Studentima zbog posla trpe ocjene, a mjesečno raspolažu sa skromnih dvije tisuće kuna
Troškovi studentskog života iz dana u dan su veći zbog čega su mnogi primorani za vrijeme studija i raditi. No bilo da sami zarađuju, dobivaju stipendije ili od roditelja džeparac, većina studenata na mjesečnoj razini raspolaže budžetom od dvije tisuće kuna. Kako pokazuju rezultati ankete koju je proveo MojPosao, u 25 posto slučajeva studenti imaju lošije ocjene upravo zbog toga što istovremeno rade.
Portal MojPosao proveo je anketu nad 400 ispitanika, od kojih je 75 posto studenata, kako bi doznali na koji način mladi upravljaju svojim financijama te kako balansiraju između faksa i posla. Tri četvrtine anketiranih je na fakultetu, od čega njih 24 posto radi i studira. Ostalih 25 posto ispitanika nisu na studiju, a među njima 64 posto je zaposlenih.
Najveći broj anketiranih (47 posto) tijekom akademske godine živi u vlastitom stanu, dok je trećina podstanara. Samo 11 posto anketiranih živi u studentskom domu te je isti postotak onih koji žive s roditeljima ili svojim partnerima.
Najveće džeparce imaju studenti s područja Istre i Kvarnera
Rezultati provedene ankete su pokazali kako se ispitanici tijekom studija u najvećoj mjeri financiraju zahvaljujući poslu, zatim uz pomoć roditeljske potpore. Svega 16 posto anketiranih pokriva troškove života pomoću stipendija, a desetak posto ih preživljava uz kredit i financijsku pomoć od šire obitelji.
Što se tiče iznosa kojima studenti na mjesečnoj razini raspolažu, većina ih živi skromno. Čak 64 posto anketiranih u mjesec dana raspolaže s oko dvije tisuće kuna, petina ih troši između dvije i četiri tisuće kuna, a svega pet posto u mjesecu potroši četiri do pet tisuća kuna. Iznad pet tisuća džeparac ima 10 posto ispitanih koji vode malo luksuzniji život od ostalih kolega.
Najveće džeparce imaju studenti s područja Istre i Kvarnera, dok se na suprotnoj razini nalaze ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (polovica njih raspolaže s tisuću kuna mjesečnog džeparca).
Većina poslodavaca studentima izlazi u susret
Sa istoka Hrvatske najmanje zaposlenih studenata
Studenti koji se odluče uz faks i raditi najčešće dolaze iz Zagreba i okolice (62 posto), potom iz Središnje i Sjeverne Hrvatske. Najmanje zaposlenih je među studentima iz Istočne Hrvatske. Posve očekivano, najviše anketiranih (92 posto) se izjasnilo kako im je posao nužan zbog novca, zatim zbog stjecanja radnog iskustva ili kontakata. Međutim, više od polovice ispitanika za vrijeme studija radi posao koji nije vezan uz njihovo buduće zanimanje, dok ih svega 18 posto obavlja posao koji je povezan sa studijem.
Što se tiče radnog vremena, odnosno tjedne satnice, najviše anketiranih (26 posto) u tjednu odradi između 31 do 40 sati. Četvrtina ispitanika je priznala da rad utječe na njihove ocjene te da su im prosjeci pali nakon što su se zaposlili. Oko 35 posto ispitanika je u zaostatku s polaganjem ispita, a 40 posto ih izostaje s predavanja kako bi bili na radnom mjestu.
