Studenti više neće školarinama puniti džepove svojih profesora
Školarine studenata i ostali prihodi fakulteta više se neće moći koristiti za profesorske plaće, kao što je to bio slučaj dugi niz godina. Nakon rezanja rektorskih plaća, MZOS je donio novi Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. Prema spomenutom Pravilniku resorno ministarstvo odlučilo je stati na kraj dugogodišnjim nezakonitim radnjama visokih škola.
Nenamjensko trošenje vlastitih prihoda visokih škola zahvaljujući MZOS-ovoj odluci postat će dio povijesti. Resorno ministarstvo je donijelo novi Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta po kojemu, između ostaloga, novac od studentskih školarina više neće predstavljati sredstva za plaćanje zaposlenika na fakultetima, piše Novi list.
Tri četvrtine školarina odlazile na profesorske plaće
Ministar Željko Jovanović prvo je srezao astronomske cifre koje su rektori hrvatskih sveučilišta mjesečno pospremali u svoje džepove, nakon čega je odlučio disciplinirati i poslovanje svih fakulteta. Donošenju Pravilnika visokih učilišta prethodio je i nalaz Državne revizije o poslovanju sveučilišta koji je pokazao da samo 19 od 91 visokog učilišta posluje prema zakonu. Isplate milijunskih honorara, golemi prihodi od školarina, nabavljanje opreme bez javnih natječaja samo su neki od primjera nezakonitih radnji koje godinama prolaze nekažnjeno i bez sankcija.
Brojne nezakonite radnje uvidio je i Institut za javne financije koji je u istraživanju provedenom prije pet godina doznao da se tri četvrtine studentskih školarina na hrvatskim sveučilištima pretoče u plaće profesora.
Dodaci na plaće bez utvrđenih kriterija
MZOS će zahvaljujući novom Pravilniku nadzirati trošenje vlastitih prihoda svih sveučilišta i instituta koji u godinu dana dosegnu čak 1,6 milijardi kuna. Visoka učilišta i instituti će morati Ministarstvu dostavljati kvartalna izvješća o svom poslovanju, a od vlastitih prihoda će umjesto dosadašnjih 90, najviše 40 posto moći namijeniti za povećanje redovne plaće profesora za rad izvan normirane redovne nastavne djelatnosti kao i za plaću vanjskim suradnicima.
Većina visokih učilišta pojedinačnim odlukama dekana ili pravnika dodavali su veće iznose na profesorske plaće za uspješnost bez ikakvih kriterija. Također su se isplaćivale i naknade za prekovremeni rad, a evidencije o radnom vremenu nisu vođene.
Zagrebačko Sveučilište nezadovoljno jer mu je ugrožena autonomija
Novi Pravilnik na Sveučilištu u Rijeci ne smatraju problematičnim jer prema rektoru Peri Lučinu riječko je Sveučilište samoinicijativno uvelo reda u području trošenja vlastitog prihoda.– U tom segmentu 80 do 90 posto vlastitih prihoda već imamo u okvirima novog Pravilnika, a sve iz razloga kako bi u što većoj mjeri vlastiti novac čim bolje iskoristili. Pokrećemo nove poslove, ali istovremeno zapošljavamo ljude čiji rad financiramo iz vlastitih prihoda. Jedan od primjera je Fakultet za turistički i hotelski menadžment koji zapošljava 10 doktoranata i to vlastitim sredstvima. Naravno, da ima još prostora za racionalnije trošenje, izjavio je rektor Lučin za Novi list.
Senat Sveučilišta u Zagrebu, pak, ne dijeli Lučinovo mišljenje. Smatraju da Pravilnik ograničava autonomiju sveučilišta, pravo da ista samostalno odlučuju o svojem djelovanju te materijalna prava koja proistječu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetničkog, intelektualnog i drugog stvaralaštva. Članovi Senata tvrde da se sporni Pravilnik kosi s europskom praksom financiranja sveučilišta i raspolaganja uprihođenim sredstvima te da će sveučilišta unazaditi u kompetitivnosti na svjetskoj razini.
