Student biologije Sveučilišta u Splitu korak do odlaska na svjetsku ekološku ekspediciju
Stjepan Budimir je 23-godišnji student diplomskog studija biologije i ekologije mora u Splitu, koji se prijavio na natječaj za istraživačku ekspediciju Atlantskim oceanom. No u njegovom uzvišenom cilju borbe s mikroplastikom, sve prisutnijom i u Jadranu, treba pobijediti na video natječaju, koji organizira ‘5 Gyres’, odnosno vodeća američka udruga za istraživanje spomenutih plastičnih zagađivača. Trenutno je Stjepanov kratki film među nekoliko ‘najlajkanijih’ na natječaju, no svaki novi povećava šanse da se entuzijastični borac protiv onečišćenja, nađe na ekspediciji. U intervjuu nam otkriva zašto je bitka s mikroplastikom važna, koja je njena pristunost u Jadranu te kako se na međunarodnom nivou bore s time.
Stjepan Budimir je student diplomskog studija biologije i ekologije mora u Splitu, koji se prijavio na natječaj za svjetsku ekspediciju, koja ima za cilj istraživati plastiku, s naglaskom na mikroplastiku u Atlantskom oceanu. Kako su uvjeti za odlazak osam i pol tisuća eura, ili pobjeda na video natječaju, splitski student se odlučio za jeftiniju, ali zahtjevniju varijantu. Snimio je kratki film u kojem govori zašto bi baš on trebao sudjelovati u ekspediciji koju organizira ‘5 Gyres’, odnosno vodeća američka udruga za borbu s mikroplastikom. Svojim video uratkom Stjepan je mnoge uspio uvjeriti da je baš on taj koji treba otići na istraživački put, o čemu svjedoči podatak da je trenutno u samom vrhu po broju likeova.
Mirkroplastika opasna za cijeli prehrambeni lanac, uključujući ljude
Mikroplastika je kao pojam u široj javnosti nepoznat unatoč tomu, što može itekako narušiti bio-stabilnost mora. Stoga Hrvatska nikako ne smije zanemariti ovaj ekološki problem.
– Najveća opasnost mikroplastike se krije u dva razloga. Prvo to što je sveprisutna, budući da su početna istraživanja u Jadranskom moru ukazala na njenu široku prisutnost i u našem moru. Drugi razlog su tvari koje može nositi na sebi, to jest postojana organska onečišćivala.
Postojane organske onečišćujuće tvari su tvari koje su slabo i sporo razgradive te slabo topive u vodi. Upravo iz tog razloga one se ‘lijepe’ na mikroplastiku. Nakon što ribe ili neke druge životinje u moru progutaju mikroplastiku, štetne tvari s plastike ulaze u njihovo tijelo i prehrambeni lanac koji uključuje i ljude, opsežno objašnjava Stjepan.
Pitali smo Stjepana, nada li se možda inozemnom znanstvenom angažmanu, ako uspije pobijediti na video natječaju i otići na spominjanu ekspediciju, ili ipak namjerava štiti Jadransko more od različitih onečišćivača.
– To dvoje nikako ne isključuje jedno drugo, znanost mora biti međunarodna u smislu razmjene i uspoređivanja ideja, podataka i rezultata. Pogotovo u slučaju očuvanja okoliša, jer smeće kao i životinje ne poznaju državne granice, tako je i očuvanje čistoće Jadrana ostvarivo samo kroz međunarodnu suradnju, govori Stjepan.
Ovakve ekspedicije mijenjaju i zakone
Osim što se na ovakvim istraživačkim putovanjima da štošta naučiti, one katkada mogu promijeniti i zakonske okvire, svojim pronalascima.
– Nakon što je ‘5 Gyres’ dokazao da mikroplastika iz kozmetičkih preparata za ”peeling” kože zagađuju Velika američka jezera kojima se oni jako ponose okolne države su donjele zabranu prodavanja takvih proizvoda. Nadam se da ću i ja moći u budućnosti s znanstvenim dokazima moći uvjetovati stvaranje zakona koji će štiti naše Jadransko more kojim se također mi veoma ponosimo, iskazuje svoja očekivanja 23-godišnji student.
Kada smo već kod našeg modrog mora, za sada ne postoji puno informacija o zagađenju, ali one koje su utvrđene ukazuju da baš Jadran i nije čist, kako volimo vjerovati.
– Trenutačne informacije su oskudne, ali već poražavajuće. Za sada je provedeno nešto testnih istraživanja u sjvernom Jadranu i istraživači su svakim izlaskom na more pronašli nešto mikroplastike. Jučer sam ja baš osobno na plaži Bačvice u Splitu nakon prosijavanja pijeska na površini od samo pola metra kvadratna dokazao prisutnost mikroplastike, čak i takozvanih ‘virgine pelets’ (djevičanski plastični peleti’), a to je oblik u kakvom se proizvodi plastika i onda transportira do prerađivača koji će ih preoblikovati u upotrebljive plastične predmete, zaključuje Stjepan.
Pogledajte svakako na ovom linku video ovog entuzijastičnog borca za okoliš te mu svojim glasom pomozite da ode na ekspediciju. Glasati možete do 22. travnja.
