Studenti u Hrvatskoj mjesečno dobivaju 1 900 kuna, a polovica nastanjenih kod roditelja radi
Rezultati istraživanja Eurostudent u kojemu je
Hrvatska po prvi put sudjelovala 2010. godine
pokazali su kako naši studenti u prosjeku imaju
oko 1 900 kuna mjesečnih prihoda. Prema
odgovorima od skoro 3 700 studenata, njih 82 posto najviše sredstava u prosjeku dobiva od svoje
obitelji. Zanimljiv je podatak i da studenti stručnih
studija imaju mjesečne prihode veće od kolega na
sveučilišnim ili javnim visokim učilištima.
Hrvatska je 2010. godine po prvi put sudjelovala u istraživanju Eurostudent, a rezultati istoga su otkrili kakve navike imaju, koliko uče, rade ili tko financira naše studente. Ovo istraživanje obuhvatilo je 4 664 studenta koji stječu visoko obrazovanje na hrvatskim visokim učilištima. Jedan segment istraživanja prikazuje socijalni profil naših studenata, a rezultati su, između ostaloga, pokazali i koliki su prosječni mjesečni prihodi studenata na sveučilišnim i stručnim fakultetima kao i na javnim i privatnim visokim školama. Također smo doznali kolika je razlika u njihovim prihodima prema mjestu stanovanja kao i koji su im glavni izvori financiranja.
Studenti u prosjeku mjesečno dobivaju 1 937 kuna
Od spomenutog broja sudionika obuhvaćenih Eurostudentom, njih 3 693 je navelo iznos iz bar jednog izvora financiranja, stoga sljedeće brojke prikazuju prosječne prihode i izvore tog dijela ispitanika.
Rezultati su pokazali kako hrvatski studenti
u mjesec dana primaju 1 937 kuna, od čega je njih
82 posto taj novac dobiva iz privatnih izvora, to
jest od obitelji. Na drugom mjestu nalazi se posao
(29 posto), a zatim slijede stipendije (12 posto),
zajmovi, ušteđevine i drugi izvori.
Prema ovim podacima svrstavamo se među zemlje
kao što su Portugal, Turska ili Irska gdje je
obitelj također najznačajniji izvor prihoda.
U prosjeku roditelji i drugi članovi obitelji
studentima u našoj zemlji izdvajaju 1 082 kune
na mjesec.
Svega trećina stanovnika koji stječu visoku naobrazbu
navela je da im je posao glavni izvor financija. Tu
studente dijelimo na dvije kategorije: oni s privremenim
poslom (zarađuju prosječno do 600 kuna na mjesec) te studenti
sa stalnim poslom (mjesečne plaće u prosjeku iznose 1 470 kuna).
Stipendiju prima 28 posto studenata, a zajmovima
pribjegava svega tri posto.
Po pitanju broja izvora financija na mjesečnoj bazi,
podjednak broj studenata, oko 40 posto, koristi jedan ili dva
izvora. Zanimljivo je istaknuti da ih čak 14
posto novac dobiva kombiniranjem tri izvora.
Prosječni mjesečni prihodi studenata- svi izvori prihoda (u kunama) – mjesto studiranja
Bez roditeljske potpore svaki osmi student na sveučilišnom studiju
Studenti stručnih studija u manjoj mjeri dobivaju financijsku podršku od roditelja,
nego što je to slučaj s kolegama na sveučilišnim studijima. Međutim,
kad istu primaju, iznosi su skoro jednaki za obje
kategorije.
Roditelji ne podupiru svakog
osmog studenta sveučilišnih studija, što i nije
iznenađujuće jer su studenti stručnih studija (47 posto)
rade u većoj mjeri do sveučilišnih (33 posto).
Troškovi stručnih studija također su veći od onih
koje iziskuje školovanje na sveučilišnim studijima,
a manja je mogućnost financijske potpore kao što je stipendija.
Usporedbom izvora prihoda studenata na stručnim studijima pri sveučilištima i na javnim veleučilištima i visokim
školama, jasno se vidi da su prvima prihodi nešto veći, kao što je slučaj i s troškovima. No struktura prihoda je slična, kao i udio onih koji koriste pojedine izvore.
Studenti stručnih studija pri privatnim visokim učilištima, pak, češće ostvaruju prihode radom kao što i češće posežu za imovinom ili kreditimam, ali se rjeđe mogu osloniti na stipendije
(11 posto njih).
S obzirom da je financijska zahtjevnost privatnih studija veća, ali i bolja financijska potkovanost takvih studenata, mjesečne potpore njihovih roditelja kao i posezanje za ušteđevinom značajnije je nego kod kolega na drugim studijima.
Prosječni mjesečni prihodi studenata- svi izvori prihoda (u kunama) – mjesto stanovanja
Najviše prihode imaju oni koji unajmljuju stan
Skoro devet od deset studenata koji žive u studentskim domovima ili su podstanari primaju financijsku potporu roditelja. Najam stana za njih bi bila skoro nemoguća misija da im bar jedan dio ne financira obitelj.
Roditelji u prosjeku za studente nastanjene u domovima izdvajaju 932 kune, dok na podstanare troše čak 1 505 kuna. Studenti koji spadaju u ovu kategoriju rijetko se oslanjaju na ušteđevinu, ali nešto češće pribjegavaju studentskim kreditima.
Tri od deset studenata u domovima ili iznajmljenim stanovima rade, s tim da podstanari ostvaruju značajno veće zarade – prosječno oko 1 300 kuna mjesečno, a nastanjeni u domovima u mjesecu zarade oko 750 kuna. Što se tiče stipendija, dvije trećine stipendiranih su u domovima, a svega jedna trećina živi kao podstanar.
Nastanjeni kod roditelja češće rade
Studenti koji žive s roditeljima, u županiji studija ili izvan nje, imaju sličnu strukturu prihoda, no studenti koji putuju trebaju nešto više sredstava. Unatoč činjenici da im je potrebno više sredstava, putnici rjeđe ostvaruju pravo na stipendije nego oni koji stanuju u istom mjestu gdje im je i fakultet.
S obzirom da žive s roditeljima, ti studenti rijetko dobivaju financijsku potporu roditelja, a kad je i dobiju značajnije je manja. Međutim, gotovo polovica studenata nastanjenih kod roditelja radi, što je dosta učestalije nego kod podstanara ili onih smještenih u domu. Potonje možemo objasniti činjenicom da su informacije, kao i pristup poslovnima dostupniji ‘starosjediocima’ nego što je to slučaj s pridošlicama.
