Studenti zagrebačke Ekonomije: Naši profesori nisu krivi za financijski krah, ali je kvaliteta nastave ispod svake razine
Studenti ekonomije diljem svijeta podižu glas i organiziraju prosvjede jer su nezadovoljni obrazovanjem koje dobivaju na svojim fakultetima. Budući da je za sada ujedinjeno 19 svjetskih država, odlučili smo provjeriti kako dišu naši budući ekonomisti po tom pitanju. Nekolicina nam je otkrila jesu li zadovoljni kvalitetom nastave koju dobivaju i je li ista u skladu s 21. stoljećem u kojem živimo.
Ponukani protestima i pismima članova International Student Initiative for Pluralist Economics (ISIPE) koju čine nezadovoljni studenti ekonomskih fakulteta iz čak 19 zemalja, odlučili smo provjeriti jesu li naši budući ekonomisti zadovoljni razinom kvalitete nastave, ali i profesorima koji su im na raspolaganju. Otkrili su nam koji su po njima gorući problemi na najvećem hrvatskom Ekonomskom fakultetu te smatraju li svoje profesore odgovornima za financijski krah u kojem se od 2008. godine našao cijeli svijet.
‘Malo je profesora na mene ostavilo dobar dojam’
Studenti ekonomije s britanskih, američkih, brazilskih i ruskih fakulteta bune se jer smatraju da su predavanja na njihovim sveučilištima bazirana na preusko područje i da su se kurikulumi pod hitno moraju više približiti 21. stoljeću. No svoje profesore i nastavni plan na fakultetima krive i za veliku financijsku krizu jer su isti odvojeni od realnog multidimenzionalnog svijeta.
– Ne bih se složila s tim da su upravo ekonomski fakulteti krivi za današnju krizu, međutim kvaliteta nastave je dosta loša. Što se tiče konkretno Ekonomije u Zagrebu sva moguća oprema, od računala do projektora je zastarjela, da ne govorim o rezultatima ispita i kolokvija koji se najčešće nalaze na vratima kabineta. Studiram već tri godine, a samo par profesora je na mene ostavilo dobar dojam. Većina ih se ne trudi naučiti nas nečemu nego im je bitnije što više zakomplicirati predmet i što je moguće više otežati studentima da shvate i razumiju materiju, izjavila je Martina, studentica treće godine poslovne ekonomije dodajući kako je i veliki nedostatak jer studenti na njenom faksu nemaju praktičnu nastavu.
Nužno je poboljšanje tehnologije na fakultetu
Studentica Petra, pak, tvrdi da općenito sustav obrazovanja u Hrvatskoj nije u skladu sa stvarnim svijetom.
– Kvalitetom nastave na EFZG-u nisam zadovoljna jer se ne gledaju potrebe studenata i ne mijenja se tehnologija u skladu s vremenom, a profesori, izuzev nekoliko iznimki, često ne izlaze u susret studentima. U 21. stoljeću rezultati ispita, razne obavijesti i liste popisa za rokove nisu objavljeni na internetu što studentima otežava jer ne žive svi blizu fakulteta pa moraju putovati, stvari su koje Petra zamjera svom fakultetu. Dodaje i da je zamjetan problem u organizaciji jer nekim profesorima, kako kaže, treba i do 28 dana da isprave kolokvij, što ne predstavlja ažurnost koja se inače traži.
‘Znanje nije na prvom mjestu’
– Što se tiče kvalitete obrazovanja na ona nije razvijena i unaprijeđena u tolikoj mjeri za koju smatram da bi trebala biti, i nije fleksibilna u skladu s promjenama u vanjskom okruženju i potrebi studenata, mišljenje je buduće ekonomistice Kristine.
Smatra da na zagrebačkoj Ekonomiji znanje nije stavljeno na prvobitno mjesto. Mnogi zanimljivi predmeti, koji bi mogli uistinu biti od koristi za buduća ekonomska znanja, kako Kristina ističe, veoma su zakomplicirani strogim načinom ocjenjivanja ispita, a ista stvar je i s predmetima koje smatra apsolutno nepotrebnima za buduće ekonomsko zvanje.
– Velikoj većini profesora nije bitno koliko i što znamo, nego kako staviti što stroži kriterij ocjenjivanja, pravdajući se da je ‘takvo pravilo katedre’. Problem je i oprema na fakultetu koja je zastarjela, neusklađena s vremenom u kojem živimo te zahtjeva sofisticiranije i poboljšane tehnologije, za kraj nam je istaknula Kristina.
