Studenti sve nesigurniji u svoje izbore te ih manje upisuje prvi faks s prioritetne liste
Uvođenjem državne mature mladi u Hrvatskoj dobili su mogućnost da se bez fizičke prisutnosti mogu boriti za upis 10 fakulteta diljem zemlje. Takozvane prioritetne liste popunjavaju prvenstveno prema osobnim afinitetima, a istraživanje pokazuje kako sve manje maturanata mijenja svoju prvobitnu odluku. No ipak opada broj onih koji upisuju prvi fakultet sa svog popisa kao što je u porastu broj brucoša koji bi promijenili upisani fakultet.
Drugu godinu za redom proveli smo veliko istraživanje nad maturantima i brucošima te smo došli do rezultata koji su nam poslužili za bolji uvod u izbore, upise i zadovoljstva odabranim studijima. U dvije godine anketirali smo oko 6 500 tisuća učenika završnih razreda srednje te studenata prvih godina studija, a od brucoša smo doznali pod kojim se rednim brojem na njihovoj prioritetnoj listi našao faks koji su upisali. Također su nam otkrili jesu li mijenjali redoslijed fakulteta pred samu objavu rezultat kao i bi li mijenjali studij koji su upisali.
Manji postotak brucoša na najpoželjnijem fakultetu
Po pitanju rednog broja s prioritetne liste na kojem se našao upisani fakultet ovogodišnjih i prošlogodišnjih brucoša, uvidjeli smo da je u padu broj onih koji upišu prvi izbor. Naime, od prošlogodišnjih brucoša oko 66 posto ih je upisalo fakultet koji se na njihovoj ljestvici nalazio na prvom mjestu. Drugim riječima upisali su studij koji su najviše priželjkivali. Što se tiče onih koji su trenutno na prvoj godini studija, njih je oko 56 posto završilo na najviše rangiranom fakultetu sa svoje liste prioriteta.
Usporedbom rezultata dobivenih istraživanjem od obje godine, zamijetili smo kako je ove godine više brucoša koji su upisali drugi izbor nego što je to bilo 2013. godine. Gledajući studije koje su stavljali na treće, četvrto i peto mjesto, rezultati su za obje godine približno jednaki. No posebno treba istaknuti i petu poziciju fakulteta. Prošle godine je nešto više od dva posto ispitanika odgovorilo da su upisali studij koji im se nalazio na petom mjestu, a postotak među ovodišnjim brucošima je dvostruko veći.
Redni broj upisanog studija (Istraživanje 2013. i 2014. godine)
Prvotna lista prioriteta većinom ostaje netaknuta
Maturanti prije provedbe ispita državne mature mogu mijenjati popis željenih fakulteta. Kad se konačni popis zaključi te kandidati pristupe ispitima, mogu mijenjati samo raspored navedenih studija. Nakon toga se formiraju i objavljuju krajnje i službene rang liste.
Stoga su nam zadnje dvije generacije studenata prvih godina svojim odgovorima otkrili i koliko su bili sigurni u svoju prvotnu odluku. Godine 2013. je oko 63 posto brucoša dalo odgovor da se njihova prvobitna odluka uopće nije mijenjala od kad su prvi put odabrali predmete.
Trenutni brucoši su pak u postotku od 58 posto otkrili da im se prvotna odluka nije mijenjala. Što se tiče promjene ustanova za vrijeme i nakon ispita državne mature, podjednak je postotak ispitanika koji su potvrdno odgovorili (oko 22 posto), s tim da je porastao broj onih koji su značajno mijenjali svoje odabire u periodu prije provedbe ispita. Od prošlogodišnjih devet posto, potonje je ove godine napravlo oko 11 posto anketiranih brucoša.
Značajniji skok vidljiv je i u brojci brucoša koji su značajno mijenjali svoj izbor studija nakon objave rezultata ispita državne mature. Navedeni odgovor u prošlogodišnjem istraživanju dalo je oko šest posto ispitanih brucoša, dok se brojka ove godine popela na 10 posto.
Sve više studenata bi mijenjalo upisani fakultet
Zanimljivo je istaknuti i da smo ovim istraživanjem doznali kao bi sve više studenata na prvoj godini promijenilo svoj izbor. Naši su se ispitanici prošle godine u postotku od oko 19 posto izjasnili kako bi rado promijenili studij koji su upisali, dok je od generacije brucoša 2013./2014. isti odgovor dalo preko 24 posto.
Na onom neodlučnom ‘možda’ zadržalo se 2013. godine njih 29 posto, dok je od ovogodišnje generacije 27 posto neodlučni. Za krajnje negativan odgovor, to jest da ne bi mijenjali upisani fakultet, opredijelilo se 49 posto trenutnih studenata prvih godina. Isti takav odgovor od prethodne generacije brucoša dalo je oko 52 posto anketiranih.
Potonje možemo povezati i s činjenicom da je ukupna ocjena hrvatskih fakulteta prema mišljenju brucoša opala. Iako se i dalje drže na vrlodobrom uspjehu, prosjek im je spao s 3,92 na 3,84.
