Studenti Muzičke akademije dolaze u Lisinski: Poznata su imena ‘rezidencije mladih glazbenika’
Rezidencija mladih glazbenika projekt je kojim će Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski otvoriti vrata prvom profesionalnom nastupu za troje studenata Muzičke akademije u Zagrebu. Ovaj projekt je na 101. obljetnici otvaranja Muzičke akademije najavila ravnateljica Lisinskog, Nina Čalopek. Detalji se još razrađuju, ali naglasak u nastupima će biti stavljen na klasični repertoar. Studentima će pred njihov prvi nastup svojim savjetima pomagati i profesori.
Lisinski i Muzička Akademija pripremaju glazbenu rezidenciju. Foto: Pixabay/Ivor Kruljac (Srednja.hr)/Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski
Studenti i nastavnici zagrebačke Muzičke akademije do kraja 2024. godine će lakše disati. Kako smo ranije pisali, sa Sveučilištem u Zagrebu i Ministarstvom znanosti i obrazovanja (MZO), sklopili su dogovor za financiranje koje će pokriti troškove hladnog pogona i popravaka vodovodnih cijevi koje često pucaju i poplavljuju instrumente koji se koriste u nastavi. Dekan Igor Lešnik upozorio je međutim, kako je riječ o privremenom rješenju te se nada da će Sveučilište potpisati programske ugovore s MZO-om kako bi se osigurala daljnja novčana podrška njegovoj sastavnici.
Uz lijepe vijesti o redovitom grijanju i popravcima zgrade u kojoj studiraju, za studente Muzičke je na 101. obljetnici njihove institucije stigla još jedna lijepa vijest. Bivša studentica, danas ravnateljica Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, Nina Čalopek, najavila je veliku priliku za mlade glazbenike koji se još uvijek školuju.
S početkom iduće koncertne sezone koja će startati krajem rujna, Lisinski će biti domaćin novom programu ‘Rezidencija za mlade glazbenike‘ koja će omogućiti studentima Muzičke akademije njihovo prvo stupanje pred publiku.
Cjelokupno iskustvo profesionalnog glazbenika: Od repertoara do samopromidžbe
U razgovoru za Srednja.hr, Čalopek je navela kako želi Lisinski pretvoriti u platformu za mlade glazbenike gdje će steći nova znanja i izravno iskustva nastupa. Sve je to dio programa s kojim se, kaže, natjecala za poziciju ravnateljice koncertne dvorane.
– Suradnja i nadogradnja bitni su pojmovi za stabilno funkcioniranje kulturnog sektora te je sasvim logično da će oni koji trenutno studiraju na Muzičkim akademijama, ne nužno samo na zagrebačkoj, jednoga dana biti glavni akteri koncertnih pozornica, ne samo Dvorane Lisinski. No iako bi taj korak trebao biti prirodan, on nije ujedno ni lak ni bezbrižan pa s time niti za sve jednako uspješan, Upravo sam stoga ovim programom rezidencija htjela ponuditi cjelokupno iskustvo. Od dogovaranja repertoara, stvaranja što boljih vlastitih PR materijala, prvih komunikacija s producentima, pisanja tehničkih lista ili osmišljavanja nekih novih koncepata i formata prezentacije koncertnog programa do razvijanja kvalitetnog odnosa s publikom. Cijeli je set vještina i znanja koje glazbenici moraju imati osim same briljantnosti i talenta glazbenog izvođaštva, pojasnila je Čalopek na što sve mladi glazbenici trebaju biti spremni.
Pojasnila je i kako je s dekanom Lešnikom već dogovorena rezidencija za troje studenata. Svaki od njih će dobiti po jedan vlastiti koncert, ali ih očekuje i jedan na kojemu će morati surađivati zajedno. Studentima je i zadano da moraju odabrati izazov s kojim se do sada nisu susreli na studentskoj praksi.
– Hoće li to biti koncerti za djecu i mlade ili koncerti koji će interpolirati multimediju ili neke druge umjetničke prakse u klasični glazbeni program ili pak nešto sasvim još neviđeno, na njima je da osmisle. Naravno, uz pomoć stručnjaka same Dvorane Lisinski, ali i mentora koje ćemo angažirati po potrebi, najavila je Čalopek.
Izabrana trojka: ‘Poticanje istraživanja i otvorenosti prema novom ‘
Selekciju studenata je već odradila Muzička akademija a odabrani studenti su violinistica Tao-Yuan Hsiao Elisa, pijanist Arsen Dalibaltayan i bariton Benjamin Šuran. Inicijalni sastanak studenata i Lisinskog je već održan, ali u veljači se sprema novi sastanak o detaljima nastupa. Teme na sastanku će biti način rada, konkretni termini, repertoar i koncepti koje će mladi umjetnici istraživati. Tijekom rezidencije će biti konzultirani i nadležni profesori rezidenata Muzičke akademije koji će davati svoje savjete. Bez rada i stalne komunikacije između studenata i profesora, ističe Čalopek, neće biti predstavljen nijedan program.
– Naglasak je svakako na klasičnoj glazbi. No, budući da je ovaj program osmišljen kako bi što bolje mlade glazbenike pripremio za njihovu profesionalnu sutrašnjicu u kojoj se očekuje fleksibilnost, otvaranje prema što većem spektru žanrova kako bi se moglo komunicirati i potaknuti interes i kod što šireg spektra publike, tako će se i kod mladih kolega poticati istraživanje i otvorenost prema novom. Naravno, sve prema njihovim kapacitetima i interesima, naglasila je Čalopek kakvu glazba očekuje publiku koja će slušati studente.
U svakoj koncertnoj sezoni bit će samo tri rezidenta, ali Čalopek ističe da bi Lisinski mogao u budućnosti i proširiti koncept.
– Ukoliko će postojati interes da se prijave i manji komorni sastavi sastavljeni od studenata ili skladatelji i dirigenti, bit ćemo otvoreni i za taj vid rada, dodala je ravnateljica Lisinskog.
‘Klasični koncerti ne zarađuju na ulaznicama’
Općenito se studenti Muzičke akademije, pojašnjava Čalopek, mogu zaposliti u širokom spektru zanimanja od pedagogije do profesionalnog glazbeništva. Iako napominje da bi bilo potrebno napraviti istraživanje koje bi bolje opisalo uvjete i prilike za obrazovane glazbenike, u Hrvatskoj, uvjerava nas da je spektar plaća i uvjeta rada raznolik.
-Mladi glazbenici, ali i svi oni ostali koji čine glazbenu sredinu neke zajednice, muzikolozi ili glazbeni pedagozi, čini mi se , ali to je moje osobno mišljenje, da bi se već na samom studiju trebali bolje profilirati prema vlastitim interesima i čim prije aktivno uključiti kao dionici scene. A i međusobno se povezati, stvarati kolektive, profesionalne mreže. Jednostavno se već na studiju bolje upoznati i s kolegama s drugih umjetničkih područja, savjetovala je Čalopek.
Upitana o naplati ulaznica, Čalopek je navela da će se ulaznice vjerojatno naplaćivati. No, prije toga Muzička akademija i Lisinski još moraju sklopiti ugovor u kojemu će se direktno regulirati odnosi sa samim studentima. Čalopek je istaknula kako je problem kod ulaznica da njihove cijene u Hrvatskoj ne odgovaraju troškovima produkcije. Kada je riječ o klasičnim koncertima, ustvrdila je Čalopek, na ulaznicama se ne zarađuje.
– U definiranje cijene ulaznica ne ulazi samo ta rashodovna strana produkcije koncerta, već i platežna moć kupaca ili pak otvaranje programa i ekonomsko-socijalno osjetljivijim skupinama. Ipak, prodajom ulaznica, pa radilo se i o minimalnim cijenama, želi se pokazati kako i kultura košta. Ponekad, nažalost, je to nekima i jedini pokazatelj da vrijedi, pojasnila je Čalopek.
