Studenti ekonomije osmislili plan kako državu dovesti u suficit do 2020. godine
Dvojica studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ivan Majić i Matej Bule javnosti su predstavila plan smanjenja rashoda proračuna i stabilizacije javnih financija u sklopu okruglog stola u organizaciji udruge poreznih obveznika Lipa. Da će izazvati toliki publicitet, nisu očekivali, bili su sretni što imaju prilike izlagati pred uvaženim ekonomskim stručnjacima, a na kraju su svojim radom posramili političku scenu.
Matej Bule i Ivan Majić| Screenshot Youtube
Ivan Majić i Matej Bule studenti su Ekonomskog fakultetu u Zagrebu. Dvojac se javnosti predstavio u sklopu okruglog stola u organizaciji udruge poreznih obveznika Lipa, predstavivši plan smanjenja rashoda proračuna i stabilizacije javnih financija, kojim su izazvali neočekivan publicitet.
Neočekivan publicitet
Studentski dvojac već na četvrtoj godini Ekonomije svojom idejom o smanjenju rashoda proračuna i stabilizaciji javnih financija izazva veliki publicitet. Ideja o izradi plana nastala je u jednome razgovoru s Davorom Huićem, direktorom udruge Lipa.
– Želja je bila da raspravu o proračunu konkretiziramo, a ne da se neodgovorno nabacujemo brojkama o potrebnom smanjenju rashoda, kaže Matej.
Ovakvome se publicitetu, kaže, nisu nadali, dovoljna im je nagrada bila prilika da svoje ideje izlažu pred uvaženim ekonomskim stručnjacima. S jedne im je strane drago da je njihov trud zapažen, no žalosti ih činjenica da dovoljno pažnje ne dobivaju oni koji su daleko pozvaniji i stručniji da govore o tim pitanjima.
– Javni dug i posljedice koje on nosi sa sobom, tiču se apsolutno svakog stanovnika ove zemlje, želio on to ili ne. Zato je zaista čudno da još uvijek dovoljan medijski prostor nisu dobili oni koji su posvetili karijere istraživanju tih problema, komentira Matej.
Trenutna je situacija u državi teška, stoga zahtijeva najteže poteze, smatra ekonomski dvojac. Javni je dug posebno visok i nema naznaka da će prestati rasti, stoga je nužno napraviti zaokret.
Do 2020. u suficitu
Plan ima pet ciljeva, među kojima se ističe stabilizacija javnih financija i udjela javnoga duga u BDP-u, dok su nešto manje važni smanjenje udjela javnoga sektora u BDP-u, porezno rasterećenje, poboljšanje kreditnog rejtinga i poticaj oporavku tržišta kapitala.
– Plan bi se provodio s po tri mjere na rashodovnoj strani proračuna te s tri mjere na prihodovnoj strani. Također, uključuje tri institucionalne mjere u području upravljanja javnim financijama koje trebaju spriječiti ponavljenje neravnoteže u fiskalnom sustavu ili ih barem ublažiti, komentira Matej.
Kako je plan četverogodišnji, 2020. godine uz ispunjenje pretpostavki ovoga plana Hrvatska bi imala suficit u proračunu i institucionalni okvir koji u značajnoj mjeri ograničava proračunski populizam.
– Bolja fiskalna pozicija znači manju premiju rizika i bolji kreditni rejting kako same države, tako i ostalih gospodarskih subjekata. To vodi i ka nižim kamatnim stopama, većoj gospodarskoj aktivnosti te zapravo puno zdravijoj ekonomiji, negoli je to slučaj danas kad se ona stimulira prevelikom i neodrživom razinom državne potrošnje, smatra Matej.
Plan podrazumijeva i institucionalne mjere, koje se odnose na tri promjene, već dokazano pozitivnih praksi u drugim zemljama. Radi se o agenciji za upravljanje javnim dugom, neovisnim uredom za proračun i fiskalnim pravilom u ustavu.
– Potrebno je profesionalizirati upravljanje samim javnim dugom što bi bio zadatak agencije. Zatim potrebno je bolje pratiti proračunski proces, fiskalne učinke novih zakona itd., što je zadatak neovisnog ureda za proračun, i u konačnici, potrebno je postaviti numeričko pravilo u ustav koje ograničava mogućnost deficita proračuna. Sva su rješenja već viđena u mnogim razvijenim zemljama, komentira Matej.
Mladi nisu uključeni u rješavanje problema
Kao najveće probleme hrvatskoga gospodarstva izdvajaju veliki i rastući javni dug koji generira rizike i toliko visoke kamatne rashode da destimulira rast ekonomije, a zatim i visoku poreznu presiju, osobito u sferi rada, što nas čini nekonkurnetnima. Opća pravna nesigurnost koja destimulira gospodarsku aktivnost, neefikasan i preglomazan javni sektor te visoka razina korupcije također su izraženi problemi. Mladi se, smatraju, ne angažiraju dovoljno oko ove teme.
– Današnjih 290 milijardi kuna javnoga duga vraćat će upravo oni koji sada spremaju kolokvije, a kako se čini i njihova djeca. Zato je to tema koju treba potencirati, kako bi se barem dijelom ublažili tereti koje ćemo nositi jednoga dana, komentira Matej.
Kada bi nešto trebali sugerirati, kažu, to bi bilo da se ugledamo na bolje i uspješnije zemlje od nas, poput Estonije. Uspješna estonska priča u kojoj se postiglo puno od osamostaljenja upozoravaju, nije avangarda, već priča u kojoj trebamo tražiti pozitivna rješenja.
