Studenti, ovo će vam se svidjeti: Traži se povećanje poreznog limita za studentski rad
Limit iznad kojeg roditelji studenata gube pravo na poreznu olakšicu mogao bi se popeti s 15.000 na 25.000 kuna. Prijedlog je to Mladih liberala iz HSLS-a koji su predstavili danas na konferenciji za novinare na Markovom trgu.
Foto: srednja.hr
Mladi liberali HSLS-a danas su pokrenuli važnu inicijativu. Tražit će od vladajućih izmjene Zakona o porezu i povećanje poreznog limita za studentski rad.
Satnica išla gore, porezni limiti ostali isti…
Naglasimo, važećim propisima, Zakonom o porezu i pravilnicima, određeno je da neoporezivi primitak za studentski rad iznosi ukupno 63.000 kuna. Sastoji se od neoporezivog primitka od 15.000 kuna i godišnjeg osnovnog osobnog odbitka od 48.000 kuna. Ako student godišnje radom uprihodi pa makar i kunu više od 15.000 kuna, time prestaje biti porezna olakšica roditelja ili skrbnika koji ga uzdržava.
Što to znači? Roditelji ili skrbnici dužni su, na godišnjem poreznom obračunu, vratiti sav novac koji su dobili na plaću temeljem te porezne olakšice. Iznosi su to, ovisno o tome koliko uzdržavanih članova ‘na sebi’ ima osoba, koji sežu i do nekoliko tisuća kuna godišnje. Ako student sam ostvari prihod veći od 63.000 kuna godišnje, tad već postaje obveznih poreza i prireza.
U čemu je problem? U posljednje tri godine otkako postoji Zakon o obavljanju studentskih poslova minimalna se satnica za studentski posao digla do 29,30 kuna, a porezni limiti ostali su – isti. To drugim riječima znači da u nekoliko mjeseci rada student već može uprihoditi iznos iznad limita olakšice, što znači gubitak olakšice za roditelje ili skrbnike.
‘Potiče se nerad ili rad na crno’
Iz tog su razloga Mladi liberali iz HSLS-a u suradnji sa saborskim zastupnikom Darkom Klasićem i predvodnicom Studentske inicijative 300=300 Dijanom Radovniković odlučili od vladajućih zatražiti povećanje poreznog limita. U prvom redu, limita za poreznu olakšicu i to s dosadašnjih 15.000 na 25.000 kuna.
– Prije svega, sam ulazak mladih na tržište rada već je obilježen negativnim konotacijama zbog neprilagođenih pravnih normi, kojima se potiče nerad ili rad na crno, što nipošto nije prihvatljiva praksa. Složit ćemo se da takvim uređenjem demotiviramo mlade, vrijedne i sposobne ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija. Velik broj mladih s iskustvom rada posredstvom student servisa razočaran je naplaćivanjem poreza od njih ili njihovim roditelja na temelju marljivog i savjesnog rada. To je razočaranje samo jedan od povoda iseljavanju mladih. Danas smo ovdje kako bismo to promijenili, kazala je Gabriela Bošnjak, predsjednica Mladih liberala.
PREDLOŽIT ĆE TO U SKLOPU SOCIJALNIH MJERA VLADE
Iz HSLS-a kažu da će na prijedlog Mladih hrvatskih liberala i uz potporu studentske inicijative 300=300 predložiti u okviru socijalnih mjera Vlade RH povećanja neoporezivog primitka kako bi se ublažile posljedice inflacije i pada standarda studenta i njihovih roditelja.
‘U Hrvatskoj nije jeftino biti student’
Dijana Radovniković, inače već zaštitno lice borbe za prava studenata stručnih studija, istaknula je kako biti student nije jeftino, koliko se god svi pravili da jest. Od školarina, smještaja, prijevoza, hrane, svi troškovi su se povećali u zadnjih nekoliko godina i važeći porezni limiti na studentski rad više nisu adekvatni.
– U Hrvatskoj nije jeftino biti student, koliko god mi o tome šutjeli. To nisu samo troškovi školarine, tu je i prijevoz, i troškovi smještaja ukoliko studiramo van mjesta prebivališta, tu imamo troškove prehrane. Ovim prijedlogom mislimo da će se studentski standard popraviti nabolje. Mi smo uvijek bili tu za borbu za studentska prava, i to ćemo nastaviti i dalje, istaknula je Radovniković te zahvalila zastupniku HSLS-a Darku Klasiću na potpori, kako sada, tako i ranije glede prava studenata stručnih studija.
Cijelu konferenciju za novinare pogledajte u našem videu ispod.
https://www.facebook.com/srednja.hr/videos/713757556606527
Više od godinu dana bavimo se ovom temom
Novinari portala srednja.hr pitanje su poreznih olakšica i limita vezanih uz studentski rad potegnuli u više navrata. Početkom prošle, 2021. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ali i Ministarstvo financija pitali smo planiraju li predložiti povećanje limita iznad kojeg roditelji ili skrbnici studenata gube pravo na poreznu olakšicu. Ministarstvo obrazovanja nam je, ukratko, odgovorilo da su postojeći propisi dobri i omogućavaju da se studenti sami uzdržavaju.
– Ministarstvo znanosti i obrazovanja mišljenja je da ovako regulirani limiti, neovisno o povećanju minimalne naknade po satu obavljanja studentskog posla, i dalje omogućuju studentima ostvarivanje prihoda dostatnih za potrebe studiranja pa čak i u potpunosti samostalno uzdržavanje a pri čemu prava i obveze roditelja kao poreznih obveznika, u tom smislu ostaju nepromijenjeni, rekli su nam iz MZO u siječnju 2021.
Ministarstvo financija naš je upit proslijedilo Poreznoj upravi otkuda smo dobili detaljan odgovor o tome što znače limiti za porezne olakšice, a što limit iznad kojeg student i sam postaje porezni obveznik; ukratko, odgovor koji nam nije trebao i koji, suštinski, nismo ni tražili. U jednoj rečenici na kraju samo su nam rekli da unutar tadašnje porezne reforme ‘nisu predviđene izmjene odredbi o uvjetima za priznavanje osobnog odbitka i oporezivanje primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga’. Ministarstvo znanosti i obrazovanja i u veljači je ove godine, također na naš upit, ponovilo kako se zasad ne razmatra korekcija limita i dodali kako se studenti nisu žalili. O tome više možete pročitati ovdje.
JOŠ ČEKAMO ODGOVORE
Urednica portala srednja.hr u ožujku je ove godine uputila upit Ministarstvu rada nakon izjave bivšeg ministra Josipa Aladrovića o tome da će se povećavati porezni cenzus prema studentima. Ministarstvo rada taj je upit proslijedilo Ministarstvu financija, a Ministarstvo financija poreznoj upravi. Odgovor još uvijek nismo dobili.
