Studenti bijesni na novi zakon: Gube pravo na psihološku i zdravstvenu pomoć, konzultacije, mentore?

A- A+

6. travnja 2022.

Faks

Duje Kovačević

A- A+

Psihološka i zdravstvena pomoć, konzultacije i mentorski rad, sudjelovanje u radu studentskih organizacija, odlučivanje na fakultetima. Prava su to koja su, iz ovog ili onog razloga, izostavljena iz Nacrta novog Zakona o visokom obrazovanju koji samo što nije ušao u javno savjetovanje. Studenti su bijesni, pozivaju na prosvjed, a njihovi predstavnici nam objašnjavaju zašto je problematično više eksplicitno ne navoditi određena studentska prava i kako to može, zapravo, biti opasno.

Studentski centar Zagreb
Foto: Ramona Ščuric, srednja.hr

Studentski zbor, u kojem sjede glavni predstavnici zagrebačkih studenata, na društvenim je mrežama objavio svoj osvrt na Nacrt novoga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je pripremila administracija ministra Radovana Fuchsa. Ta je njihova objava postala – viralna.

Briše se pravo na zdravstvenu, psihološku pomoć, konzultacije…

To ni ne čudi s obzirom na činjenicu da su se u zakonskom nacrtu, među pravima i obvezama studenta, u odnosu na važeće propise, jednostavno ‘izgubila’ neka prava. Tako se u nacrtu koji samo što nije pušten u savjetovanje s javnošću, briše pravo studenata na konzultacija i mentorski rad, na zdravstvenu i psihološku pomoć, na sudjelovanje u radu studentskih organizacija. Osim toga uvodi se i odredba da svaki redoviti student ima pravo tek jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

– Brojni studenti zbog akademskog stresa, obaveza, a posebice zbog posljedica pandemije pokazali su potrebu za psihološkom pomoći. Na Sveučilištu nema dovoljnih kapaciteta za pomoć i većina sastavnica nema osigurane psihologe, stoji u osvrtu Studentskog zbora.

Zbog svega navedenoga, dodaju, potpuno brisanje prava studenata na psihološku skrb smatraju ‘nedopustivim i štetnim’.

– Umjesto propisivanja obvezne psihološke podrške na svim sastavnicama, odnosno zadovoljavanje potrebnih kapaciteta, studentima se ukida i nedostatni minimum koji trenutno imamo, stoji u osvrtu studentskih predstavnika.

Upravo je pitanje psihološke pomoći studentima ono što je odjeknulo na društvenim mrežama i zbog čega su brojni korisnici, uključujući i neke influencere, podijelili ovu objavu.

‘Svi se pitamo zašto nam se ukida to pravo?’

Studenti se pitaju i što je s pravom na sudjelovanje u radu studentskih organizacija. Studentski zbor smatra se oblikom studentske organizacije, a zapravo se radi o predstavnicima izabranim na studentskim izborima koji su de facto jedini predstavnici studenata na visokim učilištima – bilo visokim školama, fakulteta, veleučilištima ili sveučilištima. Kako se iz zakonskog nacrta izostavlja eksplicitno navedeno pravo na sudjelovanje u radu studentskih organizacija, pitanje je što će to značiti za studentske predstavnike u budućnosti.

Iz Studentskog zbora upozoravaju da je člankom 43. Ustava Republike Hrvatske građanima jamči organiziranje kako bi zaštitili svoja socijalna, gospodarska, politička i druga uvjerenja, a smatraju da studentske organizacije, kao oblici udruženja, spadaju pod to ustavno pravo.

– Ukidanjem predstavničkih tijela studenata više se u institucijama neće moći čuti stav i glas studenata. Studenti više nisu saveznici visokog obrazovanja, već njihov proizvod bez imena i glasa. Brojni studenti stječu poznanstva i usavršavaju praktične vještine kroz rad u studentskim udrugama. Svi se pitamo zašto nam se ukida pravo na navedeno, stoji u osvrtu studentskih predstavnika.

View this post on Instagram

A post shared by Studentski zbor UNIZG (@szzg.unizg)

Pričali smo sa studentskom predstavnicom

O ostalim smo, de facto, izostavljenim pravima studenata razgovarali s Brunom Bandulom, potpredsjednicom Studentskog zbora. U zakonskom nacrtu su, kaže nam, jasno izostavljena prava koja studenti imaju po važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i to je jednostavno problematično.

Prava na konzultacije i mentorski rad ne bi se trebala odnositi samo na mentoriranje pri završnim i diplomskim radovima i stoga je, ističe, važno da postoji odredba koja uređuje to studentsko pravo. Kada je u pitanju zdravstvena pomoć, već sada imamo problematičnu situaciju gdje studenti iz udaljenih krajeva nemaju svoje liječnike. Trenutno se radi na tome da se otvori studentska ambulanta, pa i poliklinika, ali izostavljanjem te odredbe iz zakonskog nacrta, pitanje je hoće li realizacija tog projekta, i na koji način, uopće biti moguća.

Zakonski nacrt uvodi i novu odredbu o studiranju u redovnom statusu. Prema novopredloženoj odredbi, redovni studenti imaju pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Premda to naizgled možda i ne djeluje dubiozno, Bandula upozorava da su uvjeti studiranja na različitim fakultetima neujednačeni. Negdje studenti imaju priliku položiti neki kolegij kroz kolokvije i više ispitnih rokova u jednoj godini; na nekim studijima, primjerice, uopće nema kolokvija.

Neki studenti bi se našli u teškoj situaciji

Isto tako, napominje, moguće je zamisliti situaciju u kojoj student ne položi tek jedan kolegij od par ECTS-a, no ako ga ne položi, a to je uvjet za upisivanje kolegija s više godine, naći će se u dosta nezavidnom položaju. U tako zamišljenom scenariju, koji je i više nego moguć, student bi, zbog jednog nepoloženog kolegija, bio u zaostatku i po cijelu godinu studija. To, drugim riječima, znači da bi neke kolegije priliku imao položiti unutar samo jedne godine, a to je nedopustivo.

Da su uvjeti studiranja i polaganja ispita, pa tako i uvjeta za upis kolegija u višoj godini – ujednačeni – tada bi se eventualno moglo razgovarati o ovoj odredbi. No, dokle god je sve neujednačeno i sustav, u neku ruku neuredan po tom pitanju, propisivati da se najviše jednom može ponoviti svaka studijska godina je, smatra, neprikladno. Osim toga, nepoštivajući bolonjske procese ovime bi se vratili u neki stari sustav u kojem nije bilo ECTS-a.

DANAS IMAJU SASTANAK S MINISTROM

Studentski zbor zagrebačkog sveučilišta, prepričava nam potpredsjednica Bruna Bandula, na sjednici skupštine već je izglasao reakciju na zakonski nacrt. Ministarstvu Radovana Fuchsa poslali su svoje primjedbe te zatražili sastanak. Jedan su sastanak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kaže nam, već imali, a drugi će se održati danas poslijepodne, upravo oko točaka u zakonskom nacrtu koje muče studente. O svemu se i šire raspravljalo na sjednici Hrvatskog studentskog zbora, a podršku je, osim kolega na nacionalnoj razini, izrazio i Europski studentski zbor.

Već ih je 5.000 potpisalo peticiju protiv novog zakona

Nakon što smo razgovarali sa studentskom predstavnicom, priča se još više zakotrljala. U međuvremenu nam se javila Mateja Miličević, studentica Pravnog fakulteta u Splitu, koja je sinoć oko 19 sati pokrenula peticiju protiv novog zakonskog nacrta u kojem, kako navodi, studenti gube gore navedena prava – od zdravstvene i psihološke pomoći do konzultacija i sudjelovanja u radu studentskih organizacija.

Ta je peticija, doslovno preko noći, skupila oko 5.000 potpisa. Studenti su zabrinuti da sada više neće imati pristup psihološkom savjetovanju, koje je nekima od njih puno pomoglo, a studenti s težim oblicima bolesti zabrinuti su da ih, primjerice, liječnici u studentskim gradovima više neće htjeti pregledavati. Istini za volju, prava studentska ambulanta zasad sigurno postoji na riječkom sveučilištu, a koliko nam je poznato, drugdje su rijetko uspostavljene, uz iznimku liječnika u studentskim domovima. No, kako navode studentski predstavnici, potpunim micanjem prava na zdravstvenu pomoć iz novoga zakona propusti da se oforme adekvatne ambulante bi se samo ozakonili.

Studenti se na društvenim mrežama pitaju je li se netko s njima šali, drugi naglašavaju kako nije ni čudo što mladi odlaze iz države, a treći se, pak, pitaju kad će se organizirati prosvjed zbog ukidanja prava studenata. O svemu ovome inače smo, u dva navrata od jučer, kontaktirali Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Njihove ćemo odgovore, kada ih dobijemo, objaviti na portalu srednja.hr.