Studenti o preporukama za održavanje nastave uživo: ‘Smatram da je povratak na fakultete ispravna odluka’
Koronavirus je i dalje glavna tema skoro svakog razgovora, pa tako i onog koji se tiče obrazovanja. Otkako je koronavirus došao u Hrvatsku, možda i najveći udarac je podnijelo upravo obrazovanje. I dok je u trećem mjesecu ove godine to bio iznenadan problem, sada to više nije. Nedavno su objavljene preporuke za održavanje nastave u novoj akademskoj godini, no što kažu studenti na to?
Foto: Unsplash
Prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nastava će se provoditi kontaktno, a tek u iznimnim slučajevima na daljinu. Na visokim učilištima provodit će se stroge epidemiološke mjere održavanja higijene i fizičkog distanciranja, a preporuča se i što manje pisanih ispita u korist usmenih provjera, seminara i eseja. Detaljnije sve možete pročitati ovdje.
Iako je trenutna epidemiološka situacija ne toliko dobra (3.9. rekordan broj novozaraženih u 24 sata, njih čak 369), i svakako gora nego što je bila kada se nastava uživo u ožujku ove godine ukinula i prebacila na daljinu, trenutan je plan imati nastavu normalno, uživo. Iako je pojam normalnog trenutno relativan, pa će naravno u sve biti uključene maske, dezinficiranje prostora, skraćivanje sati i distanca, i dalje se planira povratak u fakultetske klupe.
Teško je planirati bilo što, pa se tako u ovih mjesec dana može svašta dogoditi (nadajmo se poboljšanje epidemiološke situacije), jedno je sigurno – studenti žele izbjeći online nastavu. Iako pri odlasku na fakultete dolazi do miješanja ljudi iz različitih krajeva i različitih navika, visoko obrazovanje se nije pokazalo u najboljem svijetlu kada se u prošlom semestru susrelo s nastavom na daljinu.
Studenti su (s pravom) bili nezadovoljni s nastavom na daljinu – od profesora koji su odbijali držati nastavu uopće te ljetni semestar proveli na praznicima, pa do onih koji su pak postavljali nemogući broj zadataka i zadaća, online nastava je bila vrlo izazovna. Da ne spominjemo da nije bilo društvenog aspekta studiranja, koje je ako ne svima, barem većini, jedina stvar koja ih drži kroz dan.
Ipak, hoće li biti izvedivo pridržavati se svih donesenih preporuka? Žele li se studenti uopće vratiti na fakultete, s obzirom na trenutno stanje? Sve to, i još nešto više, smo saznali u razgovoru sa studenticama i studentima s najvećih zagrebačkih fakulteta.
Zabrinjavajuća situacija
– Trenutna situacija je zabrinjavajuća, vjerovala sam da će brojke početi padati s povlačenjem turista i da će se s prestankom sezone vratiti u neke normalne okvire, no to nije slučaj. Bila sam zabrinuta što će to značiti za nastavu ove godine, ali laknulo mi je kad sam vidjela da nisam opet osuđena na još jedan semestar (isključivo) online nastave jer nisam oduševljena time kako je prošli semestar bio izveden, uvjerena sam da je količina znanja koju sam dobila na nekim kolegijima tek djelić onog što bih dobila u normalnim uvjetima. Upute generalno zvuče u redu, ali preidealistički, teško mi je zamisliti kako će išta od toga biti izvedeno na kraju. Studiram na FFZG-u koji ima ogroman broj studenata sa svim mogućim kombinacijama smjerova i ne znam kako će biti moguće osmisliti takav raspored i način izvedbe nastave koji bi spriječio ogromnu cirkulaciju studenata, i inače je vrlo komplicirano s bezbroj kolizija svega i svačega, a sad pogotovo. Tu je također problem i studenata, ali i profesora koji spadaju u rizične skupine. Ne znam što će se dogoditi kad dođe do širenja zaraze na fakultetu – kako će tek onda biti organizirana nastava za sve one koji zbog kontakta sa zaraženim budu morali ići u samoizolaciju? Bojim se da ćemo se vratiti tek na neko vrijeme, ali da će nakon mjesec-dva situacija izmaći kontroli i da ćemo se vratiti online nastavi. Neizvjesno je, ali nadam se da ćemo u hodu smisliti nove pristupe situaciji i uspjeti omogućiti koliko-toliko zadovoljavajući pristup obrazovanju, nada se Valentina (20) s Filozofskog.
– Iskreno, više ne osjećam pretjeranu brigu. Trudim se paziti koliko god mogu, nosim masku u zatvorenim prostorima i izbjegavam velika okupljanja. Teško mi je jednoznačno odrediti što mislim o preporukama za održavanje nastave. Osim što ipak na kraju svaki fakultet samostalno određuje uvjete održavanja nastave, i epidemiološka situacija se mijenja iz dana u dan. Mislim da je veliko pitanje što i kako će se desiti kada se svi studenti vrate u mjesta studiranja, a posebno u studentske domove. Što se tiče online nastave, doživljavam ju kao nužno zlo, mislim da je moguće kvalitetno izvesti i online nastavu, ali meni osobno jako fali društveni aspekt studiranja. Moj fakultet je iznio svoje načelne planove održavanja nastave koji se sastoje od hibridno organizirane nastave – dio online, dio na fakultetu, i disperzije velikih grupa studenata na manje s ciljem što boljeg poštivanja epidemioloških preporuka. Hoće li to funkcionirati? Ne znam, ali ubrzo ćemo saznati, rekla nam je Sara (22) s FER-a.
Ispravna odluka
– Trenutna situacija s koronavirusom, gledajući dnevne brojke novozaraženih, nije idealna, ali takvo nešto se moglo očekivati kao posljedica otvaranja društva i ekonomije te velikog broja turista. Ljudi su također zasićeni višemjesečnom medijskom pompom oko epidemije te se dio njih opustio, što je također razumljivo. Pošto sam mlad i zdrav, nisam pretjerano zabrinut za sebe u slučaju eventualne zaraze, ali pridržavam se preporuka. Više sam zabrinut za meni bliske ljude koji su starije dobi i/ili lošijeg zdravstvenog stanja. Preporuke za održavanje nastave su primjerene trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ali vjerujem da će biti organizacijski teško izvedive ili neizvedive na velikom dijelu visokih učilišta, pogotovo na mom fakultetu koji je pretrpio znatna oštećenja u potresu. Moj fakultet još uvijek nije objavio nikakvu obavijest o (eventualnom) početku nastave, a kamoli preporuke za njeno održavanje. Moje iskustvo s online nastavom je izrazito loše, te zbog toga smatram da je povratak na fakultete ispravna odluka. Online nastava se svela na pregledavanje otprije postavljenih sadržaja na mrežnom sustavu fakulteta, uz rijetke konzultacije koje su se održale na osobnu inicijativu pojedinih profesora. Također je postojao problem sa održavanjem ispita, koji su se počeli održavati online putem video veze tek 2 mjeseca nakon prekida nastave, i to uz veliki otpor pojedinih katedri. Osim toga, na mom fakultetu, kao i na brojnim drugim fakultetima, praktična nastava je od iznimne važnosti i ne može se nikako zamijeniti ni nadoknaditi online nastavom, mišljenje je Ivana (24) s Medicine.
– Ne znam što više misliti o trenutačnom stanju. Želim da ova situacija čim prije završi, a za to je potrebno držati se mjera koje bi možda trebale biti i strože od trenutačnih. S druge strane, samo želim sad odmah imati normalan život, i zaista ne znam ako bih mogla podnijeti bilo kakvo dodatno pooštravanje mjera. Moj fakultet je izbacio preporuke koje su manje-više slične preporukama s ostalih fakulteta, tj. hibridna nastava. Mislim da je to sasvim ok pristup nastavi, a kako će zaista funkcionirati znat ćemo tek kad nastava krene. Osobno se nadam da će mi većina kolegija biti online, iako ne nužno samo zbog vlastite sigurnosti. Online nastava mi je podosta olakšala učenje jer inače teško pratim predavanja uživo. Ni koncentracija ni vid mi nisu najbolji, tako da mi je lakše kad sama mogu odrediti vrijeme za upijanje informacija i kad te informacije nisu napisane na ploči udaljenoj 20 metara od mojih jadnih očiju. No definitivno mi je falio kontakt s drugim ljudima za vrijeme karantene, npr. zajednička učenja i pripreme za kolokvije. Ja sam u nekoj sredini, nisam ni za ni protiv online nastave. Ne ide mi se baš nazad na fakultet, ali želim imati koliko toliko normalan studentski život – želim se družiti sa prijateljima i učiti po knjižnicama, a i popiti koje pivo usput, pojadala se Tina s PMF-a (21).
Različita mišljenja različitih ljudi s različitih fakulteta, no svi se slažu u jednome – nitko ne može predvidjeti što će se dogoditi sljedećih dana. Svakako će prvi test biti povratak u osnovne i srednje škole, a ostaje samo nada da će se epidemiološka situacija vremenom poboljšavati, ne pogoršavati.
