Studenti Medicine se požalili: Studiranje im je pokvarilo serije
Oduvijek smo znali da serije, bile one medicinske ili ne, ne odražavaju stvarni život. Ipak, dok ih gledamo mi koji ne studiramo medicinu, često ne doživljavamo neistinite informacije koje nam se prezentiraju kroz simpatične likove. S druge strane, nekim studentima Medicine te su informacije toliko apsurdne da mijenjaju program čim vide medicinske serije. O tome koje su najčešće pogreške u serijama požalila su nam se dva zagrebačka studenta završnih godina, Nikola i Mislav.
Foto: IMDb
Oba studenta ističu kako razumiju da su neki elementi serija potrebni kako bi se pojednostavilo snimanje i slično, no one ih živciraju jer se radi o najosnovnijim stvarima unutar njihove profesije.
U serijama jedan lik radi sve, što je nemoguće
Nikola navodi da se u serijama obično pojavljuje malen broj likova, od kojih su svi osposobljeni za sve, što je u stvarnom životu nemoguće.
– Zadnje kaj sam gledao pa me je bilo naživciralo je da ne shvaćaju da postoji jako puno doktora. Tipa, u Houseu sve radi njih pet. I kolonoskopiju i operacije i radiologiju i sve i svašta. Kužim da to rade jer im je bez uvođenja novih likova jednostavnije snimati, ali bolnice uopće tako ne funkcioniraju, požalio se.
Dodaje kako to uopće nije loša stvar, jer kroz bolnice dnevno prođe mnogo ljudi, kao na pokretnoj traci. Funkcioniranje te trake je moguće samo ako svatko radi jako specijaliziran posao. Primjer toga su liječnici koji, recimo, rade samo ultrazvuk abdomena. No, ljudi ponekad radi serija imaju osjećaj kao da propuštaju nešto jer nitko ne brine o njima na takav način.
Rad u bolnici nije dramatičan
Mislav je istaknuo kako život liječnika u serijama izgleda jako dinamično. Uz to, njihov život se doima prepun drame i romantike, dok je stvarnost puno smirenija od tog. Većina vremena odlazi na papirologiju i tipkanje po računalu.
Foto: IMDb
– Iako je rad s ljudima, medicina je posao kao i svaki drugi. Sve je jako velika rutina koju rijetko nešto razbija. Jedna desetina toga što se dogodi u jednoj epizodi Grey’s Anatomyja ili Dr. Housea, tebi bi se dogodila jednom u dva mjeseca. Događaju se i zanimljive stvari, ali definitivno ne na dnevnoj razini. Većina toga stvarno je jako velika rutina – sastanci, rasprave o pacijentima na stručnim sastancima, tko je išao doma, tko je primljen, kom ćeš dat kakvu terapiju i slično, rekao je Mislav.
Dr House je odavno trebao izgubiti licencu
– Iako ima i u Grey’s Anatomy takvih situacija, House je katastrofičan po tom pitanju. Tipa, provaljivanje u kuću pacijenata, ili kada House uleti naprasito u sobu i pikne pacijenta s nekakvom injekcijom ili napravi nekakvu instant terapiju bez čitanja pacijentu njegovih prava. U stvarnom životu ti imaš toliko papirologije – moraš pričat prvo s pacijentom, pa s njegovom obitelji, pitati žele li neki terapijski postupak, tražiti potpis. Ako to ne napraviš, možeš izgubit licencu i ostat bez posla sam tak, a ovdje se to šakom i kapom radi i oprašta, rekao je Mislav.
Osim što bi njegovi postupci bili nedopustivi u stvarnom životu, s Houseom postoji još još problema.
Ekvivalent Houseu ne postoji u stvarnom životu
Nikolu najviše živcira što se u serijama bolesti prikazuju misterioznima. Ističe kako je određivanje adekvatne terapije veći problem od dijagnosticiranja bolesti.
– Ono što mene najviše smeta je ta neka pretjerana dramatizacija, tipa: ‘joj što je sad tom pacijentu, to nas jako muči’. 98 posto slučajeva koje rješava neka bolnica nisu nikakav misterij nikom. Većina bolesti se dijagnosticira unutar prvih pet minuta, a to je recimo 70 posto bolesti. Sljedećih 20 posto se dijagnosticira u roku prvih četiri sata i u roku prvog dana se identificira 95 posto bolesti, rekao je Nikola.
Osim toga, dodao je kako u stvarnom životu House ne može ni postojati. Ne zato što bi to bio prekompliciran posao, nego zato što nema potrebe da postoji čitav odjel specijaliziran za čudne bolesti. Za većinu bolesti se jednostavno zna koje su.
Nekim serijama ipak možemo oprostiti propuste
Mislav je rekao da postoje serije u kojima propusti nisu važni, jer im je glavni cilj satira. Osim satiričnih serija, kao dobru seriju istaknuo je The Knick.
– The Knick je povijesna serija o jednoj privatnoj bolnici tijekom 20. stoljeća, koja je željela prikazati povijesne probleme medicine u tom periodu. Poput nepostojanja antibiotika, nepoznavanja krvnih grupa, početak primjene radiotehnologije bez adekvatnog osiguranja, tih velikih šefova doktora koji su se mogli baviti kao renesansni čovjek svime i svačime – baš zato jer se malo toga o medicini znalo. Zatim, problemi rasizma i ženskih prava. Meni je sve to bilo zanimljivo jer su oni bar taj povijesni dio uspjeli dobro prikazati, pa im onda možeš oprostiti ostalo, rekao je Mislav.
