Student otkrio kako izgleda studiranje na Medicinskom u Osijeku: Nastava je u turnusima, ima vremena i za izvannastavne aktivnosti
Diploma medicinskog fakulteta otvara mogućnost sigurnog zaposlenja zbog čega je privlačna brojnim studentima koji su oduvijek imali sklonost ka poslu liječnika. Premda studenti uglavnom gravitiraju prema Zagrebu, Rijeci i Splitu, maturanti imaju mogućnost na svoju listu prioriteta uvrstiti i Medicinski fakultet Osijek. Da bismo doznali kako je studirati ondje, razgovarali smo s Lukom Medićem, studentom treće godine medicine na MEFOS-u.
Piše: Goran Terzić
Medicinski fakultet Osijek|foto: MEFOS, Facebook
Odabir fakulteta nije nimalo jednostavan zadatak. Preferencija je mnogo pa je potrebno razumno filtrirati izbore i popis svesti na nekoliko optimalnih opcija. Da bismo vam pomogli u stvaranju realnih očekivanja o fakultetu i objektivnom rangiranju izbora, iz prve ruke donosimo vam iskustvo studiranja na Medicinskom fakultetu u Osijeku.
O medicini kruže priče da je jedna od najcjenjenijih i najisplativijih djelatnosti. Mnogi učenici već od ranog djetinjstva maštaju o liječenju i rehabilitaciji bolesnih osoba. Uostalom, tko se nije igrao liječnika kada je bio mali? Ako te oduvijek intrigiralo bolničko okruženje, a pritom voliš mirne gradove smještene na ravnici – ovaj je tekst za vas. Jedno od hrvatskih sveučilišta koje pruža mogućnost studiranja medicine jest Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Medicinski fakultet Osijek (MEFOS) educira buduće liječnike i druge medicinskih djelatnike, nastavnike i znanstvenike te potiče provođenje znanstvenih istraživanja. Kako je navedeno na web stranici fakulteta, obrazovanje koje nudi temelji se na suvremenim postupcima podučavanja, humanosti i strogim etičkim načelima. Stvara bazu za cjeloživotno učenje, no prvenstveno brine da studenti nauče primjenjivati medicinske postupke u svrhu dijagnosticiranja, prevencije i liječenja bolesti. Svaku od navedenih tvrdnji svojim nam je iskustvom potvrdio Luka Medić, student 3. godine medicine na osječkom MEF-u.
Ljubav prema medicini dolazi iznutra
Luka je jedan od onih koji su odmalena osjećali poziv za medicinu. Jednostavno, bolnice su mu oduvijek bile drage i ondje se osjeća sigurno. Da bi ponudio zadovoljavajući odgovor na pitanje o izvoru ljubavi prema medicini, prisjetio se priče iz djetinjstva.
– Mama ima tradiciju prepričavanja mog djetinjstva kad god se u njenom društvu spomene moj studij, a najdraža priča joj je kako sam svaki put plakao kada bismo išli iz bolnice natrag doma. Kroz godine ta mi je priča prirasla srcu i podsjeti me da sada živim svoj san iz djetinjstva, prisjeća se Luka napominjući da je medicina isključivo unutarnji poziv.
Budući da je imao odlične rezultate, Luka je mogao upisati medicinu na bilo kojem sveučilištu. S obzirom da živi u Osijeku, pomalo ga je privlačila promjena načina života, no zaključio je da ipak nije spreman napustiti poznato okruženje.
– Vjerujem da je i ostale pri odabiru fakulteta privlačilo isto što i mene u Zagrebu – brojnost sadržaja, aktivnosti i profil stanovništva. I otišao sam na prijemni ispit u Zagrebu. Iz nekog razloga htio sam imati i tu mogućnost. Kada sam vidio da sam primljen, još sam se malo dvoumio, no na kraju je ipak prevagnuo Osijek. Osijek je zaista grad po mjeri čovjeka, a u posljednjih nekoliko godina postaje pravi studentski grad koji nam nudi sve što trebamo. Presudan faktor za mene na kraju su bila iskustva starijih kolega koji su bili zadovoljni svojim izborom MEFOS-a, kaže Luka.
Manje studenata, ali individualniji pristup
Zbog svoga izbora nikada nije požalio, smatrajući da razlike među medicinskim fakultetima u Hrvatskoj ne bi smjele biti velike.
– Smatram da su medicinski fakulteti u Hrvatskoj dosta ujednačeni što se tiče kvalitete. Svi imaju mane i vrline. Ono što jednom nedostaje, drugi nadopunjuje i obrnuto. Liječnik je liječnik gdje god dobio diplomu. Ono što ga čini izvrsnim nije na papiru ili u instituciji. Većina mojih prijatelja studira sa mnom u Osijeku, no naravno ima ih nekolicina koji su svoj put nastavili u Rijeci, Splitu ili Zagrebu. U razgovoru s njima zaista ne vidim nikakve razlike u znanju. Činjenica da razlike u znanju nema govori o tome da biti uspješan student ipak najviše ovisi o pojedincu i njegovoj želji da nauči i uspije, ističe Luka.
Nakon završene tri godine fakulteta, Luka tvrdi da je zaista zadovoljan svojim izborom i onime što mu fakultet pruža. Kao jedini nedostatak osječkog MEF-a ističe promjenjiv raspored zbog profesora koji rade kao liječnici u KBC-u, stoga nastava u velikoj mjeri ovisi o njihovom rasporedu obaveza u bolnici. No, svaki student ipak razumije da pacijent mora biti na prvom mjestu, tako da raspored ne doživljava kao ogroman problem. Kao najveću prednost obrazovanja na MEFOS-u ističe turnusnu nastavu.
– Kao najveću prednost MEFOS-a izdvojio bih turnusnu nastavu koja nam omogućava da slušamo jedan po jedan kolegij i položimo ga odmah po završetku. To nam daje priliku da rješavamo jedan po jedan ispit i riješimo se stresa koji ide uz ispitne rokove. Budući da se u Osijeku upisuje najmanja kvota studenata po godini, smatram da se u nastavi osjeti individualniji pristup koji nam omogućava bolju povezanost s profesorima i kolegama, a nadam se da će se to kasnije osjetiti i u radu s pacijentima, ističe Luka.
Uz brojne obveze nađe se vremena i za razonodu
Budući da uz diplomu želi skupiti i iskustvo, Luka se uključio u hrpu izvannastavnih aktivnosti u organizaciji fakulteta i uz financijsku te logističku potporu grada. Uglavnom se radi o udrugama koje organiziraju raznovrsne projekte edukativnog i praktičnog karaktera. Neke od njih su: Međunarodna udruga studenata medicine Hrvatske (CroMSIC), Hrvatska udruga studenata medicinsko laboratorijske dijagnostike (CMLDSA), Osijek Student Congress (OSCON), Sport MEFOS, Studentske sekcije (SENZOS, FIZIOS,…), demonstrature, a tu je i mnoštvo prilika za znanstvenu djelatnost.
– Lokalni sam dužnosnik za spolno i reproduktivno zdravlje u CroMSIC-u, član organizacijskog odbora OSCON-a, član Sekcije za neuroznanost te član Sekcije za fiziologiju i imunologiju. Demonstrator sam na tri kolegija i predsjednik Studentskog zbora. Sve su ovo aktivnosti koje jako volim i čine me boljim, a to je ono što sam očekivao od samog početka studiranja, kaže Luka.
Lokalna skupština CroMSIC-a | foto: CroMSIC Osijek
Iako priznaje da mu uz fakultetske i izvannastavne obveze ne ostaje puno vremena, ovaj ambiciozni student ipak tvrdi da u raspored uspijeva uvrstiti sve želje. Također, smatra da Osijek ima itekako privlačnu ponudu zabavnih sadržaja za studente.
– Nemam puno slobodnog vremena, ali taman dovoljno za studentski posao, tu i tamo koji martini i putovanja. Zabavni sadržaj za studente jednak je kao i u ostalim većim gradovima. Klubovi, kafići, organizirane aktivnosti kao što je studentska roštiljada, Osječko ljeto kulture, Osječko ljeto mladih, nabraja Luka.
Uz dobro društvo i radne navike lako se snaći
Da biste bolje razumjeli što se očekuje od studenta na MEFOS-u i koliko su obveze zahtjevne, Luka je odlučio podijeliti nekoliko korisnih savjeta za nove studente.
– Svatko tko upisuje medicinski fakultet treba odmah shvatiti ozbiljnost zanimanja za koje se obrazuje i ponašati se u skladu s tim. To ne znači smrt društvenog života i prestanak zabave, ali određena odgovornost treba postati svakodnevica studenta svakog fakulteta. Ima li puno odricanja ovisi o tome čime se baviš prije fakulteta. Za mene je jedino odricanje bilo ono od kreveta. Što se tiče onih koji nam u Osijek dolaze iz drugih mjesta, početak fakulteta iznimno je težak period kao i sama selidba u novu okolinu. Kada to dvoje spojimo čini nam se da je pred nama velika prepreka, no to je daleko od stvarnosti. Osijek je divan studentski grad i svatko tko u njega dođe studirati vjerujem da će biti iznimno zadovoljan. Prvih par mjeseci privikavanja na opseg gradiva i novu okolinu svako su zahtjevan zadatak, no to je po mom mišljenju samo mala cijena koju treba platiti za sve ono prekrasno što dolazi nakon, kaže Luka.
OSIJEK STUDENT CONGRESS | foto: Luka Medić
Dakle, za dobar start potrebno je početi učiti na vrijeme i okružiti se dobrim društvom. No, s obzirom na kompleksnost zanimanja i odgovornost liječnika, fakultet bi trebali zaobići oni koji vlastiti život žele zadržati za sebe. S obzirom na to da će na fakultetu provesti najmanje šest akademskih godina, budući studenti trebaju shvatiti da MEFOS nije samo zgrada, odnosno institucija. Naime, socijalizacija je u medicini ključna.
– Fakultet čine ljudi, profesori, osoblje i studenti. To je ono što meni studiranje čini posebnim, iskustva s kolegama i pacijentima, kave nakon predavanja, ljetne prakse, sve je to ono što će nas jednog dana učiniti odličnima, ističe Luka.
Siguran posao koji te čini boljim čovjekom
Česta asocijacija na medicinu jest sigurno zaposlenje. Tako se i Luka odlučio osvrnuti na situaciju u hrvatskom zdravstvu te ljubiteljima medicine dati razlog više za upis studija.
– U zemlji u kojoj krvarimo liječnike i ne možemo ih nabaviti dovoljno, svaka osoba s diplomom medicinskog fakulteta konkurentna je na tržištu rada i posao će pronaći odmah po završetku studija. Taj posao možda neće odmah biti u grani u kojoj su se zamišljali, ali medicina te u puno slučajeva iznenadi. Na kraju se pronađeš tamo gdje si bio siguran da nećeš otići, kaže naš sugovornik.
No, mnogi se pitaju isplati li se mučiti s ‘teškim’ studijem samo radi sigurnog posla kojeg mogu steći i u drugim granama. Uz to, mlade zabrinjava količina odgovornosti i stručnosti koju je neophodno steći za vrijeme školovanja.
– Iz osobnog iskustva i iskustva svojih najbližih prijatelja mogu reći kako je medicina zaista unutarnji poziv, a upravo bi tako i trebalo biti. Nema drugih razloga koji ti mogu vratiti sve neprospavane noći, sav stres i uzrujavanje pred ispit kao da ti je prvi. Istina je da nas ništa prije fakulteta, a možda čak ni fakultet, ne pripremi na odgovornost koju ćemo jednog dana nositi sa sobom. Vjerujem kako ćemo jednog dana, suočeni sa svojim znanjem i strahovima, shvatiti u potpunosti tu odgovornost koja će nas, nadam se, motivirati da budemo bolji, ističe ovaj student medicine.
Kako izgleda liječnikov radni dan?
Nakon trogodišnjem iskustva studiranja, Luka je imao priliku bar plastično okusiti sve ono što ga jednoga dana čeka. Iz toga izvodi definiciju prema kojoj je medicina često stil života.
– Medicina je rijetko posao, a najčešće stil života pa liječnicima moramo malo popustiti ako nekada ne znaju razdvojiti posao od života, uzevši u obzir da je njima između ta dva pojma najčešće znak jednakosti. Raditi u zdravstvu iznimno je zahtjevno, veliki broj pacijenata, svatko sa svojom pričom, koja je rijetko kada jednostavna… Pacijenti ostave otisak na zdravstvenim djelatnicima koji, bez obzira na težinu slučaja, sljedeći moraju dočekati jednako spremni, hrabri i bistre glave, kaže Luka.
Za sam kraj, Luka se osvrnuo na status koji uživaju studenti medicine. Nije neobično da ih ostali studenti smatraju discipliniranima, inteligentnijima ili vrjednijima. Što o tome misli naš sugovornik?
– Često nas se izdvaja, daje nam se status koji nije stvaran, a na kraju nam se dodijele i titule umišljenika, egoista, itd… Stigma koja se stvara oko studenata medicine itekako je stvarna i toliko ustaljena da se najčešće ni ne primjećuje. Ali svako ono ‘doktore’, ‘on ti studira medicinu’ i susjedovo ‘boli me noga, što mi je?’ vremenom dovodi do toga da se počnemo ponašati u skladu s tretmanom koji nam se nameće od početka studija. Kao i svi ostali studenti, mi smo samo studenti, a stigma i egoizam povezani sa zanimanjem uzrokovani su društvom, a ne većom vrijednošću studenta medicine nad studentima drugih fakulteta, zaključuje Luka.
