Studentica prava podržava štrajk sudaca: ‘Dobro plaćeni za naš standard, ne za odgovornost koju nose’
Aktualni štrajk sudaca je važna tema za cijelo društvo, a posebno bi trebala biti za studente prava. Pa smo odlučili pitati studente kako ‘dišu’ po tom pitanju, a detaljan odgovor na naša pitanja dala je jedna studentica zagrebačkog prava. Kaže kako s drugim kolegama ne priča o samom prosvjedu, već općenito o lošem stanju u pravosuđu. Nastava se odvija bez spomena bijelog štrajka no smatra da bi svi pravni studenti trebali pratiti ovu temu. Iako nije optimistična da će se stvari popraviti, dobro zna što bi željela promijeniti u domaćem pravnom sustavu.
Aktualni bijeli štrajk sudaca kojemu su se ovoga puta pridružili i državni odvjetnici, prema najavama, trebao bi trajati iduća dva tjedna. Organizatori štrajka iz Udruge hrvatskih sudaca (UHS), opisali su svoj prosvjed koji će trajati do druge veljače kao ‘novi ciklus mjera upozorenja’ te su istaknuli da su otvoreni za daljnje pregovore s Vladom. Traže izradu jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom hrvatskom bruto plaćom te sustav platnih razreda.
Studentica prati štrajk sudaca: ‘Više o tome pričam s mamom, nego kolegama’
Tijekom štrajka bit će odgođene sve radnje prvostupanjskih i drugostupanjskih sudskih postupaka. Jedina iznimka će biti hitni predmeti u kojima bi mogla, ako se odgode, nastupiti nenadoknadiva šteta. Iako se UHS pohvalio s više od 80 posto odaziva među sucima, nadležni ministar pravosuđa, Ivan Malenica, u ponedjeljak je rekao kako je štrajk doveo do 22 posto otkazanih ročišta.
Zatvorene sudnice imaju utjecaj na cijelo društvo, ali važna su tema i za one koji još nisu zaposlenici u pravosudnom sustavu, ali to žele postati. Studenti prava kojima smo se javili za njihov komentar na aktualni štrajk većinom nisu bili zainteresirani za razgovor. No, jedna studentica četvrte godine prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu (PFZG), podijelila je svoje dojmove pod uvjetom anonimnosti.
– Sama pratim štrajk i najviše ga komentiram doma s majkom koja nije pravne struke. S kolegama ne pričam konkretno o štrajku koji se događa sada, ali pričamo često o generalno lošem stanju u pravosuđu. Na predavanjima koje ja pohađam, nije bilo spomena štrajku (možda profesori s nižih godina gdje je manje gradiva stignu spomenuti aktualne teme na svojim predavanjima) niti isti pretjerano pogađa atmosferu na fakultetu, opisala nam je dojmove s PFZG-a 23-godišnjakinja koja nakon završenog fakulteta želi postati državna odvjetnica.
Pritisak oko riješenih slučajeva: ‘Raste kvantiteta a snižava se kvaliteta’
U razgovoru za srednja.hr, naša sugovornica je dodala da je pratila štrajkove sudaca i prošle godine. Pozadinu sudačkog nezadovoljstva vidi u stanju hrvatskog pravosuđa koji osobno ocjenjuje ‘generalno lošim’. Smatra i da drugi studenti prava moraju pratiti i biti u toku s ovakvim događajima. Uz to, smatra, pravni studenti bi trebali i ‘podržati buduće kolege te podržati promjene koje im samo mogu olakšati u budućnosti kada budu spremni za tržište rada’. Poslove sudaca je ocijenila izrazito odgovornim.
– Koliko god bili dobro plaćeni za hrvatske standarde, nisu dovoljno plaćeni s obzirom na odgovornost koju nose. Nameću se norme sucima o broju slučajeva koje moraju riješiti pa tako raste kvantiteta a snižava se kvaliteta, pritisak politike na (ne)pokretanje kaznenog progona od strane državnih odvjetnika. To su samo okolnosti koje utječu na nezadovoljstvo sudaca i državnih odvjetnika i već dugo smatram da su potrebne korjenite promjene u sustavu pravosuđa za koje bih voljela, ali im se ne nadam, da se dogode dok izađem na tržište rada, komentirala nam je studentica četvrte godine PFZG-a.
Radna mjesta u DORH: ‘Kolika je prije bila navala, sada ga se toliko izbjegava’
Budući da osobno želi raditi u državnom odvjetništvu (DORH), nada se čak i jednom i kao glavna državna odvjetnica, smatra da ima ’emocionalnu involviranost’ zbog koje razmišlja o štrajku na način na koji razmišlja. Prisjetila se da je fakultet upisala 2019. godine i da radnih mjesta u DORH-u trenutno ima više nego kada je bila brucošica. Iako više radnih mjesta u načelu znači i veću priliku za dobivanje posla, naša sugovornica upozorava kako to baš i nije toliko dobro kao što se na prvu može činiti.
– Mislim da je to jasan pokazatelj da stanje nije baš bajno jer kolika je prije bila navala, sada ljudi toliko izbjegavaju. Naravno da se ponekad brinem, ali sam optimistična da loši uvjeti, za koje želim da se poprave, neće utjecati na ljubav prema poslu koji želim raditi, zaključila je studentica zagrebačkog Pravnog fakulteta.