Student farmacije razotkrio sve mitove o (medicinskoj) marihuani i pojasnio što je istina
Članovi redakcije časopisa Recipe, kojeg vode i uređuju studenti zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, nedavno su se istaknuli u javnosti stručnom i detaljnom demontažom Pernarove priče o vitaminu C. Nakon deset godina postojanja u tiskanom izdanju, od prije nepunih mjesec dana Recipe je zaživio i na webu pa smo ih odlučili predstaviti, a oni su sa svima nama odlučili podijeliti istine i zablude o uporabi kanabisa iz različitih motiva i potreba.
foto: Redakcija Recipea
Ta se tema sjetit ćete se dodatno aktualizirala (iako je zapravo uvijek aktualna) presudom Huanitu Luksetiću, koji je uzgajao marihuanu za ublažavanje bolova uzrokovanih oboljenjem od multiple skleroze te je skoro osuđen na dvije godine zatvora.
Zapravo je osuđen, no na kraju je pomilovan od predsjednice Republike Hrvatske.
I tih dana kada su mediji doslovno vrvili od vijesti o Huanitu te tretiranju bolesti kanabisom, mogle su se čuti razne dezinformacije. Jedna od najučestalijih tih dana i uopće je da medicinska marihuana liječi razne bolesti pa tako i rak te spomenutu multiple sklerozu. U nastavku pročitajte široku analizu pogrešnosti te tvrdnje, kao i razotkrivanje još nekoliko najučestalijih zabluda, koje nam opisuje i obrazlaže urednik časopisa i portala Recipe Borna Tićak.
Zabluda #1 – Kanabis je bolji lijek za karcinom od bilo koje kemoterapije
Gotovo na dnevnoj razini čitam komentare, članke i izjave o tome kako kanabis liječi rak. Bitno je naglasiti kako ne postoji studija koja jednoznačno dovodi u korelaciju uporabu kanabisa i liječenje raka. Četiri su indikacije za upotrebu medicinskog kanabisa, a to su: ublažavanje spasticiteta kod multiple skleroze, bol, mučnina i povraćanje kod oboljelih od karcinoma, epilepsija te kaheksija kod oboljelih od AIDS-a.
Dakle, medicinski kanabis može se upotrebljavati samo kao vid terapije za smanjenje boli, mučnine i povraćanja kod oboljelih od karcinoma, ali ne i za njegovo izlječenje. Činjenica je kako ljudi znaju koristiti kanabis i za stanja koja nisu navedena u spomenutim indikacijama te tvrditi kako im se stanje poboljšalo. U tom slučaju moguće da se javio tzv. Placebo efekt, što je također vrlo bitan dio svake farmakoterapije i zasigurno ima svoju ulogu. Ono što je problem u spomenutoj priči je činjenica da niti jedan zdravstveni djelatnik ne može preporučiti uporabu bilo koje supstancije u indikaciji bez da za nju nema znanstveno, odnosno teorijski i empirijski dokazanu učinkovitost u vidu epidemioloških studija ili kvalitetno provedenih pretkliničkih i kliničkih istraživanja. Nažalost, nečija iskustva jednostavno nisu dovoljno jaki dokaz i argument za propisivanje te iste supstancije drugoj osobi.
Dakle, zdravstveni djelatnik može pripisati terapiju samo za koju postoje jednoznačni dokazi kako je djelotvorna.
U svijetu postoji nekoliko lijekova dobivenih upravo pročuvanjem sastava kanabisa i njegova djelovanja. FDA je odobrila dronabinol 2002., a nabilon 2006. Oba predstavljaju analoge THC-a. Koriste se za ublažavanje mučnine i povraćanja kod ljudi u procesu kemoterapije te za ublažavanje stanja kaheksije oboljelih od AIDS-a.
Tijekom prošlog desetljeća britanski GW Pharmaceuticals razvio je lijek trgovačkog naziva Sativex koji je zapravo ekstrakt biljke te, kao takav, sadrži i THC i CBD, a za indikaciju ima olakšanje spasticiteta kod oboljelih od multiple skleroze te smanjenje boli kod oboljelih od karcinoma.
2018. godine FDA je odobrila Epidiolex, a na europskom tržištu trebao bi se naći polovicom 2019. godine ukoliko ga EMA odobri početkom godine. Riječ je o biljnom ekstraktu koji sadrži samo i isključivo CBD, a namijenjen je za liječenje teških oblika dječje epilepsije.
Bitno je naglasiti kako niti jedan od navedenih lijekova nije na tržištu u Republici Hrvatskoj. Unatoč činjenici kako su svi lijekovi odobreni centralnom procedurom EMA-e automatski odobreni i na prostoru Republike Hrvatske, ne postoji tvrtka-distributer koja bi opskrbljivala naš prostor istima.
2015. godine Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske donijelo je pravilnik prema kojem se omogućuje primjena i propisivanje lijekova na bazi konoplje. Pravilnikom je omogućeno propisivanje lijekova koji sadrže THC, dronabinol i nabilon u svrhu ublažavanja spasticiteta kod multiple skleroze, boli, mučnine i povraćanja kod oboljelih od karcinoma, epilepsije te kaheksije kod oboljelih od AIDS-a. No, kako bi se lijekovi mogli nabavljati u Hrvatskoj, neki od proizvođača koji su registrirali vlastite lijekove na području Europske unije, trebali bi registrirati i na području Republike Hrvatske, što nije slučaj. Trenutno je moguće neki od navedenih lijekova nabaviti na prostoru Europske unije gdje je isti registriran, a za koji će Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske dati dozvolu.
Zabluda #2 – Uzgoj marihuane je zabranjen jer omogućava ljudima da na jeftin način dođu do lijeka
Osim što se u javnom diskursu često govori u terapiji karcinoma uporabom kanabisa, opće uvriježeni stav je kako bi se biljka mogla i trebala uzgajati kod kuće jer na taj način ona će biti kvalitetnija i „zdravija“. To je, dakako, također neistina. Ukoliko se određeni materijal primjenjuje u terapijske svrhe, potrebno je točno poznavati sastav istoga i učinak.
Kako bi se neka biljna vrsta za terapijske svrhe mogla uzgajati, osoba mora imati znanja iz područja farmakognozije i analitičkih metoda. Farmakognozija je bitna kako bi se nedvosmisleno mogla identificirati biljna vrsta koja je uzgojena. Ukoliko se nabavlja sjeme putem određenih netransparentnih kanala, upitno je je li uistinu to biljka koju smo mi htjeli posaditi ili je možda neka patvorina. Osim toga, postoje različiti kemotipovi jedne te iste biljke. Riječ je o istim biljnim vrstama koje se razlikuju po svojem kemijskom sastavu. Najbolji primjer jesu lavanda i lavandin. Lavanda je biljna vrsta koja raste na području Provanse, a eterično ulje dobiveno njenom ekstrakcijom sadrži linalol i linalilacetat. S druge strane, lavandin raste na području Mediterana, a u svom sastavu sadrži kamfor, kancerogeni spoj. Poznavanje i mogućnost uporabe raznih analitičkih metoda omogućava dobivanje informacije o kvalitativnom i kvantitativnom sastavu ekstrakta koji smo dobili.
Dakle, prvi problem kod samoinicijativnog uzgoja je podrijetlo sjemena biljke, a drugi kvalitativan i kvantitavan sastav ekstrakta koji se dobiva i koji ima terapijsku funkciju. Lijekovi moraju biti standardizirani i mora se točno poznavati njihov sastav kako ne bi došlo do neželjenih posljedica.
Zabluda #3 – Farmaceutska industrija koči uporabu kanabisa u medicinske svrhe
Kao glavni krivac za „neuporabu“ kanabisa van nabrojanih četiri indikacije navodi se farmaceutska industrija. To je, također, laž. Farmaceutska industrija tijekom povijesti, ali i dalje ulaže velike količine novaca u razvoj istraživanja o kanabisu, no do sada niti jedno nije potvrdilo učinkovitost u onim stanjima za koje se govori da kanabis pomaže.
Sredinom 19. stoljeća dolazi do značajnog pada interesa za istraživanje i uporabu kanabisa zbog izuma hipodermičke igle. Naime, navedenim izumom otvorena je mogućnost uporabe morfina (opiod) kao analgetika pri operativnim zahvatima, čime je kanabis zapao u drugi plan. Krajem 19. stoljeća razvoj stabilnih sintetskih lijekova poput acetilsalicilne kiseline i barbiturata, dodatno smanjuje interes za istraživanjem kanabinoida. No, uskoro se pokazuje kako razvijeni sintetski lijekovi imaju i nedostatke: primjerice, više od tisuću ljudi godišnje je umiralo u Sjedinjenim Američkim Državama od hemoragija uzrokovanih antiagregacijskim djelovanjem acetilsalicilne kiseline. Tijekom 1940-ih ponovno se javlja interes za istraživanjem kanabinoida i njihove potencijalne upotrebe u medicinske svrhe.
U zadnje vrijeme razmatra se i mogućnost primjene kanabisa u dermatologiji za liječenje upalnih stanja poput psorijaze, atopijskog dermatitisa, dermatomiozitisa i sl. zbog mogućnosti moduliranja upalnog procesa preko endokanabinoidnih receptora smještenih na stancima kože.
Zabluda #4 – Kanabis je potpuno siguran, za razliku od svih ostalih lijekova koji imaju nuspojave
Iako postoje brojana navedena stanja kada je konzumacija kanabisa opravdana te ima svoju terapijsku vrijednost, postoje i ona kada je kontraindicirana. Postoje pretpostavke kako je konzumacija kanabisa tijekom trudnoće i adolescencije povezana s povećanom incidencijom razvoja shizofrenije zbog utjecaja na tzv. neuroplastičnost, odnosno razvoj mozga.
Ne smijemo ni smetnuti s uma činjenicu kako je kanabis tvar psihoaktivnog djelovanja, što sa sobom također povlači specifičan spektar opasnosti.
Borna se osvrnuo i na presudu Luksetiću: Sustav je zakazao
– Žalosna je činjenica kako je ovdje zakazala država, prvo u vidu zdravstvenog sustava gdje pacijentima nije omogućen medicinski kanabis (točnije, ekstrakt kanabisa) za gore navedene indikacije, a drugo u vidu pravnog sustava koji osuđuje osobu oboljelu od multiple skleroze za uzgoj deset biljaka Cannabissativa, što se sve, u konačnici, prelama preko leđa okrivljenog. Iako smo naveli kako takav vid dobivanja ekstrakta nije najpoželjniji, ne možemo zanemariti činjenicu kako upravo gospodin Luksetić zbog okolnosti u kojima se nalazi je bio primoran raditi isto da bi na kraju ispao kolateralnom žrtvom zakazivanja našeg sustava, smatra glavni urednik Recipea.
Cilj portala je na jasan i sažet način pojasniti temeljne pojmove vezane uz biomedicinu i zdravstvo
S obzirom da smo razjasnili sve nedoumice oko medicinske marihuane, vratit ćemo se još malo na Recipe i njihove ciljeve nakon izlaska na internet.
– Dana 29. siječnja 2019. godine prvi put u javni prostor pušten je novoosnovani i novokomponirani portal Recipe. Peteročlani team koji na svakodnevnoj razini obavještava zainteresirane čitatelje o već uobičajenoj tematici sačinjavaju Andrea Bošković, Lucija Božičević, Đesika Kolarić, Zvonimir Mlinarić te moja malenkost. Cilj portala je na razumljiv, jasan i sažet način pojasniti temeljne pojmove vezane uz biomedicinu i zdravstvo te argumentima se suprotstaviti poplavi dezinformacija u medijskom prostoru. Članovi redakcije svoje članke pišu koristeći se bazama podataka gdje su postavljeni provjereni i recenzirani znanstveni radovi stručnjaka iz cijeloga svijeta te, temeljem njih, oblikuju jednostavnije tekstove namijenjene širim masama čime omogućavaju da znanost bude dostupnija i jasnija, objašnjava Tićak.
Ono što je još pozitivno u cijeloj priči je okolnost da će se sada autori Recipea moći kudikamo češće obraćati javnosti. Naime, do sada je časopis izlazio tek jednom godišnje pa se recimo aktualne teme (tipa Huanito) tom frekvencijom jednostavno nisu mogle popratiti.
Redakcija Recipea
No, osim članaka iz struke, u časopisu će objavljivati i drugovrsne teme.
– Bitno je naglasiti kako je urednik časopisa Recipe punopravni član vodstva Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske upravo zato što časopis predstavlja službeno glasilo Udruge. U okviru istoga, osim članaka vezanih za Udrugu, nalaze se i teme iz znanosti, pretežito biomedicinskog područja, studentskog života te života Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govori nam Borna Tićak.
Na kraju urednik Recipea napominje, kako su kritike portala za sada mahom pozitivne, a veliku podršku u radu imaju i od fakulteta.
– Moram napomenuti kako pozitivni komentari i povratne informacije vezani uz portal dolaze sa svih strana, tako i od zaposlenika Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Profesori, docenti, asistenti pohvaljuju rad redakcije te potiču na daljnji angažman i pisanje, zaključuje Tićak.
