Što se događa s mjestom u domu kad student ode na Erasmus? ‘U ovom slučaju je problem sa onima koji iskorištavaju sistem’
Jedna od najvećih studentskih muka je upravo smještaj. Jedini način na koji to možete izbjeći jest da studirate u svom rodnom gradu, no i tu ste opet u velikom minusu – živite s roditeljima. Postoji xy situacija u kojima se situacija sa smještajem može zakomplicirati, a jedna od njih je i odlazak na Erasmus.
Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr
Stvar za kojom većina studenata žudi nisu prolazi na ispitima, već sigurno mjesto u domu. Nažalost, u cijeloj toj igri dobivanja mjesta postoji mali milijun razloga koji utječu na to je li odabir fer ili ne, žive li u domovima zaista svi oni koji su to i zaslužili.
Postoji xy situacija u kojima se postavlja to pitanje, a između ostalog i kada su u pitanju Erasmusovci. Nedavno nam se javila jedna djevojka koja je trenutno na listi čekanja za ostvariti pravo smještaja u domu, nakon što je granica spuštena. I dok to čeka, uočila je jedan veliki problem.
– Studenti koji odlaze na Erasmus program nebitno praksa ili razmjena dužni su odjaviti sobu koja je onda oslobođeno mjesto za studente na listi čekanja. Tu informaciju sam točno provjerila u SC-u u poslovnici za smještaj. Dogodio se slučaj da je jedna djevojka koja je na mjestu na kojem sam ja bila prošle godine otišla na Erasmus praksu, a nije odjavila sobu te su je cure (bivša cimerica i docimerice) molile da se odjavi da postoji još studenata koji čekaju dom no, ona nije tu surađivala. U studentskoj grupi SD Radić postavljeno je isto pitanje mora li se odjaviti soba, na što su se studenti javljali u inbox s porukama ‘Ma nemoj odjavljivati, mi smo išli, to se ne provjerava’, prepričala nam je naša sugovornica.
I dok bi po pravilniku o domskom redu studenti zaista trebali upravi najaviti boravak izvan doma ako je on dulji od 30 dana, nije točno jasno što se događa u situaciji odlaska na Erasmus. Jer, ako netko odlazi iz doma, i trenutak kad to najavi njihovo mjesto se popunjava, kako im se onda i dalje čuva mjesto pri povratku? Svakako je u pitanju nimalo jednostavna situacija, za obje strane.
Bezuspješan razgovor
– Isto tako sam išla do uprave doma SD Radić jer se radi konkretno o tom domu, na što su mi rekli da se ti ljudi moraju iseliti, a razgovor s upraviteljem je bio bezuspješan. Nije me ni primio na razgovor već je želio to sve obavit telefonski. Mailom sam kontaktirala poslovnicu za upozoravajući ih da obrate pažnju na to jer još dosta nas čeka taj dom, na što su odgovori bili šablonski. Nikad se nije dao odgovor na moje pitanje. Kako je lista za čekanje studentskog doma otvorena i svatko tko se javi čeka poziv jer idu redoslijedom s liste, pitala sam ih da želim znati koja sam na listi, da vidim čemu se mogu nadati za ovu akademsku godinu. Odgovor nisam dobila, već su mi rekli da je to povjerljiva informacija i iz zaštite mi ne mogu reći, iako pitam samo za sebe, objasnila nam je naša sugovornica.
Naša sugovornica nije dobila nikakav konkretan odgovor na svoja pitanja, a nismo ih dobili ni mi. Naravno, poslali smo upit poslovnici za smještaj, i dobili smo odgovor ravnatelja, Mirka Bošnjaka. Postavili smo konkretna pitanja, između ostalog i imaju li evidenciju pomoću koje mogu provjeriti status studenata, ali i postoje li neke posljedice za studente koji ne prijave odlazak na Erasmus. Odgovor, nažalost, nije bio konkretan.
– Ukoliko student odlazi na studentsku razmjenu, potrebno je da se obrati pisanim putem Poslovnici za smještaj studenata, turizam i sport. Radi se o centralnoj stručnoj službi Studentskog centra u Zagrebu koja općenito vodi računa o pravima studenata na smještaj u studentskim domovima. Nakon završetka razdoblja provedenog u međunarodnoj suradnji, student se ponovo obraća navedenoj poslovnici (nekih 10-tak dana ranije) te mu se pronalazi slobodno mjesto u studentskome domu. Uvijek se nastoji da se studentu vrati pravo na smještaj u sklopu kategorije na koju je ostvario pravo na smještaj u toku natječaja, ukoliko je to moguće. Tokom vremena provedenog u sklopu međunarodne suradnje student nema pravo na subvencioniranje od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, tj. njegovo pravo na subvenciju stavlja se u mirovanje. Brigu o tome vodi fakultet ili visoko učilište koje student pohađa. Predmetno se upisuje u ISSP sustav u koji Studentski centra u Zagrebu ima uvid. Prije useljenja u studentski dom, student treba imati aktivirana studentska prava, odgovorio je Bošnjak.
Mijenjanje boravišta
Bošnjak nas je isto tako podsjetio na to da studenti koji žive u domu moraju useliti u određenom roku, kao i na to da se nakon useljenja automatski ažurira mjesto boravišta.
– Studenti koji se prijave na Natječaj za subvencionirani smještaj Studentskog centra u Zagrebu te ostvare pravo na smještaj sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, imaju određeni vremenski rok u kojem trebaju useliti. Ukoliko ne usele u predviđenom roku smatra se da su odustali od prava na stanovanje u studentskome domu te gube pravo na smještaj za tu akademsku godinu. Kako postoje opravdani razlozi (izvanredne obiteljske okolnosti, bolest, odlazak na međunarodnu razmjenu…) zbog kojih studenti ne mogu useliti u zadanom roku, Pravilnikom o domskom redu i uvjetima boravka studenata u studentskom domu Studentskog centra u Zagrebu, predviđeno je da ti studenti imaju izuzeće od gubitka prava na smještaj. Nakon useljenja studenata, Studentski centra u Zagrebu vrši prijavu boravka studenata, elektronskim putem u sustav Ministarstva unutarnjih poslova. Predmetno se izvršava u zakonskom roku od 24 h te student na blagajni studentskog doma, u bilo kojoj policijskoj postaji ili putem sustava e-Građanin može dobiti potvrdu o boravištu, objasnio je Bošnjak.
Jedino pitanje na koje smo dobili donekle konkretan odgovor je bilo: ‘ Kada bodna granica padne na 1 bod, mogu li se svi studenti useliti ili se čeka eventualno iseljenje Erasmusovaca?’.
Spuštanje granice
– Po spuštanju granice za subvencionirani smještaj studenata u studentske domove na 1 bod, studenti se raspoređuju prema slobodnim kapacitetima u trenutku predaje zahtjeva. Ukoliko ima više zahtjeva nego što ima slobodnih mjesta, raspored se vrši prema redoslijedu predaje zahtjeva i prioritetima, rekao je Bošnjak.
Ukratko, ni mi nismo dobili nikakav konkretan odgovor od SC-a. Iako, ono što je problematično u ovoj cijeloj situaciji jest to da u Pravilniku nije točno navedeno što se događa. Točnije, kako je moguće da se odlaskom na Erasmus oslobađa mjesto u domu, ali se to isto mjesto i dalje čuva?
Situacija je takva da imaju pravo biti bijesni i studenti koji odlaze na Erasmus, pa strepe od toga gdje će biti smješteni, iako su ostvarili pravo na smještaj u određenoj kategoriji, ali isto tako i studenti koji čekaju na oslobađanje mjesta, samo da ga nikad ne bi dobili zbog nepravilnosti.
– U ovom slučaju je problem sa studentima koji iskorištavaju sistem, a to im naravno omogućuje poslovnica za smještaj sa svojom neodgovornošću. Ja ni u jednom trenutku od njih nisam dobila odgovarajući mail natrag osim kako oni rade svoj posao, a konkretno znam da ta cura još nije iseljena što bi u prijevodu značilo da ne rade svoj posao, zaključila je naša sugovornica.
