Studenti zbunjeni oko poante štrajka na faksevima: Informacije nam stižu u zadnji tren
Prošlog četvrtka štrajku u obrazovanju priključili su se i iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Oni danas štrajkaju po drugi put, a najavili su da će štrajkati jedan dan svakog tjedna. Zahtjevi koje traže tiču se nenastavnog osoblja, predavača i umjetničkih suradnika, a nastavno osoblje (asistenti, profesori, znanstvenici) pozvano je u solidarni štrajk pa se negdje nastava na fakultetima održava, a negdje ne. Nakon što smo izvijestili da rektor Boras ne podržava štrajk, odlučili smo saznati što o štrajku misle studenti različitih zagrebačkih fakulteta.
foto: Ivan Božić|srednja.hr
Nakon što u ponedjeljak na pregovorima Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja nije dobio datum sastanka na kojem će se pregovarati o povećanju koeficijenata, fakulteti su krenuli u drugi dan štrajka.
Podsjetimo, prošlog se četvrtka u visokom obrazovanju štrajkalo zbog tri kategorije zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. S njima se solidarizirao veći kolega iz znanstveno-nastavnih zvanja na sveučilištima, veleučilištima, visokim školama, institutima i podupirućim ustanovama, poput Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Za razumijevanje konteksta fakultetskog štrajka treba podsjetiti na zaseban zahtjev koji ima Sindikat. On, naime, od Vlade traži povećanje koeficijenata za nenastavno osoblje za 6,11% te izravnanje koeficijenata predavača s koeficijentima asistenata.
Kako su na današnjoj tiskovnoj konferenciji najavili iz Nezavisnog sindikata, sljedeći tjedan će se štrajkati u petak, 8. studenog.
Odlučili smo stoga studente različitih zagrebačkih fakulteta upitati što misle o štrajku.
Iako su im mišljenja podijeljena, gotovo su se svi složili da informacije o štrajku nisu jasno iskomunicirane. Nekima se nastava održava normalno, a drugi danas nemaju predavanja. No, većina ne uviđa zašto se, zapravo, štrajka.
Nedovoljno angažirano uz puno rasprava, a premalo konkretnih koraka
– Jako mi je konfuzna priča oko ovoga štrajka, a mislim da je to zato što mu se nije pristupilo dovoljno agilno. Imam dojam kao da ga se ne shvaća dovoljno ozbiljno i kao da se „raspršio“ u moru silnih komentara i rasprava, kao i pitanjima zašto se uopće štrajka i koja je njegova svrha, što je dobro jer se ta pitanja moraju raspraviti. Ali, s druge strane, ne mogu se oteti dojmu kao da polako sve ostaje na tome – puno rasprava, a ne elaboriranju i rješavanju stvarnih zahtjeva štrajkaša, opširno nam odgovara Marko, student Akademije dramske umjetnosti.
Ipak, naš sugovornik ističe da se upoznao sa zahtjevima Sindikata te da štrajk u potpunosti podržava.
– Profesori i obrazovanje uopće, ostaju zakinuti, a prevažni su za sve! Zbog takvih stvari ne mogu ne podržati zahtjeve štrajkaša, kaže Marko, sretan što se nastava na Akademiji danas ne odvija.
‘Organizacija štrajka je manjkava, no podržavam ga’
Štrajk podržava i jedan student druge godine Filozofskog fakulteta. Ondje je, kao i svugdje, štrajk bio stvar izbora, no njegovu organizaciju brojni studenti Filozofskog smatraju manjkavom.
– Štrajk je opravdan, a mislim da je njegova glavna ideja solidarnost s osnovnoškolskim i srednjoškolskim nastavnim kadrom. Mislim da je nenastavno osoblje premalo plaćeno pa se štrajka i za njih. Filozofski se tome priključio; nastave nije bilo za većinu kolegija, a na neke koji su se održali, nije bilo obavezno doći.
– Organizacija je na razini Fakulteta nejasna; nije se znalo tko će točno štrajkati i hoće li, a informacije su stigle u zadnji tren. Neki su, tek kad su stigli na faks, shvatili da nema nastave, zamjera štrajku ovaj student.
Mate, njegov kolega s istog fakulteta, važnost ovog štrajka vidi u još jednoj činjenici.
– U humanističkim znanostima profesorski i učiteljski smjer jedan je od glavnih. Dobar dio ljudi s Filozofskog ondje će se usmjeriti pa mi je stalo do stanja u području resora, dodaje Mate.
Većina ipak ne štrajka
Za razliku od fakulteta na kojima se nastava većinom nije održavala, poput primjerice, Akademije dramske umjetnosti, Filozofskog i Fakulteta političkih znanosti, na drugima se nastava održavala gotovo uobičajeno.
– Na Ekonomiji se štrajk ne održava u potpunosti. Koliko znam, štrajkaju samo predavači iz Engleskog. Podržavam ih, jer su nastavnici, ali i profesori ipak potplaćeni s obzirom na to kakvu imaju ulogu u društvu, kratka je studentica Valentina.
Jedna brucošica Medicinskog fakulteta u kontekstu se održavanje nastave pobliže dotaknula organizacije štrajka.
– Kod nas se štrajk uopće nije osjetio, imali smo normalnu nastavu. Iskreno, ne znam pravi razlog štrajka, ali ga podržavam jer se ništa ne može promijeniti bez inicijative ljudi na koje se to odnosi. Ali, štrajk treba dobro organizirati, utvrditi ciljeve i jasno izraziti pravu poantu štrajka, objašnjava jedna studentica Medicine.
Naglašava da je takav pristup izostao pa studenti na štrajk gledaju samo kao priliku za odmor od obaveza.
‘Profesore bih plaćao po učinku i rezultatima njihovih studenata’
Suprotnog je mišljenja prema štrajku, Luka, student TVZ-a. On ga, kao i manjina naših sugovornika, ne podržava.
– Velik broj profesora samo odrađuje svoj posao, a manjina ga, čast im, odradi kvalitetno. Zato bih ja, da sam ministar, profesore plaćao po učinku i rezultatima koje njihovi studenti postignu na ispitima. Nisam dosad znao tko je sve točno uključen u štrajk jer, kao što sam rekao, ne štrajkamo, no prijatelji s Fakulteta političkih znanosti, koji većinski štrajka, su sretni jer nemaju nastavu. Ali, ja ga ne podržavam, kaže nam naposljetku Luka.
