Studenti o feminizmu: Na faksu nema diskriminacije, ali u životu su žene i dalje u podređenom položaju
U 19. stoljeću žene su se počele boriti za bolji položaj u društvu te je u istom razdoblju nastao politički pokret nazvan feminizmom kako bi se stalo na kraj patrijarhatu i rodnoj neravnopravnosti. Od tada je prošao dugi niz godina, a pripadnice ženskog roda izborile su se za mnoga prava kojima su se izjednačile s jačim spolom. Međutim, postoji određeni broj onih koji misle da situacija ni danas nije idealna, stoga smo odlučili čuti i glas mladih.
Povijesti čovječanstva obilježena je brojnim oblicima diskriminacije, bilo da se radi o neravnopravnosti po pitanju spola, roda, nacionalnosti i slično. Jedan od značajnijih političkih pokreta svakako je feminizam koji se oformio u zapadnim zemljama kroz 19. stoljeće. Žene su se izborile za mnoga prava koja prije nisu uživale, za razliku od suprotnog spola, no i danas postoji značajan broj istomišljenika koji tvrde da ima dosta prostora za poboljšanje. Nekoliko studenata nam je otkrilo svoj stav o tome kakav je trenutno položaj žena u našem društvu kao i o samom feminizmu.
Feminizam kao pokret za superiornost žena
– Ne mislim da je feminizam ženama donio puno toga dobrog. Dok su prije radile samo u kući, sada im je dodan i rad na poslu. Ponekad mi se čini da je feminizam prerastao iz pokreta za ravnopravnost spolova u pokret za superioronost žena. Na prostoru brdovitog Balkana je i dalje mentalni sklop takav da je ženama mjesto u kući i trebat će dosta vremena da se to promijeni. Iako ženama nikad nije bilo bolje, još ima mjesta za napredak te samim time borba za potpunu ravnopravnost nije gotova, rekao nam je Mirko Vasiljević, student na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
S obzirom da Mirko studira na fakultetu koji upisuje veći postotak muškaraca, iznijeo je svoje mišljenje o trenutnom položaju kolegica na zagrebačkoj Građevini. Prema njegovim riječima studentice na spomenutom fakultetu nisu u inferiornom položaju u usporedbi s kolegama. Isto tako se prema asistenticama i profesoricama u toj obrazovnoj instituciji svi odnose s jednakim poštovanjem kao što je slučaj i s muškim zaposlenicima.
– Rekao bih da na našem fakultetu nema nikakve diskriminacije. Jedini problem koji vidim je u nametanju autoriteta radnicima na gradilištu. Mislim da će kolegicama biti teže natjerati radnike da ih slušaju jer će biti podcjenjivane zbog svog spola. No, jednom kada pokažu da su znanjem i sposobnostima jednake kolegama, uopće ne sumnjam da će i tu prepreku svladati, zaključio je Mirko.
Diskriminacija je vidljiva prilikom zapošljavanja
Za razliku od studenta Građevinskog fakulteta, Tanja koja studira na FER-u, za kojega je ustaljeno mišljene da se radi o ‘muškom studiju’, misli da željena spolna ravnopravnost još nije postignuta. Kada je u pitanju ophođenje prema studenticama ili profesoricama, nema primjedbe, ali ju smeta hrvatsko društvo u globali gdje još uvijek postoji podjela na ženske i muške poslove, fakultete pa i dužnosti.
– Ne slažem se sa stajalištem radikalnih feministica koje se raznim akcijama ili prosvjedima i danas žele izboriti za suzbijanje diskriminacije. Ona postoji, ali u znatno manjoj mjeri nego prije. Meni je zapravo trnu u oku onaj dio Hrvata koji pokazuje negodovanje zbog činjenice da karijeristice svoj posao stavljaju ispred kuće i obitelji, dok istu stvar ne zamjeraju muškarcima, istaknula je Tanja.
Slično tvrdi i Josip s Filozofskog fakulteta koji se našao u situaciji da njegovu djevojku nisu zaposlili jer ne žele zaposlenicu koja će im u jednom trenutku priopćiti da je trudna i zatraži porodiljni.
– U ovom vremenu u kojem živimo, takve stvari se ne bi smjele događati. Dovoljno je pogledati našu političku scenu na kojoj je i dalje velika nadmoć muškaraca. Također mislim da je ideja o muškarcima kojima je dozvoljeno uzimati porodiljni jako dobra, jer se radi o velikom koraku koji bi trebao poboljšati položaj žena u našoj državi, mišljenje je mladog anglista.
