Studentima treba četiri minute da prođu raskrižje kod doma na Savi: Rješenje bi mogao biti vlak?
Na raskrižju Selske ceste i Jadranskog mosta u Zagrebu, gdje dnevno kola tisuće studenata koji stanuju u obližnjem studentskom domu Stjepan Radić, u 2023. zabilježeno je šest prometnih nesreća, a do sada u 2024. njih tri. Među njima je i nesreća u kojoj je prošlog tjedna poginuo 21-godišnji mladić prelazeći zebru na crveno. Takvo što na ovom raskrižju nije rijetkost jer pješaku za prolazak raskrižja treba četiri minute, odnosno čekanje zelenog na četiri zebre. Profesor s Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović kazao nam je da je ovo jedno od kompleksnijih raskrižja zbog puno semaforskih faza što je posebice teško za one koji nisu iz Zagreba, a rješenje vidi u Jarunskom mostu ili željezničkoj stanici na okretištu Savski most.
Galerija 15 Fotografija
Otvori
Na raskrižju Selske ceste i Jadranskog mosta nedaleko od studentskog doma Stjepan Radić, gdje je tijekom ovogodišnjih Radićevih dana poginuo 21-godišnjak prelazeći zebru na crveno, u ovoj godini evidentirane su tri prometne nesreće. Podaci koje nam je ustupila zagrebačka policija pokazuju da je na tom raskrižju lani bilo šest prometnih nesreća, a da je tijekom 2023. i do kraja svibnja 2024. na njemu utvrđeno 105 prekršaja.
‘Neke faze posebno su nejasne za pješake jer oni ne vide vozilo koje im dolazi s desna’
Raskrižje je to kojim dnevno kola tisuće studenata koji žive u obližnjem najvećem studentskom domu u Hrvatskoj. Kako nam je pojasnio izvanredni profesor s Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović, ovo raskrižje jedno je od kompleksnijih u Zagrebu jer ima velik broj tokova koji se križaju i puno semaforskih faza. Od izlaska iz tramvaja koji dolazi iz smjera centra pa do studentskog doma treba prijeći četiri zebre i isto toliko puta čekati zeleno svjetlo na semaforu pa prijelaz raskrižja traje oko četiri minute. Pokazao je to naš eksperiment u kojem smo tramvajem 17 izašli na stanici studentski dom Stjepan Radić i preko raskrižja zaputili se do studentskog doma, što možete vidjeti u videozapisu niže u članku.
– Neke faze posebno su nejasne za pješake jer oni ne vide vozilo koje im dolazi s desna pa misle da mogu slobodni proći zebru. To je posebno teško za nekoga tko nije iz Zagreba. Raskrižje nije opasnije od nekih drugih i ono je zapravo sigurno ako prelazite na zeleno. Dakle, zeleno svjetlo za pješake znači da smijete stupiti na kolnik. Dok god je zeleno, imat ćete dovoljno vremena prijeći cestu. Svugdje postoji zaštitno vrijeme i ako pješak stane na kolnik u zadnjoj sekundi zelenog svjetla, imat će dovoljno vremena za proći zebru, naveo je Ševrović.
Nastavio je da se o prometnom odgoju ne uči dovoljno u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, pa čak i autoškolama. Smatra da je prometna edukacija, posebice ona za pješake, u Hrvatskoj na niskoj razini jer se djecu uči o prometnoj kulturi, aerodromima i vlakovima, a vrlo malo pažnje pridaje se aspektu sigurnosti u prometu.
– U zadnje vrijeme svjedočimo brojnim mladim ljudima koji su poginuli u prometnim nesrećama. Prvenstveno je tu problem edukacije. Infrastruktura je sigurna ako se koristi na siguran način, iako naravno uvijek može biti bolje. Mi da kod studentskog doma napravimo pothodnik, pitanje je tko bi njega koristio. Imali smo primjere gdje bi se napravio pothodnik i maknula zebra pa bi se ona vratila jer su ljudi pretrčavali cestu. Mi na Aveniji Dubrovnik imamo bezbroj nesreća jer ljudi pretrčavaju ceste. Ipak, kada bismo napravili pothodnik u kojem bi 24 sata bilo sadržaja, pekara ili tobacco u njemu, ljudi bi ga tada vjerojatno i koristili, objasnio je Ševrović.
‘Kod okretišta autobusa Savski most trebala bi se napraviti željeznička stanica’
Ševrović je naveo i da su ovo raskrižje i Jadranski most trebali drukčije izgledati. Plan je bio da postoje dvije razine prometnih tokova. No, bespravno je izgrađena zgrada koja je legalizirana pa je takvo rješenje propalo. Ševrović rješenje vidi u gradnji Jarunskog mosta koji bi prema prostornom planu Grada Zagreba trebao spajati Jadransku aveniju i Jarunsku ulicu.
– Time bi se ovo križanje rasteretilo, bilo bi više vremena na semaforima i više prostora za pješake, autobuse i tramvaje. Zapravo cijeli ovaj problem proizlazi iz neplanske izgradnje. Mi imamo studentski dom Stjepan Radić i izuzev Kineziološkog fakulteta studenti moraju proputovati pola grada da dođu do svog faksa. Zagrebu nedostaje kampus sa studentskim domom i fakultetima. A kad je već kampus Borongaj smješten tamo gdje je, u zoni studentskog doma Stjepan Radić trebalo bi napraviti željezničku stanicu. Za to postoje projekti i ne znam gdje je zapelo. Kod okretišta autobusa Savski most trebala bi se napraviti željeznička stanica. Tako studenti iz doma ne bi trebali ići na raskrižje Selske ceste i Jadranskog mosta i tamo pretrčavati cestu, već bi prošli ispod mosta i došli do stanice za vlak koji bi ih za osam minuta odveo do Glavnog kolodvora, a za 15 do kampusa Borongaj, istaknuo je Ševrović.
Prometnim utjecajem izgradnje Jarunskog mosta na ostatak cestovne mreže Grada Zagreba bavio se Marko Viduka u svom diplomskom radu na Fakultetu prometnih znanosti u 2018. godini. U njemu je opisao da na ovom raskrižju širina prometnih traka u zoni raskrižja iznosi 3,5 metara i da je preglednost raskrižja osigurana sa svih privoza. Istaknuo je da u vrijeme vršnog opterećenja dolazi do zagušenja prometa, posebno južnog privoza raskrižja zbog neposredne blizine rotora Remetinec s kojeg se dnevno prema mostu priljeva oko 36.000 vozila.
Podsjetimo, u noći s petka na subotu prošlog tjedna na raskrižju Selske ceste i Jadranskog mosta poginuo je 21-godišnji mladić. Kako su poručili iz policije, prelazio je kolnik Selske ceste na obilježenom pješačkom prijelazu dok je na semaforu za pješake bilo upaljeno crveno svjetlo. Na njega je naletio osobni automobil kojim je upravljao 20-godišnjak, a kretao se Selskom cestom u smjeru zapada dok je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu.
