Studente koji kritiziraju menzu nagrađuju besplatnim smještajem u domu: Detalje otkriva njihov predstavnik
U suradnji Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu i tamošnjeg Studentskog centra nastala je aplikacija ‘Ocijeni spizu, nagrada je blizu’ u kojoj studenti ocjenjuju, odnosno kritiziraju menze. Kako nam je otkrio predsjednik Studentskog zbora Jerko Šarić, ove godine one najaktivnije u tom zadatku nagradit će besplatnim smještajem u studentskom domu ili putovanjem u inozemstvo. Jerko nam je pojasnio i da drugim studentskim centrima u Hrvatskoj nedostaje kreativnosti oko prehrane, ali i da nije siguran hoće li izgradnja novog studentskog doma u potpunosti riješiti problem studentskog stanovanja u Splitu.
Student četvrte godine Pravnog fakulteta u Splitu Jerko Šarić predsjednik je Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu od studenog 2022. Trenutno je u svom drugom mandatu, a redakcijski posjet Splitu značio je razgovor s njime o svim aktivnostima splitskog sveučilišnog Studentskog zbora o kojima redovito izvještavaju na svojim društvenim mrežama.
Najavljene Europske sveučilišne igre u Splitu 2028., pojasnio je Jerko, trebale bi ubrzati mnoga infrastrukturna rješenja
Nakon što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja prošle godine objavilo da će dijelu studenata podstanara davati subvencije za najam od 60 eura, Jerko je sa svojim kolegama u Studentskom zboru krenuo razmišljati kako bi taj iznos mogao biti veći. Odlučio se javiti Gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji s prijedlogom da oni dodaju još koji euro studentima na iznos Ministarstva.
– Grad nam tada nije izašao u susret jer je bilo prekasno zbog proračuna, ali županija jest i to s 40 eura za studente. Dakle, Ministarstvo je dalo 280 studenata u Splitu 60 eura subvencije za najam i to preko natječaja koji je proveo Studentski centar, a županija je na to dodala još 40 eura. Ukupno je to 100 eura za splitske studente. Ja sam još dodatno poslao mailove svim gradonačelnicima ne bi li i oni nešto nadodali. Studenti podstanari iz Vrgorca dobili su dodatnih 30 eura, bez obzira na to studiraju li u Splitu, Zagrebu ili negdje drugdje, objasnio je Jerko.
Najavljene Europske sveučilišne igre u Splitu 2028., pojasnio je Jerko, trebale bi ubrzati mnoga infrastrukturna rješenja. Nada se da će na splitskom kampusu za godinu i pol niknuti novi studentski dom koji bi trebao imati 700 ležajeva s jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. Naime, lani je u Splitu bez studentskog doma ostalo gotovo 1.000 studenata, a za trosobni stan treba izdvojiti 800 eura mjesečno, odnosno 200 do 250 eura po osobi mjesečno.
– Iako ni gradnja novog studentskog doma neće u potpunosti riješiti problem. Samim povećanjem kapaciteta na natječaj za studentski dom javit će se oni koji su prije mislili da nemaju šanse tako da će i dalje postojati velik broj onih koji neće dobiti dom. Zbog toga sa Sveučilištem radimo na skraćivanju akademske godine. Rijetki su oni koji nakon 1. lipnja u Splitu imaju smještaj. Onda se moraju vraćati kućama, spavati kod prijatelja i to sve usred ispitnih rokova što je stresno. Kada bi studenti s obvezama umjesto 10. srpnja završavali barem u lipnju, izbjegao bi se taj problem. Već ove godine pojedini fakulteti završit će sve rokove do 20. linja što je ranijih godina bilo nezamislivo, naveo je Jerko.
‘Potičemo studente da kritiziraju menzu, mogu dobiti i besplatno putovanje’
Kako je početkom kalendarske godine porastom minimalne plaće u Hrvatskoj narasla i studentska satnica, Jerko je odmah iskazao zabrinutost da bi studenti mogli postati neisplativa radna snaga zbog stranih radnika. Jerko nam je pojasnio da znaju dobiti žalbe poslodavaca koji rade sa studentima jer se oni smatraju nezaštićenima.
– Naravno, mi smo tu da štitimo studente i jesmo za povećanje satnice. No, zasigurno se smanjio broj poslova koji se nude preko student servisa. Poslodavci sad za neke određene poslove radije traže studente preko studentskih grupa na crno da izbjegnu proviziju koju plaćaju studentskim centrima. Ja to primijetim na porukama koje dobivam od studenata i poslodavca da im nađemo nekog da nosi namještaj i slično. Povećanje nije loše, treba to pohvaliti. Ali, mi tu moramo znati da samo povećanje satnice treba značiti i povećanje studentskih limita da država ne uzme tu razliku. Limite treba povećati, slali smo Ministarstvu prijedlog, oni se i jesu povećali, ali potreban je razgovor i više sastanaka, rekao je Jerko.
Ideja je i Hrvatskog studentskog zbora, u kojem je Jerko zamjenik predsjednika, da studentski rad ulazi u mirovinski staž. Jerko smatra da to nije pošteno primjerice prema studentima medicine koji ne stignu raditi zbog fakultetskih obveza. Zato on predlaže da same godine studiranja ulaze u staž. Primjerice, da tri godine studiranja znače tri godine mirovinskog staža. Ono o čemu se na Hrvatskom studentskom zboru često raspravlja, naglasio je Jerko, jest i pitanje studentske prehrane te menzi.
– Mi često provodimo ankete o menzama u Splitu i studenti su zadovoljni. Žalili su se na dugo čekanje u redovima, no i to smo riješili tako da smo detektirali kada najviše studenata dolazi u koju menzu i u tim terminima povećamo broj blagajna koji rade i tako rasteretimo redove. Moram pohvaliti ravnatelja SC-a koji danonoćno radi, s njime smo uveli i aplikaciju ‘Ocijeni spizu, nagrada je blizu’ gdje studenti ocjenjuju, odnosno kritiziraju menze. Oni najaktivniji ove godine mogu osvojiti besplatni smještaj u domu. Oni koji ne ostvare pravo na smještaj u domu mogu osvojiti putovanje u jednu državu koja je član sveučilišne SeaEU alijansi. Potičemo studente da kritiziraju menzu, objasnio je Jerko.
Jerko smatra da drugim studentskim centrima nedostaje kreativnosti oko prehrane
Jerko nam je spomenuo i da će Kineziološki fakultet dobiti novu kantinu, da se na FESB-u radi dokumentacija za novu menzu, a povratak kantine planira se i na Pravnom fakultetu. S obzirom na to da se na menze od splitskih studenata puno više žale zagrebački studenti, a zagrebački SC izgovor često pronalazi u puno većem broju studenata u Zagrebu, Jerka pitamo je li to opravdan argument.
– Dapače, ja mislim da je Zagreb u prednosti jer ima veći broj studenata. Ako Studentski centar dobro posluje, njima je u interesu da što više jedete u menzi jer time oni više zarade. Problem je što je hrana u menzi skuplja za proizvesti nego za prodati. Treba napraviti ono što smo mi u Splitu, a to je omogućiti skuplja jela studentima, a zaradu donijeti na nekim drugim jelima koja su na 50 posto subvencije. Tako možete komercijalizirati menzu. Mi imamo vjenčanja u menzi, tako se ostvare sredstva. Mi i dalje imamo pohane lignje koje su SC-u skuplje za proizvesti nego za prodaju. Studenti nisu zakinuti za komercijalni rad SC-a koji ide u prilog studentima, objasnio je Jerko i dodao da bi Zagrebu trebalo novih lica koji bi takvo što u Studentskom centru pokrenuli.
Smatra i da drugim studentskim centrima nedostaje kreativnosti. U splitskim menzama možete pojesti tortilju s piletinom i prilozima iako tog jela nema u meniju Pravilnika o studentskoj prehrani. To je zato što se takvo jelo kombinira od drugih jela iz ponude i tako se napravi tortilja. Studentski zbor u Splitu kontinuirano osigurava i menstrualne potrepštine na fakultetima i u studentskim domovima.
– Menstrualno siromaštvo velik je problem, za studentice je to veliki trošak i to je minimalno što možemo napraviti. Nama se javljaju brojne velike kompanije za suradnju kako bi se reklamirale kroz naš Studentski zbor. Mi smo to postigli i zbog dobre suradnje sa SC-om i rektorom, opisao je Jerko.
Jerko smatra da članovi Studentskog zbora ne bi trebali biti članovi političkih stranaka
Rad Hrvatskog studentskog zbora (HSZ), koje je koordinativno tijelo svih studentskih zborova, Jerko opisuje prije svega kao mjesto razgovora i razmjene iskustva. Razinu promjene koju takvo tijelo može postići ne smatra prevelikom.
– Predsjednica Studentskog zbora u Zagrebu najjača je figura koja može pridonijeti promjenama uz našu podršku. HSZ zahtijeva određene promjene u strukturi i broju članova. U ovom obliku već dugo funkcioniramo, nadam se da će se to promijeniti u budućnosti, napomenuo je Jerko.
Jerko je bio i međunarodni tajnik Europske studentske unije i objasnio nam je da studentski predstavnici u drugim zemljama za svoj rad budu nagrađeni prosječnom plaćom ili slobodnom studijskom godinom. Smatra da bi takvo što u Hrvatskoj dodatno angažiralo studente za rad. Mišljenja je i da članovi Studentskog zbora ne bi trebali biti članovi političkih stranka zbog percepcije u javnosti, iako takvi primjeri, priznaje, postoji. No, on i drugi članovi splitskog Studentskog zbora, objasnio nam je, ne djeluju u političkim strankama. Pojavu splitskog rektora na skupu HDZ-a kratko je komentirao kao rektorovu odluku u svoje slobodno vrijeme. Jerka, koji inače dolazi iz Vrgorca, pitamo kako je studirati na splitskom Pravnom fakultetu.
– Fakultet je težak, ali i cijenjen. Dobar je jer se vrednuju starije vrijednosti koje su dobre, zna se odnos profesora i studenata. Predavači su kvalitetni, demonstrator sam već dvije akademske godine na Katedri za građansko pravo, kolegij Građansko pravo 1 kod profesorice Blanke Mateše. Teško je uskladiti obveze jer imate vježbe i predavanje, ja i obveze za Studentski zbor, no često mi izlaze u susret i uz komunikaciju se može sve napraviti, zaključio je Jerko.