uvijek nismo dobili odgovor. Upit smo u četvrtak poslali i profesoru Milardoviću, tražeći ga komentar na ove informacije, no odgovor nije stigao. Na portalu srednja.hr odgovore ćemo objaviti čim ih dobijemo.

Profesor Milardović za sebe inače kaže da je “profesor, politolog, istraživač”, a na svojoj web stranici nudi i opsežnu biografiju. Diplomirao je i magistrirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a doktorat, također iz politologije, dodjeljuje mu Univerzitet u Beogradu. Predavao je politološke i sociološke predmete na Hrvatskim studijima, sveučilištima u Osijeku i Dubrovniku, Sveučilištu Sjever te nizu privatnih visokoobrazovnih institucija.

Sam sebi izdavao knjige

Najveće zanimljivosti njegove karijere ipak ne leže toliko u nastavnom, koliko u znanstvenom opusu. Kako stoji na njegovim službenim stranicama, Milardović je bio autor, odnosno koautor ili urednik na čak 30 knjiga; napisao je, sam ili s kolegama, 43 članka, odnosno radova u zbornicima i knjigama; te uredio 8 zbirki dokumenata. Znanstvena produkcija laiku promatraču djeluje zavidno, no za stvarno stanje stvari potrebno je malo zagrebati ispod površine.

Precizno, pozornost treba obratiti na izdavače Milardovićevih radova, knjiga i zbirki. Od gore navedenih knjiga njih je 12 izdala privatna naklada specijalizirana za politologiju Pan Liber, 7 knjiga Centar za politološka istraživanja, a jednu zajednički Pan Liber i Institut za europske i globalizacijske studije. Slično je i s člancima i radovima u zbornicima te knjigama. Milardović 17 njih objavljuje u izdanjima Pan Libera, 9 u izdanjima Centra, a jedan u zajedničkoj nakladi Pan Libera i Instituta za europske i globalizacijske studije. Trend se, pogodite, ponavlja i kod uređenih zbirki dokumenata: od ukupno osam 3 ih izdaje Pan Liber, a 3 Centar za politološka istraživanja.

Možda bi to bilo samo čudno, ali ne i problematično da Milardović nije usko povezan s trima institucijama koje su mu izdale većinu toga što je napisao. Kako i sam navodi u biografiji, 1994. utemeljio je nakladničku kuću Pan Liber, a 2001. Centar za politološka istraživanja. Pan Liber otišao je u stečaj i izbrisan je iz registra trgovačkih društava 2019., a direktor mu je bio Milardović. Na Centru za politološka istraživanja je, osim što ga je osnovao, kako i sam priznaje, “dugogodišnji voditelj”, a usto je i čelna osoba Instituta za europske i globalizacijske studije. To, drugim riječima, znači da su većinu radova i knjiga kojima se ponosi izdale organizacije na čijem je čelu upravo on.

Mediji su već pisali o njemu

Milardović na web stranici izdvaja i posebnu rubriku posvećenu važnijim djelima koje je izdao. Tu je ukupno navedeno 14 knjiga čiji je autor ili koautor. I tu, naravno, vidimo isti trend. Ukupno 7 od četrnaest knjiga izdao je Centar za politološka istraživanja, njih 4 Pan Liber, a jedna profesorova knjiga objavljena je u zajedničkom izdanju Pan Libera i Instituta za globalizacijske i europske studije. Tek su dvije ‘važnije’ knjige, dakle, izdane od strane izdavača direktno nepovezanih s Milardovićem.

CENTAR ILI CASINO?

Zanimljivo, kada smo pokušali otvorili web stranicu Centra za politološka istraživanja, na čijem čelu dugo godina sjedi profesor Milardović, začudili smo se gdje nas je poveznica www.cpi.hr odvela. Otvorila nam se stranica “Casino online, besplatne slot machine, bet365, poker”.

Ni Institut za migracije i narodnosti koji je pomoću Milardovićevog presuđujućeg glasa nekako izborio potrebu za nastavkom njegova rada, nije baš posve čist. Prije sedam godina Jutarnji list o IMIN-u piše kao o institutu s dosta niskim ocjenama i ispodprosječnom znanstvenom produktivnošću. Prije tri godine, Drago Hedl za Telegram piše o sukobu zaposlenika na IMIN-u, gdje se spominje i Milardovićev mail u kojem kolegama s Instituta navodno prijeti poznanstvom s ocem premijera, poznatim profesorom komunikologije Marijom Plenkovićem. Zadnji politički potez, baš na ruku HDZ-ovaca, poduzeo je nedavno, ususret drugom krugu lokalnih izbora kada je javno pružio podršku kandidatu i sada već po drugi puta izabranom županu Splitsko-dalmatinske županije Blaženku Bobanu.