Strategija obrazovanja: Mijenja se bolonja, definicija izvarednog studija te razlike stručnog i sveučilišnog studija
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, osim promjena koje će nastupiti u osnovnom i srednjem obrazovanju, sadrži i dijelove u kojima su navedeni planovi za poboljšanje visoke naobrazbe. Uz željno iščekivano usklađivanje studijskih programa s tržišnim potrebama, očekuje nas i reforma Bolonjskog procesa. No planovi tu ne staju, stoga pogledajte na koji će se način dugoročnim promjenama poboljšati kvaliteta visokog obrazovanja.
Nedavno predstavljena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije obuhvaća sve razine školovanja, počevši od predškolskog nivoa pa sve do fakultetske naobrazbe. Predstavili smo vam najvažnije ciljeve i planove vezane za srednju školu, a sad vam donosimo što će se to promijeniti i unaprijediti u visokoobrazovnom sustavu.
Učinkovitije korištenje resursa
– Ovom se Strategijom želi postići povećanje ukupne kvalitete visokog obrazovanja u cilju postizanja kompetencija studenata za kreativan profesionalan rad i aktivno djelovanje u demokratskom društvu, pozitivnog utjecaja na društvo u cjelini, poticanja razvoja gospodarstva i osobnih potreba. Nužno je studiranje učiniti dostupnim svima, u skladu s individualnim sposobnostima kandidata. Javna visoka učilišta u RH institucije su od posebnog društvenog interesa, navedeli su autori.
Ciljevi koji će se nastojti ostvariti u visokom obrazovanju
Najavljivane dugoročne promjene koje će se dogoditi u visokoobrazovnom sustavu biti će koncentrirane oko osam ključnih ciljeva kojima će se postići opća dostupnost visokog obrazovanja kao i šira baza iz koje će se regrutirati budući stručnjaci. Međutim, razvojni prioritet predstavlja proširenje kapaciteta dijela visokog obrazovanja u STEM području. A spomenuti ciljevi kojih će se Vlada držati pri provođenju ove Strategije su:
-
unaprijediti studijske programe dosljednom provedbom postavki bolonjske reforme i redefinirati kompetencije koje se njima stječu
-
ustrojiti kvalitetan binarni sustav visokog obrazovanja usklađen s nacionalnim potrebama i principom učinkovitog upravljanja visokim učilištima
-
osigurati kvalitetnu kadrovsku strukturu visokih učilišta kao osnovu za unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja
-
osigurati učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta
-
osigurati zadovoljavajuće prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih učilišta
-
unaprijediti studentski standard uz posebnu brigu za socijalnu dimenziju studiranja
-
internacionalizirati visoko obrazovanje i jače ga integrirati u europski i svjetski visokoobrazovni prostor
-
osigurati primjerenu važnost kulture kvalitete i principa odgovornosti u visokom obrazovanju
Bolonja se krivo shvatila kao jednokratna promjena
Činjenica je da su visoka učilišta različito pristupila reformi studijskih programa jer su jedni u primjeni bolonjske reforme vidjeli priliku za pozitivan pomak u kvaliteti i sadržaju studija, a drugi zadržali stare programe koje su naprosto ukalupili u novu studijsku formu.
Međutim, većina tih učilišta je zanemarila analizu rezultata bolonje te je ista krivo shvaćena – kao jednokratna promjena, a ne kao dugoročan proces preobrazbe studija.
Stoga se planira studijske programe stalno prilagođavati potrebama kvalitetnog obrazovanja, uskladiti ih s tržišnim potrebama na način da će se broj istih smanjiti kao i ujednačiti kvalitetu samih programa. Velika pažnja će se posvetiti praktičnoj nastavi, korištenju najsuvremenijih nastavnih pomagala te će se poticati uvođenje e-učenja kao dopunskog oblika nastave.
Nužno je redefinirati sveučilišne i stručne studije
Binarnost visokoobrazovnoh sustava u Hrvatskoj očituje se u tome što visokoškolske institucije nude programe sveučilišnih studija i stručnih studija, što je u našoj zemlji dugogodišnja tradicija. Međutim struktura naših studenata po vrstama studija i područjima, dijametralno je suprotna strukturi u drugim zemljama EU-a. Također su autori Strategije uvidjeli problem u tome što su nedovoljno jasne razlike u ishodima učenja stručnog i sveučilišnog prvostupnika te činjenici da naše tržište ne prepoznaje razliku između ljudi koji su završili ta dva studija.
– Očigledna je potreba redefiniranja koncepta binarnoga sustava koji
treba uskladiti s nacionalnim potrebama i učiniti učinkovitijim unaprjeđenjem upravljanja, a sveučilišta se pritom od veleučilišta i visokih škola trebaju razlikovati po vrsti studijskih programa, ali ne i po tome da se pretpostavlja da je na veleučilištima kvaliteta izvođenja nastave lošija. Poslodavce treba informirati o vrstama kvalifikacije i pripadajućim ishodima učenja, piše u Startegiji.
Prevelike su razlike između nastavnika i suradnika u nastavi
Drugačija pravila za izvanredni studij
Izvanredni student više neće biti bilo tko kako bi se povećale upisne kvote na fakultetima. Ubuduće će se izvanredni studij razvijati kao dio sustava za cjeloživotno obrazovanje prvenstveno za pristupnike koji studiraju uz rad ili iz drugog razloga imaju jasno izraženu potrebu za studiranjem posebnom dinamikom.
Trenutni omjer nastavnika naspram studenata na sveučilištima je 1 : 21, dok je na veleučilištima i visokim školama 1 : 45. Međutim, demografski pokazatelji ukazuju na drastično smanjenje broja potencijalnih studenata pa bi se problem trebao riješiti sam od sebe. No uložit će se posebni napori u vidu tečajeva i edukacije kako bi se povećala kvaliteta samih nastavnika.
Željena povećana mobilnost će se dogoditi u skoroj budućnosti
– Ulaganje u studentski standard i socijalnu dimenziju studiranja u neposrednoj je vezi s jednim od glavnih strateških ciljeva po kojem visoko obrazovanje treba biti dostupno svima u skladu s osobnim sposobnostima, navodi skupina autora u Strategiji.
Stoga će se reformirati sustav studentskog standarda s ciljem veće pravednosti. Jedan od bitnijih koraka je osmišljavanje novog modela u kojem bi više sredstava bilo usmjereno izravnom subvencioniranju studenata po načelima stvarnih potreba, racionalnosti i transparentnosti.
Budući da trenutno samo 11 posto studenata stanuje u studentskim domovima, dok ih preko 30 posto živi kao podstanar, planira se povećati kapacitete domove na način da će se obnoviti ili urediti postojeći.
Svakim danom raste broj profesora i nastavnika koji bi htjeli privremeno otići u neku stranu zemlju, ali i onih koji bi došli u Hrvatsku. Iako već sad postoji nekoliko programa koji dozvoljavaju spomenuto, najavljeno je povećanje sličnih mreža mobilnosti, zbog čega će uslijediti i više kolegija na stranim jezicima te dovođenje inozemnog akademskog osoblja.
