Studenti prava bijesni zbog promjena u nastavi: ‘Zbog toga ćemo nepotrebno odužiti studij’
Studenti s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji studiraju prema tzv. ‘modularnoj’ nastavi nezadovoljni su promjenama koje se uvode od iduće akademske godine. Iako su tim promjenama Uprava fakulteta i Studentski zbor Pravnog fakulteta htjeli studentima olakšati studiranje, a ponajviše četvrtu godinu, na društvenim mrežama nastala je velika rasprava među studentima koji smatraju kako će zbog tih promjena morati studirati još godinu ili čak dvije godine dulje.
Foto: srednja.hr
Od iduće akademske godine 2022./2023. studenti koji studiraju na integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu i to prema modularnoj nastavi, studirat će na izmijenjeni način. Promjene se odnose na: rasterećenje četvrte godine pravnog studija s čime će se broj kolegija smanjiti na njih šest tako da će se jedan kolegij premjestiti u zimski semestar pete godine; seminari se više neće slušati istovremeno s njihovim predavanjima, već će oni biti odvojeni; kako ne bi došlo do preklapanja u rasporedu, vježbe će se održavati u večernjem terminu kako ne bi dolazilo do kolizije sa seminarima i predavanjima.
Promjene su im trebale olakšati studiranje, no studenti se s time ne slažu
Iako na papiru ove promjene zvuče dobro, s tim se nisu složili studenti prava koji su na društveni mrežama pokrenuli i peticiju u kojoj je glasovalo oko 700 studenata te se njih 90 posto izjasnilo kako se ne slaže s najavljenim promjenama koje predlaže Uprava. Smatraju kako će im ove promjene dodatno otežati studij, posebice onima koji su sada četvrta godina te da će biti prisiljeni oduljiti studiranje za godinu do dvije.
– Nova odluka je problematična ponajprije zato što se sada peta godina duplo produljuje i bespotrebno razvlači. Prije su moduli i izborni predmeti plus praksa bili u devetom semestru, samim time je deseti semestar bio rasterećenje za studente u kojem su se mogli fokusirati samo na pisanje diplomskog rada, dok su sad izborni predmeti ostali i dalje u devetom semestru, a predmeti modula se prebacuju u deseti semestar, što totalno nema smisla. Sada studenti paralelno moraju slušati te predmete i pisati diplomski rad, plus treba uzeti u obzir činjenicu da se diplomski može obraniti tek kad su svi predmeti položeni. Da se svi predmeti odslušaju u devetom semestru, bilo bi više vremena za polaganje. A sada je prebačeno i pravo društava na deveti semestar, koji je prije bio predmet četvrte godine na petu godinu, rekla nam je studentica koja nas je zamolila da njene izjave budu anonimne te ćemo ju za potrebe ovog članka nazvati Ivana.
Galerija 7 Fotografija
Otvori
‘Trebalo se konzultirati s većim brojem studenata i poslušati što oni kažu o tome’
Uz navedene probleme, studenti su poprilično ogorčeni i s načinom komuniciranja Studentskog zbora Pravnog fakulteta koji, kako nam kažu studenti, uopće nije ispitao mišljenje studenata o ovim promjenama.
– Neozbiljno je mijenjati koncept studiranja u jedan dan, bez prethodne najave moguće reforme. Bilo je potrebno konzultirati se s većim brojem studenata i poslušati što oni kažu o tome. Predstavnici studentskog zbora Pravnog fakulteta nemaju kvalitetnu (ili uopće ikakvu) komunikaciju sa studentima, ne znaju kako oni dišu i razmišljaju. S obzirom na to da oni zastupaju kolektiv, apsurdno je i pomalo neodgovorno podržavati takve, velike odluke, bez uzimanja u obzir interesa onih koji su ih birali, izjavila je druga studentica koja je također htjela ostati anonimna, a mi ćemo ju u članku zvati Ana.
Dodala je kako promjene nisu nužno loša stvar, već da su one prijeko potrebne na Pravnom faksu, no da je problematično što će se ove promjene uvesti bez odgode već ove jeseni, a problemi koji su nastali njihovim uvođenjem će se morati rješavati usput.
– Nitko ne uzima u obzir studente koji ne studiraju u sklopu modularne nastave već po starome programu. Ovom odlukom se starijim studentima produljuje nastavak studija, koji je ionako maksimalno produljen – djelomično zbog modularnih rokova ili pak zbog ne održavanja ispitnih rokova mjesecima. Jedan od problema je i taj što promjena koncepta studiranja ne dovodi do promjena u literaturi, opsegu gradiva ili pristupu u nastavi. A to je upravo ono što studenti žele, naglasila je studentica Ana.
ŠTO JE UOPĆE MODULARNA NASTAVA?
Na kraju svakog bloka studenti imaju modularni ispitni rok kojem mogu pristupiti kako bi pokušali položiti predmet koji su odslušali u tom bloku. Kako je taj sustav uveden akademske godine 2018./19., te je godine zahvatio samo brucoše, a onda se nastavio izvoditi i s novim generacijama narednih godina. Tako od ove godine nastavu po modularnom sustavu slušaju studenti od prve do četvrte godine.
– Drugi najveći problem je što su se predmeti sedmog semestra izmijenili s predmetima osmoga semestra, samim time nastaje problem za studente koji će biti parcijala, jer su računali da ako recimo polože GPP i TP (skraćeni nazivi kolegija), moći će upisati cijeli deveti semestar osim prakse, a praksu će naknadno moći upisati uz molbu. Ali, sada se TP prebacio u osmi semestar i samim time onda student više nema uvjet za parcijalu, nego praktički ne može ništa upisati s pete godine, to je pad. Prije su se svi izvlačili na ovaj način i relativno bi lako završili petu godinu s puno zaostataka s četvrte, a sada to više neće biti moguće, objasnila je studentica Ana.
Nakon pobune studenata na društvenim mrežama, oglasio se i Studentski zbor koji je naveo da će se eventualni problemi koji mogu nastati za svakog studenta pojedinačno, rješavati individualnim molbama. No, studenti su skeptični.
– Ne mislim da je ovo štetno za buduće generacije. Ovo je trenutno štetno za starije studente, pretežito ‘nemodularce’. Potrebno je dati im mogućnost izbora ili odluku primjenjivati od akademske godine 2023./2024. Studenti koji upisuju diplomsku godinu morat će nepotrebno odužiti studij. Imamo li na umu da većina magistara prava postaju odvjetnički vježbenici, ovakvom odlukom oduzima im se dragocjeno vrijeme potrebno na putu do pravosudnog ispita. A to je nešto što Uprava fakulteta zna, poručila je studentica Ivana.
Najveći problem je u (ne)komunikaciji Zbora sa studentima
Do ovoga, smatraju studenti, ne bi došlo da je komunikacija Studentskog zbora Pravnog fakulteta bila bolja.
– Kao što se već da zaključiti, komunikacija je loša pa čak i nepostojeća. Studentski zbor komunicira jednostrano – obavijesti studente o već odlučenim pitanjima. Obavijesti se postavljaju na Facebook stranici ili Instagramu pa ako niste aktivni na društvenim mrežama, teško da ćete doći do potrebnih informacija. Ne postoji kontinuirani dijalog, govori nam studentica Ivana.
Kako ona tvrdi, odlukama koje je podržao Zbor često se išlo na štetu studentima.
– Smatram da su studenti u Zboru zaboravili svoju ulogu a to je zastupanje položaja studenata. Prevladavaju osobni interesi iznad kolektivnih. Prisjetimo se povećanja školarina, ‘penala’ zbog ‘nepotpunih’ upisa mjesecima nakon upisa, nepravodobnih informacija za vrijeme hibridnog oblika održavanja nastave, ukidanja ispitnih rokova, neodržavanje ispitnih rokova mjesecima, nepostojanja dekanskog roka… Sve su to stvari u kojima se mora čuti glas studenata. Ipak, fakultet i postoji zbog njih a ne obrnuto, zar ne?, pita se studentica prava.
‘To su sve studenti koji pretendiraju jednoga dana na pozicije asistenata’
S njom se slaže i njena kolegica Ana.
– Ja ne znam je li nas ikada itko iz Zbora išta pitao. To su sve studenti koji pretendiraju jednoga dana na pozicije asistenata, oni se ponašaju poput profesora, i mišljenja su kao i profesori da studenti moraju biti pod čizmom i da program mora biti svake godine sve teži i teži. Najveći gubitnici smo mi koji smo upisali faks 2016. ili prije. Prvo su nas nasilno prebacili sa starog principa na modularnu nastavu, studenti koji su bili parcijale su jedne predmete polagali po starom sistemu, a druge po novom, što je dugoročno bilo neodrživo i sada su svi na modularnoj nastavi. Modularna nastava je skroz drugačiji oblik od prijašnjeg, više nalik srednjoškolskom obrazovanju, gdje ide ispit za ispitom uz premalo rokova, a mi koji od početka nismo studirali na taj način jednostavno se ne snalazimo dovoljno dobro. Onda su nas prebacili na online studiranje i promijenili u potpunosti ispite za svaki predmet, pa su nas vratili ponovno na faks, i evo sada mijenjaju iz korijena 4. i 5. godinu, objašnjava nam Ana.
‘Profesori žive u zabludi da je nama i dalje potrebniji Hamurabijev zakonik od Prava osiguranja’
Unatoč naporima studenata da pritisnu Zbor da se ova odluka odgodi, Uprava je odlučila kako se s tim promjenama ipak kreće od ove jeseni, na što su mnogi studenti rekli kako su nakon ovog poteza u potpunosti izgubili volju za studiranjem.
– Ne znam što bih rekla na sve ovo, prva dva dana sam bila u užasnom šoku, a sada ne želim više razmišljati o ničemu, samo učim jer moram nekako ostvariti uvjet za petu godinu. Svjesna sam činjenice da mi ništa ne možemo, jer je Studentski zbor taj koji je već donio odluku u ime svih nas. Prije par godina smo imali prosvjed i ništa nam nije pomoglo, no fascinantno je da članovi Zbora nisu ništa naučili iz svega toga i donijeli su još goru, radikalnu odluku koja mijenja sudbinu ogromnog broja studenata, naglašava studentica Ana.
Kao poruku Studentskom zboru, Ana je predložila koje promjene su umjesto ovih mogli uvesti.
– Da su zaista htjeli nešto promijeniti ukinuli bi Upravnu znanost, spojili bi Ekonomsku i Političku ekonomiju, spojili bi Ustav u teoriju, a dodali bi Pravo osiguranja i Ovršno pravo da napokon idemo ukorak s vremenom. Ali eto, razočarana sam, imam osjećaj da se nismo pomaknuli već sto godina naprijed i da profesori žive u zabludi kako je nama i dalje potrebniji Hamurabijev zakonik od Prava osiguranja, zaključila je studentica prava.
‘Tko nije studirao na PFZG, taj ne može drugome objasniti splet emocija koje prosječni student doživi za vrijeme studija’
Studentica Ivana tvrdi kako je pravo instrument s kojim se mogu postići mnoge stvari. Međutim, navodi Ivana, fakultet kao odskočna daska nerijetko dovodi do pucanja studenata.
– Pritisak je velik i mnogi zdravstveno obolijevaju jer se ne mogu nositi s ovakvim konceptom studija. Nerijetko kolege pišu u zajedničku Facebook grupu o svojim problemima i mole za pomoć i savjete. Na to se treba obratiti pažnja, koliko god da se ovakve promjene nekima čine bezazlene. Jedino je i logično je zaključiti da volja za studiranjem opada. Tko nije studirao na PFZG, taj ne može drugome objasniti splet emocija koje prosječni student doživi za vrijeme studija, poručila je studentica Ivana.
Što na sve to kaže Studentski zbor?
Nakon pomutnje na društvenim mrežama i razgovora sa studentima, poslali smo upit Studentskom zboru Pravnog fakulteta te su nam objasnili kako je do ove odluke došlo.
– S Upravom smo razgovarali kroz cijelu godinu o tim problemima i da bi ih trebalo na neki način ispraviti, a sami prijedlog je sastavila Uprava. Promjene koje su uvedene nastoje ispraviti greške na koje se studenti već godinama žale. Razlog zašto se promjene uvode već sad jest to što je ove godine modularna nastava bila prvi put na četvrtoj godini studija i pokazalo se da je nesnošljivo teško te se procijenilo da se mora odmah reagirati da se ta studijska godina rastereti i olakša, kažu nam iz Studentskog zbora.
Upitali smo ih hoće li se studentima koji će zbog ovih promjena imati komplikacija u studiranju pomoći i ako da, na koji točno način.
– Studenti koji će imati komplikacije koje su uzrokovane ovim promjenama moći će ih riješiti individualnim molbama kako je i navedeno u obavijesti Fakulteta. Nitko ne bi trebao plaćati više ECTS-a nego što bi po starom sustavu jer bi se svaka komplikacija, kako smo već naveli, trebala rješavati molbama koje će prodekanica odobravati, objasnili su iz Zbora.
‘Zbor jednostavno nema mehanizam da dopre do svakog pojedinog studenta’
Dodali su i kako se ova promjena, kako su nam se požalili studenti, ne uvodi prekasno.
– Ako mislite kasno u akademskoj godini, ne bi se složili da je kasno. Od datuma kad je promjena izglasana do kad će se početi provoditi ima četiri mjeseca. Nije naročito rano, ali ne možemo se složiti da je kasno, poručili su iz Studentskog zbora.
Što se tiče njihove komunikacije sa studentima koje bi trebali predstavljati, iz Zbora poručuju:
– S kolegama komuniciramo najbolje što možemo, ali Zbor jednostavno nema mehanizam da dopre do svakog pojedinog studenta, kao što recimo ima Fakultet putem e-mail adresa, rekli su iz Zbora.
‘Smiješno je pomisliti da radimo ‘protiv studenata’ jer smo mi također studenti na istom tom fakultetu’
Zatražili smo ih i da komentiraju mišljenje studenata o tome da članovi Zbora donose odluke kako se ne bi ‘zamjerili’ Upravi fakulteta.
– Ne znam kakvu bi bilo tko osobnu korist od toga mogao imati i pomalo je razočaravajuće da nas pojedini kolege optužuju za takvo što. Na našem je Fakultetu oko 7.000 studenata tako da što god napravimo ili podržimo uvijek će nažalost biti nezadovoljnih. Smiješno je pomisliti da radimo ‘protiv studenata’ jer mi smo također studenti na istom tom fakultetu i svaka promjena koja se tiče onih koji su nezadovoljni, tiče se i nas u Zboru. Ne vidim kako je na bilo koji način logično da bi Zbor koji je sastavljen od studenata išao raditi protiv studenata, poručili su iz Studentskog zbora Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Uprava se nakon svega sastala sa studentima
Uprava Pravnog fakulteta ovog je tjedna, nakon mnogo negativnih reakcija studenata, odlučila održati sastanak sa svim zainteresiranima. Tako se na sastanku pojavilo dvadesetak studenata te je oko 50 do 60 njih pratilo sastanak online putem.
– Predstavnici Uprave Fakulteta su objasnili sve elemente odluke Vijeća i u konstruktivnoj atmosferi zabilježili sve kritičke opaske studenata koje će biti uzete u obzir ne samo prilikom pripreme promjena studijskih programa, nego i u redovitoj brizi za stalno unaprjeđenje kvalitete izvedbe studija na Pravnom fakultetu, rekla nam je Mirela Krešić, članica Uprave koja je sudjelovala na spomenutom sastanku.
Objasnila nam je kako se ovdje radi o prijelaznom rješenju kojim se rasterećuje nastava na četvrtoj godini pravnog studija te da se omogućava veća prohodnost kroz studij.
– To je rezultat suradnje Uprave Fakulteta i Studentskog zbora. Odluka je dio izvedbenog plana koji se svake godine usvaja pri završetku nastavne godine (lipanj/srpanj), a vrijedi za narednu nastavnu godinu. To je normalno vrijeme kad se izvedbeni planovi usvajaju za sve vrste i stupnjeve studija koje izvodimo. Odlukom se ne mijenja studijski program, nego izvedbeni plan, navodi Krešić.
‘Sva nastojanja Fakulteta usmjerena su na poboljšanje kvalitete nastave na svim godinama studija’
Dodala je kako se usvajanjem Odluke ostaje se pri modularnom obliku nastave za narednu godinu, pri čemu nisu promijenjena pravila odnosno uvjeti upisa u višu godinu studija.
– Studenti pravnog studija i dalje mogu upisati višu godinu studija ako su u tekućoj studijskoj godini ostvarili 50 ECTS bodova i položili ispite iz prethodne studijske godine. Ako nisu ispunili spomenute uvjete sukladno zakonu obvezni su ponovno upisati predmete iz kojih nisu ispunili predviđene obveze odnosno ostvarili dovoljan broj ECTS bodova. Odluka je pripremljena temeljem analize podataka o dosadašnjem izvođenju nastave modularnog tipa, što je bilo logično provesti u pripremi nove nastavne godine, nakon što se ove nastavne godine modularni oblik nastave po prvi put primijenio i na izvođenje nastave na četvrtoj godini studija, objasnila je Krešić.
Potvrdila nam je i ono što je najavio Studentski zbor oko individualnih molbi oko kojih su studenti poprilično skeptični.
– Studentima koji upisuju ponavljanje četvrte studijske godine odnosno studentima koji prvi put upisuju petu studijsku godinu temeljem molbe omogućit će se dodatni individualizirani pristup prohodnosti studija. Sva nastojanja Fakulteta usmjerena su na poboljšanje kvalitete nastave na svim godinama studija, boljoj prolaznosti, kao i potpunoj urednosti vođenja službenih evidencija o upisima sukladno zakonskim obvezama Fakulteta. Uprava Fakulteta će pažljivo pratiti i bude li potrebno minimizirati eventualni utjecaj promjena na financijski teret za studente u skladu sa zakonom, poručila je Mirela Krešić.
‘Fakultet nije tu da ‘zarađuje’ nego da sukladno zakonu obavlja sve svoje aktivnosti vodeći se brigom za kvalitetu studija’
I nju smo zatražili da komentira mišljenje koje prevladava među studentima Pravnog fakulteta.
– Fakultet nije tu da ‘zarađuje’ nego da sukladno zakonu obavlja sve svoje aktivnosti vodeći se brigom za kvalitetu studija, interes studenata i svoju društvenu odgovornost. U tom smislu, ova je Uprava već poduzela čitav niz mjera koje su usmjerene realizaciji tih ciljeva, a u istom smjeru nastavlja raditi i dalje. Kritičke opaske, s koje god strane dolazile, uzimamo s punom ozbiljnošću te ih smatramo normalnima i temeljem za stalno unapređenje aktivnosti Fakulteta, navodi Krešić.
Uz sve to potvrdila je i kako je Uprava dobila pismo studentskog pravobranitelja Bartola Šošića koji je također student Prava i to na četvrtoj godini studija. Uprava je poslala odgovor pravobranitelju te su mu ponudili i sastanak uživo kako bi se razgovor o ovoj situaciji nastavio.
Na kraju ovog članka može se samo zaključiti da do ove komplicirane situacije ne bi došlo da je komunikacija sa studentima bila bolja te da je trebala krenuti puno ranije. Studentski zbor trebao bi pravovremeno obavijestiti o tome što će se mijenjati na faksu na kojemu studira oko 7.000 studenata, a ne da im se stvara dodatan (i nepotrebna) stres na način da ih se dovodi pred gotov čin.
