Što se u 2022. događalo u visokom obrazovanju? Saželi smo najbitnije promjene na jednom mjestu
Novi zakoni, viši iznosi stipendija, veći limit za poreznu olakšicu. Tragično stradala dvojica studenata, previše praznih mjesta na fakultetima, brojne nepravilnosti na fakultetima. Ovu je, 2022. godinu, u visokom obrazovanju obilježilo i dobro i zlo, a mi smo na srednja.hr saželi sve najbitnije događaje.
Foto: Duje Kovačević, srednja.hr
Sada već gotovo u potpunosti proteklu 2022. godinu nije lako opisati. No, kada bismo gledali samo resor visokog obrazovanja i znanosti, mogli bi reći da su ga obilježile promjene. Saželi smo sve najbitnije što se promijenilo u posljednjih dvanaest mjeseci.
Fuchs je konačno donio svoje zakone
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs prije 12 godina nije uspio reformirati sustav znanosti i visokog obrazovanja. Sad su konačno, doduše nešto drugačiji, doneseni Fuchsovi zakoni. Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je donesen prije dva mjeseca i Zakon o osiguravanju kvalitete, nedavno izglasan u Saboru, dva su nova zakona koja su u sustav unijela i tek će unijeti mnoštvo promjena.
Novi, transparentniji model financiranja, filter za otvaranje novih studija, veći nadzor država nad trošenjem javnih sredstava samo su neka od glavnih promjena koje će uz racionalizaciju radnih mjesta i bolje reguliran status studenta dovesti do olakšanja ionako opterećenog resora.
Tragično pogibija dvojice studenata
Sredinom ožujka akademsku je zajednicu potresla neviđena tragedija. Dvojica studenata Fakulteta hrvatskih studija, 21-godišnji Nikola Michael Sušec i 23-godišnji Jerko Kučić, poginula su od posljedica strujnog udara na borongajskom željezničkom kolosijeku, na jednom od divljih izlaza sa zapuštenog Borongajskog kampusa na kojemu su obojica studirali.
Prvi je poginuo na spomenutom kolosijeku, policija ga je vodila kao nestalog, a unatoč pronađenom tijelu nije objavila nikakvo upozorenje. Drugi ga je išao tražiti i sam stradao na sličan način dan kasnije. Kampus Borongaj prije 15 godina najavljivali su kao ‘hrvatski Harvard’, a danas je zapuštena vojarna s nekoliko divljih izlaza koji su opasni po život.
Bivši rektori, ministri, Grad Zagreb, Hrvatske željeznice nisu učinili dovoljno da se Borongajski kampus dovede u red. Studenti su u više navrata od otvaranja tog kampusa tražili da se srede prilazni putevi i da se izradi pješački prijelaz, posebno na strani gdje su poginula dvojica studenata. Nikad se ništa značajno nije napravilo.
Na faksevima opet 11 tisuća praznih mjesta
Nakon dva upisna roka, ljetnog i jesenskog, na sveučilištima, veleučilištima i fakultetima diljem države ostala su 10.792 prazna mjesta. Upisne kvote dovoljno su visoke da svatko tko zadovolji minimalne kriterije, koji do sada nekad nisu uključivali ni položenu državnu maturu, mogli su nešto upisati.
Jasminka Martinović iz Hrvatske udruge poslodavaca istaknula je za srednja.hr kako naše obrazovne politike, posebno glede kvota na fakultetima, nisu usklađene s potrebama na tržištu rada. Istom je prilikom pozvala vladajuće na hitne i korjenite promjene.
Promjene oko studentskih stipendija
Došlo je do velikih promjena glede državnih stipendija za studente. STEM stipendija se dodjeljuje manje nego inače, no iznosi su drastično porasli. Studenti nastavničkih STEM studija dobivat će 600 eura, a ostali 300 eura mjesečno. Socio-ekonomskih stipendija je više no prije i mjesečni iznos je veći pa će dobitnici primati 200 eura mjesečno.
Povećao se limit za poreznu olakšicu
Studenti u ovoj godini mogu zaraditi do 24.000 kuna, a njihovi će roditelji, odnosno uzdržavatelji, zadržati pravo na poreznu olakšicu. Inicijativa je to koja je došla od Hrvatskog studentskog zbora i inicijative studenata stručnih studija 300=300.
Kontroverze su se pojavila kada je Porezna uprava objasnila da će se samo limit za poreznu olakšicu od 24.000 kuna primjenjivati retroaktivno na ovu godinu, dok će iznos maksimalne godišnje neoporezive zarade od 72.000 kuna vrijediti tek od nadolazeće godine. Neki su nam se studenti javili i rekli da se zbog toga osjećaju preveslano, a čak ni institucije nisu uvijek znale pravi odgovor.
Izabran novi rektor Sveučilišta u Zagrebu
Nakon dva mandata i osam dugih godina Damir Boras više nije rektor zagrebačkog sveučilišta. Kao novi rektor naslijedio ga je Stjepan Lakušić, bivši dekan Građevinskog fakulteta, a u svoj je uži tim izabrao osam prorektora. Prisustvovao je na godišnjoj konferenciji portala srednja.hr i otkrio da, zapravo, ima potpuno drugačiji pogled na autonomiju od svog prethodnika. Jedan od glavnih ciljeva mu je obnova nakon potresa.
Studenti stručnih studija dobili nove titule
Stupanjem na snagu novih zakonskih odredbi, studenti stručnih studija, konkretnije svi koji su već diplomirali ili će diplomirati, ostvarili su pravo na nove titule. Umjesto dubiozne titule stručnog specijalista postaju magistri struke. Svi koji već imaju diplomu imaju pravo od faksa, na zahtjev, besplatno dobiti uvjerenje o izjednačavanju akademskih naziva. Neki su fakulteti već krenuli izdavati ta uvjerenja.
Nema više upisa na faks bez mature
Fuchsov novi zakon uveo je još jednu veliku promjenu, i to na prijelazu iz srednjoškolskog u visokoškolski sustav. Više se nitko ne može upisati na studij bez položene državne mature. Ranije je to bilo dozvoljeno pa su određena učilišta upisivala učenike, strukovnjake koji su završili četverogodišnju školu, bez položenih ispita državne mature. To sad više neće biti moguće, osim hipotetski, u jednom dosta nadrealnom scenariju.
Stigao razorni nalaz stanja na Hrvatskim studijima
Koncem studenog došao je nalaz upravnog nadzora koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja provelo na Fakultetu hrvatskih studija. Taj je faks, prema nalazu, leglo nepravilnosti. Pet studija izvodi se protuzakonito, a na nekima se ilegalno upisuju studenti. Dvadesetak zaposlenika zaposleno je na teret državnog proračuna bez suglasnosti države, povrh onih 11 o kojima je ranije izvijestilo Ministarstvo.
Stotinjak odabranih zaposlenika dobivao je dodatke na plaću temeljem rukopisne bilješke dekana. Neki od njih dobili su dosta visoke dodatke u iznosu od 60 pa do gotovo 100 tisuća kuna, a pokriće za takve dodatke, u pojedinim slučajevima, nije evidentno. Cijeli je slučaj završio na Poreznoj upravi, u Ministarstvu financija te na DORH-u.
Kandidat HDZ-a, nakon poraza na izborima, postao prorektor
Zoran Đogaš, poznati splitski liječnik i bivši dekan Medicinskog fakulteta, bio je novi kandidat HDZ-a na proljetos održanim lokalnim izborima. Tada se već krenulo šuškati da će u slučaju poraza dobiti utješnu poziciju prorektora na Sveučilištu u Splitu. Šuškanja su se ostvarila. Đogaš je doživio brutalan poraz od Ivice Puljka, aktualnog splitskog gradonačelnika, a početkom ove akademske godine postao je prorektor za međunarodnu suradnju i suradnju s lokalnom zajednicom.
Rektor Dragan Ljutić, kojemu je otpočeo drugi mandat na čelu splitskog sveučilišta, kaže da ovo nema veze s politikom i njegovom bliskošću s HDZ-om i premijerom. Đogaš je na naša pitanja uvrijeđeno pitao čemu se čudimo i zašto njegovu prorektorsku poziciju povezujemo s politikom.
Nekad moćni prorektor Čović otišao u mirovinu
Ante Čović do prije svega par mjeseci bio je moćni zagrebački prorektor i, po nekima, jedan od moćnijih ljudi u našoj akademskoj zajednici. Stupanjem novog Zakona o visokom obrazovanju na snagu, umirovljen je. To se 73-godišnjem bivšem prorektoru nije svidjelo pa je banuo na Fakultet hrvatskih studija i tamo održavao predavanje za studente.
To mu nije bilo odobreno pa nakon što je uprava saznala za njegov pothvat, osoblje Fakulteta dobilo je striktnu uputu da u zaključane fakultetske prostorije ne pušta osobe koje nisu zaposlenici, niti da im izdaju ključeve. Uz Čovića je, napomenimo, umirovljen njegov dugogodišnji bliski suradnik Mislav Kukoč te poznata povjesničarka Mirjana Matijević Sokol, oboje u dobi od 70 godina.
Ukinuta većina mjera na faksevima
Sad lagodno možemo reći da je ovo bila prva pretežito ne-pandemijska godina. Korona nije prestala postojati, ljudi su i dalje bolesni, no fakulteti su početkom ožujka, unatoč kratkom stupanju na online nastavu, ukinuli gotovo sve mjere. Tako ove godine više nije bilo maski za lice, izolacija i online predavanja za velike grupe.
Novo sveučilište još nije krenulo s radom
Sveučilište obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman zakonski je osnovano još u proljeće 2021. godine, no danas, više od godinu i pol nakon, nije počelo s radom. Privremena rektorica Ivana Čuković Bagić nije bila baš rječita za srednja.hr, a iz Ministarstva obrane, pod čijom je ingerencijom novoosnovana institucija, su između redaka potvrdili da su probili zakonske rokove za početak rada.
Iako već iduće godine Sveučilište obrane i sigurnosti, koje nosi ime prvog hrvatskog predsjednika, planira upisati prvu generaciju studenata, još uvijek nisu počeli s radom. U tijeku je konsolidacija Statuta Sveučilišta, a onda će se, ako i kada to završe, profesori ustanoviti i Senat, temeljno upravljačko tijelo.
Srušio se dron pored studentskog doma
Početkom ožujka, svega pedesetak metara od ulaza u naš najveći Studentski dom Stjepan Radić, pao je nepoznati dron. Do današnjeg dana nismo saznali otkud je dron došao i kako je završio u blizini Jaruna, a neki su stručnjaci komentirali kako se radi o bespilotnim letjelicama još iz doba Sovjetskog saveza.
Letjelica je gotovo 40 minuta letjela europskim zračnim prostorom, od čega nekih osam kroz Hrvatsku. Tek su je našu protuzračne službe zamijetile. Nitko nije ozlijeđen, nasreću, jer se u blizini nalazi najveći studentski dom, a tik do mjesta pada nalazilo se i parkiralište s automobilima. Drama u vezi drona vrlo brzo se stišala i više se o tome nije ozbiljno razgovaralo.
Zagrebačke menze uvele beskontaktno plaćanje
Studentski centar u Zagrebu u svoje je menze, njih većinu, uveo beskontaktno plaćanje. No, umjesto da blagajnice dobiju POS uređaje na kojima ćete plaćati karticama, razvijena je posebna aplikacija i digitalni novčanik na koji morate uplaćivati novac, i to minimalno 50 kuna.
Paralelno s tim u zagrebačke je menze na blagajne uveden novi sustav koji je u startu bio poprilično usporen. Zbog toga je u menzama, kako su nam u više navrata javljali studenti, nastajao popriličan red i gužva.
srednja.hr održala Brucoš 101 projekt i Brucošijadu
Ove smo godine po prvi put na srednja.hr provodili projekt Brucoš 101. U sklopu tog projekta objavili smo detaljan vodič za brucoše – od izlazaka u novom gradu do mogućnosti stipendiranja – a osim toga održana je i jednodnevna video konferencija na kojoj su maturanti mogli dobiti uvid u sve ono što će zanimati budućeg studenta. Naši su partneri na tom projektu bili Edward Bernays University College, Zagrebačka škola ekonomije i managementa i Privredna banka Zagreb.
Pokazali smo da se znamo i zabaviti pa smo, osim ovog projekta, organizirali i našu prvu Brucošijadu u zagrebačkom klubu Boogaloo. Na našoj su brucošijadu nastupali među mladima omiljeni izvođači 2kitice, Neki to vole vruće, Ružno Pače i Dino Blunt.
